FaavaeinaSaienisi

O le aafiaga o warming lalolagi. Hypotheses, faamatalaga, valoaga o saienitisi

I tausaga talu ai nei, o le toatele saienitisi faapea atu o le a le Lalolagi i warming lalolagi. O lenei faagasologa silafia i tatou taitoatasi. Ina ua maea uma, o le tau suiga tele i ua mau le taumalulu tausaga talu ai nei, e oo mai tuai, ma o nisi taimi e matua vevela o le taumafanafana o le tautotogo.

Ae e ui lava i le mea moni e faapea o le aafiaga o warming lalolagi tusia le tele o iloiloga faasaienisi o loo siomia ai lenei autu e tusa o felafolafoaiga e lē gata. E talitonu nisi saienitisi ona o le tau suiga i luga o le a osofaia le Lalolagi "Tausaga Aisa." Isi ina ia faia le lelei o tupe, ae o isi e talitonu o le aafiaga faataumaoi o warming lalolagi e fesiligia mo le paneta. e saʻo ai? Sei o tatou taumafai e faavasega mai le lomiga lenei.

O le mataupu o warming lalolagi

O a faamatalaga e mafai ona tuuina mai i lenei vaitaimi? warming Global o le Lalolagi - o se faagasologa lea o le a faateleina faifai malie i le vevela faaletausaga uiga i le vaega pito i luga o le siosiomaga. E tulai mai ona o le siitia o le faasalaga o kasa oona, ae faapea foi ona o suiga i gaoioiga le la po o le mauga mu.

O le faafitauli ua avea aemaise o warming lalolagi faaosofia le nuu lalolagi i le senituri lona 20 tuai. Lē gata i lea, o se faateleina o le vevela, o le toatele ua fesootai i le atinae o le alamanuia, faamalolo i le siosiomaga, methane, carbon karaponi ma le tele o isi kasa mafua ai le aafiaga oona. O le a lenei aafiaga matautia?

Oona aafiaga - o lenei tulaga faatauaina faateleina uiga toʻatele ea faaletausaga vevela ona o le mamafa o le tuputupu ae ai i totonu o le ausa, methane, ma isi nei kasa o se ituaiga o ata tifaga e pei faigofie glazing greenhouses e pasia le a ave la ma taofia vevela ... Ae peitai, o loo i ai le tele o faamaoniga faasaienisi o le mafuaaga o warming le lalolagi i le Lalolagi pepelo e le gata i le afioaga o le kasa oona i le siosiomaga. E tele hypotheses. Ae peitai, e leai se tasi oi latou e mafai ona faia ma le mautinoa atoatoa. Mafaufau i na faamatalaga o saienitisi, lea e tatau ai le gauai sili.

hypothesis №1

O le tele o saienitisi talitonu o le mafuaaga o warming le lalolagi i luga o lo tatou paneta loo i ai i le faateleina o gaoioiga la. I totonu o lenei fetu meteorologists masani ona matauina e taʻua o nofoaga la, e fai ma sui o se isi lava mea nai lo le fanua malosi maneta. Lenei aafiaga matautia e mafua ai suiga i tulaga climatic.

E leai se tasi senituri, meteorologists, saienitisi na faitauina faaali mai i le nofoaga la. E faavae i nei faamatalaga na faia e le Egelani E. Mondoro se faaiuga manaia i le 1983 i le taimi o le seneturi 14-19th, lea e taʻua i nisi taimi laiti tausaga aisa, na faamaumauina o lenei aafiaga matautia i le tino faalelagi. Ma i le 1991, suesue i le Iunivesite o ua suesueina le Danish Vaaitau "sunspots", o loo tusia i le senituri lona 20. Sa manino le faaiuga. Saienitisi ua faamaonia ai le mea moni e faapea o loo i ai se sootaga tuusao i le va o suiga i le vevela i luga o lo tatou paneta ma gaoioiga la.

hypothesis №2

na fautuaina e astronomer Yugoslav Milankovitch warming lalolagi e tele ona o suiga i le taamilosaga lea taamilomilo le Lalolagi i le la. Aafiaga i suiga o le tau ma le tulimanu o feauauaʻii o le paneta.

vaaiga fou i le tulaga ma le lafo o le mafai ona avea le Lalolagi a le mafuaaga o suiga i le paleni o le leisa o le lalolagi, ma, o lea, i lona tau.

