Soifua maloloinaVai

O le a le niumonia ma le auala e tausia ai?

E iloa lelei e le nimonia - se pupuga o le māmā. Ae le o tagata uma na te iloa le auala e faigata ma matautia le faamai nai lo le ala saʻo e foʻia ai, oa ona taunuuga, uiga ma taunuuga togafitiga. Fesoasoani i le tagata faitau o loo i ai se aoaoga faafomai, e malamalama lelei i le mea e le nimonia - o le galuega o lenei tusiga.

malamalama faafomai faapitoa o le nimonia aso nei taunuu i se loloto taua faasaienisi ma togafitiga. Sa i ai ni fualaau faasaina i ona po nei mamana e fesoasoani tau lenei faamaʻi ma manumalo ai.

Ma faaauau pea i le oti mai le nimonia. Aemaise faamai taufaafefe, e pei o taimi muamua, o loo faaalia lava i fanau talavou. Le tino o le tama ua vaivai, e mafai ona faigata i le niumonia i se onosai talavou ma ituaiga olaga mamafa ma taufaamatau.

O le ute o le faamai - o se siama pipisi o le pepa solo māmā. O lona uiga o loo i ai se osofaʻiga siama ma siama i le alveoli (puka ninii o loo faia aʻe ai le pepa solo mama). A alveoli manava maloloina tupu e faapea. I manavaina i totonu, sa latou taulai okesene e talafeagai ai mo le olaga. Ona, e ala i le toto o ia diverges i le tino. I le taimi o exhalation, o le fāʻasu carbon karaponi ma isi leaga mama gaseous sili atu nai lo le tino, ma le auai o tagata o le alveoli.

O se X-ray ata o le nimonia masani ona faamatalaina, e fesoasoani e faavaeina ai le vaaiga saʻo. Ae peitai, o nisi taimi e tatau ona e faamanino ma toe asiasiga. I lenei tulaga, faailoa atili le onosai i le leisa leaga nai lo le taimi e tasi e le o manaomia. O le mea lea, e faapipii taua tele i le isi, o auala sili masani o le asiasia ma le saogalemu: percussion (percussion tamatamai lima) ma auscultation (faalogo e ala i se "paipa" - stethoscope). o faamaʻi e mafai ona avea ina eseese o nisi taimi le fomai foliga mai e le o le nimonia, ae o le vaega atoa o faamai matua ese lava.

Faavasegaina o le nimonia - o se taualumaga lava faigata. Ae gasegase faamoemoeina (matutua), aemaise ai o le matua o se fanau talavou e manaomia le i ai i le itiiti ifo ma le malamalama itiiti o le ituaiga o le nimonia, ia malamalama o se fomai i le talanoaga ma le togafitia o le faamai.

  • E faalagolago i le ituaiga o le a lavea laitiiti, eseese niumonia tauagavale-itu, e saʻo itu-ma e lua-itu.
  • Afai ua inflamed le māmā le vaega itiiti o le i ai - o se vaega (o lea e aofia ai o le tele o le malamalama) e iloa mai le nimonia segmental. Mo se faataitaiga, O le mea moni i totonu o le māmā aafia fuafuaina niumonia basal.
  • A inisiua tino lautele (pasene o le malamalama) ua tuuina atu se niumonia lobar. O le ituaiga sili ona ogaoga o ai - niumonia lobar.
  • E masani ona tupu, e le mafai i le taimi e taofi ai le Fula. I lenei tulaga, o loo aofia ai le tino atoa ma ua taʻua o le niumonia atoa.

Nimonia ua manatu autu pe a amata e aunoa ma le fesootaiga ma so o se isi faamai.

nimonia Maualuga e mafua mai i isi faamai (masani variant - ona o bronchitis) ma faatasi ma i latou. A niumonia lua faia i le taimi muamua, o le faamaʻi autu ma i tutusa - o le niumonia lava.

O se tasi o le niumonia sili ona matautia - immunodeficient. E osofaia le faamai i gasegase immunocompromised, e aofia ai pepe fou, o lona puipuiga e le o oo i le taimi e atiina ae. Faaali mai i luga o le talaaga o immunodeficiency, e niumonia atagia mai ai le punaoa o le tino atoa, lea e le mafai ona tetee i ai. Maliliu mai le nimonia e matua maualuga tele.

I le falemai (nosocomial) nimonia, gasegase falemai (aemaise lava o le matutua), ma o loo aafia tamaiti i falemai failele ma microorganisms leaga, e mafaia ona tetee atu ai i fualaau. nimonia maua-nuu ma e aafia i faamai e le fesootai.

O le a le nimonia mafua mai i microorganisms eseese?

sui Causative o le nimonia, o se tulafono, o le siama pneumococcus. I se tasi o vaega o latou - Streptococcus, Staphylococcus aureus, aeruginosa Pseudomonas. O nei manu ninii, e ui lava o le gaoioiga ma le matautia tulaga ese ua mafai e fualaau.

E sili atu faigata e fausia se fuafuaga togafitiga pe afai niumonia ua mafua mai i microorganisms faapitoa - Klebsiella ma Legionella, Chlamydia ma mycoplasma. O lenei Flora o se ituaiga tau soloaiga i le va o siama ma siama. E tetee atu le tele o fualaau. O faatupu faamai mai fafo e mafai ona osofaia le māmā ma bronchi i le vaitaimi puupuu, puʻeina tino e sili atu ma sili atu ona lautele o le laueleele. E tele lava ina le mafuaaga o le nimonia nosocomial. Le o tupu o le atiina ae o le faamai i tulaga faapena - e oo atu i se aofaiga o le nimonia taulaiga, vaaiga tuutuumamao mamafa.

