FaavaeinaSaienisi

O le a le ea manifinifi? Ana meatotino ma mataupu faavae

eseese lava density Air. Afai o le ea itiiti rarefied. Sei o tatou iloa ai le uiga o le manifinifi ea ma le mea ua faaalia e ofoina mai.

Le teutusi gaseous o le Lalolagi

Air - vaaia, ae o le vaega taua tele o lo tatou paneta. E aofia ai i le malosi metabolism, tausia matafaioi taua uma o meaola. E faafaigofieina le faaliliuina atu o leo, taofia overcooling o le Lalolagi ma puipuia ai mai aafiaga le leisa la soona.

Air - o le atigi fafo lenei o le lalolagi, ua taʻua o le siosiomaga. E aofia ai le a plurality o kasa .. Neon, argon, hydrogen, methane, feulaina i le kesi, krypton, ma isi le pa'ū vaega autu i le okesene ma nitrogen, lea e aofia ai mai le 98% i le 99% ea.

e mafai ona fetuunai le Fua Faatusatusa o le kesi ma o latou numera. O lea, ona o le fāʻasu kasa oona o taavale ma gaosi oloa e sili atu nai lo le faatumulia o le ea le aai ma karaponi carbon. I le togavao, i luga o le eleele, lea e leai se gaosiga, e faateleina ai le aofaiga o le okesene. Ae i le vaega eria e aai ai lafumanu faateleina o methane, lea e faaesea povi i le taimi o faʻamalūga.

density o le ea

I le density o le kasa atigi ua aafia i le tele o itu, i vaega eseese o le lalolagi ma i altitudes eseese, e eseese. Air ma density maualalo - e le o le ea manifinifi (mai le upu "seāseā"). Itiiti ifo nai lo le, o le tele ua tuueseeseina ona molecules tasi mai le isi.

O le density faailoa mai le tele o le ea i se tulaga mita kupita e tasi. A o lenei ua faatutuina i taua tulaga ua 1.293 kilokalama i le kupita mita i lalo o tuutuuga masani ma le ea matutu.

I faasaienisi faaletino, e iloa ai le eseesega i le va o le density patino ma vaega tele. Faapitoa ua fuafuaina e le tele o le mamafa i luga o le ea se tasi mita kupita. E faalagolago i le latitu ma innertsii o le feauauaʻii o le paneta. ua fuafuaina e le vaega tele e faavae i luga o le uunaiga barometric, o le vevela o le atoatoa ma le faifai pea o kasa patino.

O le tulafono autu o le tupuaga ma le mataupu faavae o le manifinifi ea o loo faamatalaina e ala i le tulafono o le Gay-Lussac ma Boyle. E tusa ai ia i latou, o le maualuga o le vevela ma uunaiga i lalo, o le masani o le ea. I le taimi lava lea e tasi, e taua ma sūsū: ma faaitiitia lona density faateleina.

ea ma maualuga manifinifi

O le mana o le tosina atu o le Lalolagi, e pei o se maneta, e tosina maua uma i lona tino ia te ia. O lea tatou te alu i ai, nai lo soo faamalumalu i le vanimonimo. O le mea lea, o le molecules o le mea o le a se igoa tele i le pito i lalo, o lona uiga e faapea o lona density ma uunaiga maualuga foi i luga o le lalolagi. O le mamao ese mai ai, o lea ua i lalo nei fuainumera.

Pe ua e matauina i le tulai mai ai altitudes maualuga, e pei o i le mauga, o le a mamafa le manava? Uma ona o le mea moni e faapea o loo i ai se ea rarefied. Talu avea laiti le maualuga le aofaiga o le aano o le okesene i le tasi le lita o le ea. Na te le saturate le toto lelei, ma tatou faigata i le manava.

Le maualuga o le Mauga o Evaresi - 8488 mita. I luga o ai le ea density o se tasi lona tolu o le density tulaga i tulaga sami. Maitau se tagata suiga e mafai ona uma i se maualuga o le 1,500 i le 2,500 mita. E le gata i suiga i le density ma uunaiga e lagonaina le sili atu e matua, ma ua faatusaina i ai se tulaga lamatia o le soifua maloloina gafatia.

uiga sili ona mo le exosphere ea lafoaia - le vaega i fafo o le siosiomaga. E amata mai i se maualuga o 500-1000 km luga aʻe o le laualuga o le lalolagi. Sa ia malie e liliu i se avanoa, lea e latalata i le va i le tulaga lagona gaogao. e matua maualalo Faatosinaga ma density o le kesi i le avanoa.

Helikopa ma le ea rarefied

Mai le density ea e faalagolago tele i ai. Mo se faataitaiga, e faamatala mai ai se "taualuga" mo le tulai mai o le laualuga o le lalolagi. Mo se tagata e sefulu afe mita. Ae ina ia feaei matua maualuga, e te manaomia se sauniuniga umi.

I aircrafts foi ei ai lona tuaoi. I ni helikopa e uiga i le 6000 mita. O le tele itiiti ifo nai lo le vaalele. faamalamalama vala uma o le fausiaina ma le faagaoioiga o lenei "manu".

maua helikopa sii e ala i fao. Latou te milo, vavaeeseina le ea i vaitafe e lua: i luga ia i latou ma o loo i lalo i latou. I le pito i luga o le ea o femaliuaʻi i le taitaiga a le fao, o le pito i lalo - i. O lea, o le a tele le density i lalo o apaau o le meafaigaluega nai lo luga aʻe. Helikopa e pei o faavae i luga o le ea i lalo o ia lava, ma e ese.

e le mafai ona faia ea manifinifi lava le uunaiga manaomia. I tulaga faapena, e manaomia e matua faateleina ai le mana o le afi ma le saosaoa o le fao o le a le tetee atu i mea latou lava. O se tulafono faafoe, o ni helikopa lele i le ea denser i se maualuga o 3-4 afe mita. Na o le faatasi o le pailate o lo o umia i luga Zhan Bule lana taavale i le 12 o le 500 mita, peitai, maua le afi afi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.