O le aafiaga o vasa o le lalolagi

E talitonu o le faafitauli o suiga o le tau i le lalolagi atoa i le Lalolagi o le vasa. O lona vai elemene - o se maa tele-fua malosi la inertial. Saienitisi ua iloa ai le mafiafia le va o le sami ma le faaputuga i lalo o le siosiomaga, o se fesuiaiga vevela matuai. O lenei tau atu i le suiga taua o le tau.

I le faaopoopo, e uiga i le vai vasa e tasi le selau e fagafulu trillion tone o faataapeina karaponi carbon. I lalo o tuutuuga o le siosiomaga nisi ulufale le elemene o le siosiomaga, foi faatosina o le tau, le foafoaina o aafiaga oona.

maugamu toaaga

E tusa ai ma saienitisi, o se tasi o mafuaaga o warming lalolagi o gaoioiga mauga mu. I le taimi o mauga i le siosiomaga e oo mai o se aofaiga tele o karaponi carbon. O se mafuaaga o le faateleina o le vevela averesi.

O lenei Ofisa o le la lilo

O se tasi o mafuaaga o warming le lalolagi i le Lalolagi, e tusa ma saienitisi, e le suesueina atoatoa le fegalegaleaiga oi ai nei i le va o Sun ma le paneta i totonu o ana faiga. Vevela o suiga i le lalolagi tulai mai i le tufatufaga eseese o fanua tau i le kalave ma le tele o ituaiga o malosiaga.

E leai se mea na suia ai

O nisi saienitisi o loo i ai se manatu, ma o le warming le lalolagi atoa o loo tupu lava ia, e aunoa ma le aafiaga o le tagata ma so o se aafiaga mai fafo. O lenei hypothesis foi ei ai le aia i ai, e pei o lo tatou lalolagi - o se faiga tele ma lava le faigata ma le tele o elemene faatulagaga eseese. Proponents o lenei manatu e oo lava fausia faataitaiga faamatematika eseese, e faamaonia ai le mea moni e faapea o le fesiitaiga i le lalolagi i le vaega pito i luga e mafai ona mai 0 e 4 tikeri.

E tuuaia ai i tatou?

O le galuega sili ona lauiloa o warming le lalolagi i luga o lo tatou paneta e tele o se gaoioiga e le tagata lava faateleina e suia le tuufaatasiga vailaau o le siosiomaga. e sili atu ona faatumuina le ea i kasa oona mai alamanuia.

E lagolago o lenei hypothesis fai numera patino. O le mea moni e faapea i le 100 tausaga ua mavae ua faateleina ai le vevela i totonu o le siosiomaga maualalo e 0.8 tikeri. faiga masani, o le maualuga tele o lenei fua faatatau, ona luma na tupu nei suiga i luga o le sili atu i le tasi meleniuma. Gata i lea, i le tele o tausaga talu ai nei, ua faateleina atili le fua faatatau o le faateleina o le vevela o le ea.

gaosi po o togafiti moni?

Ina ia aso, seia oo i le iuga ma e le mafai ona foia i le fesili lenei: "Global Warming - talafatu po Moni?". E i ai se manatu e faapea o le suiga o le tau - leai se mea e sili atu nai lo se galuega faapisinisi. O le talafaasolopito o le autu na amata i le 1990. A o lei oo i lena tagata fefefe tala mataʻu uiga i pu osone, ua faia ona o le i ai i le siosiomaga o le Freon. Sa itiiti sona le aano o lenei kesi i le ea, ae peitai, e ui i lea, o lenei manatu na faaaoga gaosi o pusa aisa US. Latou te le faaaogaina Freon i le gaosia o ana oloa ma taitaiina se taua faifai pea i le tauva. O se taunuuga, sa amata ona kamupani Europa suia le counterparts taugata taugofie Freon, le faateleina o le tau o le pusa aisa.

I aso nei le manatu o le warming le lalolagi i luga o lima le tele o malosiaga faaupufai. Ina ua maea uma, popole mo le siosiomaga e mafai ona ia aumaia i lo latou tulaga tele lagolagoina o le a maua le mana faapelepele.

scenarios

Valoaga o saienitisi e uiga i mea o le taunuuga o lo tatou lalolagi o le a suiga o le tau, ambiguous. Ona o le lavelave o le faiga e tutupu i le lalolagi, e mafai ona atiina ae ai le tulaga i lalo o scenarios eseese.

O lea la, e talitonu o le a tulai mai suiga o le tau i le lalolagi atoa i le faagasologa o le tele o seneturi ma e oo lava afe. ua tatau ona totogi lenei i le lavelave o le sootaga i le va o le sami ma siosiomaga. O nei accumulators mamana le malosi e le mafai ona toe fausiaina i se taimi vave e mafai ai.