Faatupu faamai mai fafo o ni pepa solo māmā i lua ala: e ala i le faiga respiratory po e ala i le bloodstream. Alu i le bronchi, o le teuina microorganisms i latou ma amata ona uluola. I lenei tulaga, matamata i nisi ituaiga bronchitis, faaiuina bronchioles pupuga le fomai (branching bronchial chronic i le lobules). Faasalalauina o pupuga o le tubes bronchial o le alveoli mafua niumonia taulaiga. Gata i lea, i le alveoli loo i ai se fua o gaoioiga microorganisms - suāvai. E overlaps le lumens o ipu toto, ma mai le mama i le toto ua faamuta ona tafe okesene. Le matautia o lenei tulaga, e le mafai ona e oo lava i faamatalaga.

metotia auga niumonia ua vaevaeina i ni autu ma alualu i luma.

O le auala autu o le:

  • suesuega X-ray;
  • aveina sputum mo suesuega microscopic;
  • aveina sputum mo lūlūina (aganuu fanafanau microorganisms fua i totonu o le fale suesue, ua matauina faagasologa toe gaosiga ma iloiloina);
  • le faia o se iloiloga o le toto aoao;
  • se suesuega o le toto i biochemistry;
  • faia toto auiliiliga kasa.

auala faaopoopo:

  • komepiuta-tomographic suesuega;
  • biopsy o pepa solo māmā;
  • Miaga.

O le filifiliga o auala e faalagolago i le fomai, o le na sau mai i le ata auga ma syndromes o le niumonia.

Mo le togafitiga, e pei o se tulafono faafoe, filifilia fualaau. O le tele o tonu o loo latou piki i luga, o le sili atu ona faamanuiaina le a le taua e faasaga i le faamai.

I o tatou taimi ei ai sa vaccinated faasaga i pneumococcus. ua faaalia Faataitai ua latou lelei. Pe ua latou maua e le tamaitiiti o le aoga faataitai tausaga i le tulaga ua faatonuina e se fomai.

E tusa lava pe ua faamālōlōina le nimonia, e tuua e sailia i totonu o le tino le lelei, lea e mafai ona toe fesoasoani i le faalauteleina o faamai faaumiumi.

Ina ia faamalamalamaina lenei mea, mafaufau e faapea o sea a le nimonia ma paʻi segmental i luga o le tuuina atu o le nimonia mycoplasma.

Talu mai le niumonia segmental aafia ai na o se vaega o le pepa solo māmā i x-ave manino tuaoi vaaia o le eria ua aafia. O auga faafitauli faigofie teisi.

Afai niumonia segmental, uncomplicated, e mafai ona e atiina ae cyclically (faatasi ai ma le malaga ese atu ma toe foi mai o auga). Eria o resorption aafia pepa solo e tupu mai e uiga i le 5 i le aso 9 mai le onset o le faamai.

E masani ona tupu atelectasis (māmā collapses, e lē mafai taʻe ma leiloa ai le gaoioiga respiratory i le eria ua aafia).

Ina ua avea protracted le faamai atelectasis - vaiaso ma masina. Momoe māmā pepa solo germinated fibrous (connective) pepa solo. o pepa solo Fibrous le mafai ona o le faatinoina o galuega tauave faapitoa, e le mafai ona auai i le manava. I le māmā o loo faia i sone fibrotic le tulaga respiratory o manatu - oti.

O se taunuuga, e mafai ona e atiina ae le nimonia segmental pupuga māmā faaumiumi ma cystic (sili faamaʻi atelectasis aofaiga).

o cystic chronic fofo. O le a faapuapuagatia le olaga o le onosai ogaoga shortness o le manava. Le tino ona o le leai o se galuega tauave respiratory, o le a faaauau pea ona oo i ai a leai o le okesene.

Mycoplasma niumonia mafua mai i faatupu e tetee atu fualaau faapitoa (penisilini, streptomycin, ma isi). I le taimi lava e tasi, e le mafai ona tetee atu i le mycoplasma le tetracycline vailāʻau.

Ola mycoplasma i le totoga urogenital. Mai iina e ala i le bloodstream e ulu atu i le faiga respiratory. auala siama le iloa e mafai ona tagata maloloina e droplets airborne (manava i ai, māfatua pe tale), ma fesootaiga tau feusuaiga. O lenei niumonia maitaga matautia: o loo i ai se tulaga lamatia o siama intrauterine o le fetus.

Le faamai e tupu i le ituaiga nei:

  • faamaʻi respiratory matuitui (pupuga i tulaga ala ea lotoifale);
  • nimonia matuitui;
  • urethritis (pupuga o le urethra);
  • faamai inflammatory gynecological.

ua faatatauina niumonia Mycoplasma ma tetracycline, faapea foi ma taualumaga faapitoa e faasaga i so o se ituaiga o le niumonia. O taualumaga e aofia ai togafitiga ma le okesene ma bronchodilators (vailaau, o se taunuuga o lea taliaina dilate bronchi, ma le ea e maua le avanoa i le māmā).

vaai mamao lelei niumonia Mycoplasma. Ae peitai, afai e te le iloa le onset o faamaʻi ma amata togafitiga tuai, faafitauli mafai ai po o le oti.

A tāfaoga puupuu i le saienisi o pupuga o le māmā i se taumafaiga e razyasnit mea nimonia, e fesoasoani e faamanatu ai i tagata faitau o le tulaga matautia o lenei faamai. Matutu, "barking" tale, o itula uma ua mauaina malosi atu ma sili tiga, fiva vaivai, le le lava o le tali atu i fualaau faasaina antipyretic - o se mafuaaga mo togafitiga vave i le fomai. Aemaise lava pe afai o loo tatou talanoa e uiga i le fanau a le aoga faataitai matutua ma tagata matutua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.