Ae ei ai le isi o tupu, i si vave o le a tupu lea warming le lalolagi i luga o lo tatou paneta. O le vevela o le ea o le a faateleina pe a faatusatusa i le faaiuga o le seneturi lona 21 i le 1990, i le fua faatatau o le 1.1 i le 6.4 tikeri. O le a amata le faaliusuavai matuai o le aisa i le Atika ma le Anetatika. O se taunuuga, o le a faateleina lou tulaga o le vai o le vasa. ua matauina lenei faagasologa i aso nei. O lea, mai le 1995 i le 2005. mafiafia o le vai o le sami ua toetu e 4 cm. Afai e le faaitiitia ai lenei faagasologa lona saosaoa, o lologa pe a warming lalolagi avea maalofia mo le tele o atunuu o le gataifale. Aemaise lava e paʻi atu le vaega nonofo ai ni tagata o loo i Asia.

O le faagasologa o le suiga o le tau i sisifo o le Iunaite Setete ma le itu i mātū o Europa o le a mafua ai se faateleina i le taimi o afa ma timuga. I luga o nei fanua e faaluaina le ono nai lo i le senituri lona 20, o le a sasao afa. O le a le taunuuga o warming le lalolagi i se o tupu mo Europa? I lona nofoaga tutotonu o le a le tau fesuiaʻi ma mafanafana taumalulu ma taumafanafana timuga. I Europa i Sasae ma Saute (e aofia ai le Metitirani) o le a matauina vevela ma le lamala.

O loo i ai valoaga foi a saienitisi, e tusa lea o le suiga o le lalolagi i tulaga climatic i nisi vaega o le a taitai i le lalolagi i se cooling taimi puupuu. O le a saofaga i deceleration o āu mafanafana e mafua mai i le faaliusuavai o le pulou o le aisa. Ma e mafai ma tumu taofia i latou feaveaʻia tele o le malosi la, lea o le a le mafuaaga o le onset o le isi tausaga o le aisa.

Le o tupu tulaga sili ona leaga e mafai ona avea o se mala oona. O le a faia se suiga i le siosiomaga o le karaponi carbon loo i ai i le mafiafia o le Vasa Lalolagi. Gata i lea, o se taunuuga o faaliusuavai o glaciers o methane permafrost amata e tutu i fafo. I le pito i lalo faaputuga o le ua faia ata tifaga monstrous siosiomaga o le lalolagi, ma o le a tulai le vevela tele ma ogaoga.

O le taunuuga o le suiga o le tau i le lalolagi atoa

Saienitisi talitonu o le teena o le faiga ogaoga e faaitiitia kasa oona o kasa oona a taitai atu ai se faateleina o le vevela faaletausaga uiga e 1.4-5.8 tikeri i le tausaga 2100. O le a aafia ai taunuuga o warming lalolagi le faateleina o le vaitaimi o le tau vevela, lea o le a avea atili ogaoga i latou le vevela ma toe. Gata i lea, ua fefiloi le tulaga i itu eseese o lo tatou paneta.

O a ni aafiaga na faamoemoeina o warming le lalolagi i luga o le lalolagi o manu? Ina ia suia le a faamalosia lo latou nofoaga fale e penguins, faamaufaailoga ma urosa polar, o loo faaaogaina e le ola ai i le aisa polar. Ae peitai, o le tele o ituaiga laau ma manu le a mou atu lava, pe afai e le mafai ona latou faamasani i le siosiomaga fou.

Foi, o le a mafua ai warming lalolagi suiga o le tau i luga o se fua o le lalolagi. E tusa ai ma le faamatalaga o le tagata atamamai, o le a mafua ai le tuputupu ae i le aofaiga o lologa, lea ua avea o se taunuuga o afa. I le faaopoopo atu, 15-20% faaitiitiga i timuga taumafanafana, na mafua ai desertification o le tele o itu tau faatoaga. Ma ona o le vevela o le faateleina ma le tulaga o le sami o le a uunaʻia vai sone tuaoi faalenatura matu.

O a ni taunuuga o le warming le lalolagi atoa mo se tagata? I le vaitaimi puupuu, faamatau i suiga o le tau tagata i faafitauli o le vai inu, ma le galueaina o fanua tau faatoaga. Ma latou taitai atu ai i se faateleina o le aofai o faamai pipisi. Ma o le a faaoo ta sili ona ogaoga i luga o le atunuu sili ona matitiva, lea, i mataupu faavae, e le talia so o se matafaioi mo le suiga o le tau o fotuai mai.

E tusa ai ma le faamatalaga o le tagata atamamai, e uiga i le ono miliona tagata o loo i luga o le brink o le fia aai. E ala i le 2080, o le Saina ma Asians mafai ona tofotofoina se faafitauli o le siosiomaga, e mafua mai i suiga i timuga mamanu ma glaciers faaliusuavai. O le a taitai faagasologa lava lea e tasi i lologa o le tele o motu iti ma le gataifale. O le vaega masani i le lologa, o le a avea o le poloaiga o le selau miliona o tagata, o le toatele oe ua faamalosia e malaga. Saienitisi valoia ai le o ese o le oo lava i nisi setete (e pei o le Netherlands ma Tenimaka). E foliga mai o le vai finagalo ma le vaega o Siamani.

I le warming le lalolagi mo se taimi umi, e mafai ona avea ma le isi laasaga i le talutalu tagata. feagai o tatou tuaa faafitauli faapena i na vaitaimi pe a le aisa tausaga ina ua uma ona toetu mai o le vevela sefulu tikeri. O suiga i le ola ai i tulaga tau mai i le foafoaga o le malo i aso nei.

O le taunuuga o le suiga o le tau mo Rusia

O nisi o tatou uso a tagatanuu talitonu warming le lalolagi o le a aafia ai na o le tagata o le isi setete. Ina ua maea uma, Rusia - o se atunuu i se tau malulu ma le faateleina o le vevela o le ea o le a manuia ai na. Le faaitiitia o le tau o le fale faʻavevela ma laau tau alamanuia. Ona faamanuiaga faamoemoe, ma faatoaga.

O le a la, saienitisi fuafua e warming le lalolagi ma ona taunuuga mo Rusia? Ona o le tulaga o le teritori ma le a maua i le eseese tele lona sone climatic o suiga o le tau o le a faaali mai i auala eseese. I nisi o itu, o le a latou maua ai se lelei, ae i le isi - lelei.

Mo se faataitaiga, o se averesi o le 3-4 aso i le tatau ona faaitiitia le atunuu i le vaitaimi faʻavevela. Ma o le a tuuina teugatupe tino malosi. Ae i le taimi lava lea e tasi ma o le a se isi aafiaga o warming lalolagi ma ona taunuuga. Mo Rusia, o lenei faamatau e faateleina ai le aofaiga o aso i le tulaga maualuga ma e oo lava o le vevela faitio. I totonu o lenei sootaga, o le a faateleina ai le tau o le ea malulu ma fale tau alamanuia. I le faaopoopo atu, o le tuputupu ae o ia galu vevela le a avea ma vaega le lelei e lamatia ai le soifua maloloina o tagata, aemaise lava i latou o loo nonofo i aai tetele.

ua avea warming Global se faamataʻu ma ua uma ona foafoaina o faafitauli ma le faaliusuavai o le permafrost. Subsidence i nei vaega o le matautia i nofoaga felauaiga ma inisinia, faapea foi mo le fale. I le faaopoopo atu, i le taimi o le faaliusuavai o le a permafrost se suiga i le laufanua ma le faavaega o thermokarst vaituloto i ai.

iʻuga

O loo i ai pea se tali maʻoti i le fesili lenei: "O le a Warming Global - talafatu po Moni?". Ae peitai, e fai si palpable lenei faafitauli, ma e tatau taulai atu. E tusa ai ma le faamatalaga o le tagata atamamai, ua aemaise faaalia lava i le 1996-1997, ina ua tuuina atu le aiga tagata lava ni nai mea e faateia ai i le tau e pei ona tusa ma le 600 lologa ma afa eseese, snowfalls ma rainstorms, lamala ma mafuie. I le taimi o nei tausaga, o le elemene mafua ai le faaleagaina mea tetele i le aofaiga e onosefulu piliona tala ma ave sefulutasi afe olaga.

Foiaina o le e tatau ona i faafitauli o le warming le lalolagi le tulaga faava o malo, faatasi ai ma le auai o tagata o le nuu faava o malo faatasi ai ma le fesoasoani a le malo o tulaga taitasi. Ina ia puipuia le soifua maloloina o le lalolagi, e tatau ona faaaoga tagata se polokalama mo isi gaoioiga, e aiaia ai mo le mataituina ma le lipoti i lona laasaga taitasi o le faatinoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.