Faavaeina, Gagana
Nauna: faataitaiga. nauna Possessive - faataitaiga. suinauna Demonstrative - faataitaiga
Nauna - o se vasega faapitoa o upu notional e faasino i le mea faitino e aunoa ma le faaigoaina ai. Ina ia aloese mai tautology i le tautala, le failauga mafai ona e faaaogaina le nauna. Faataitaiga: O au o outou, o le, o lenei, uma, o le toatele, o mea uma, ia te aʻu lava, loʻu, o nisi, i le isi, faapea so o se, o se tasi, o se mea, etc ...
A o mafai ona vaaia mai le faataitaiga o le suinauna e masani ona faaaogaina nai lo o se nauna ma se soānauna nai lo lena, fuainumera po o soāveape.
Mo tuueseeseina o suinauna tulaga uiga anoa. O lenei vaega o le lauga taulai atu i le igoa. I se isi faaupuga, o soanauna e suia nouns, adjectives, numerals. Ae peitai, o le vaega o le suinauna e faapea i le suia o igoa, latou te le maua io latou uiga. E uputuu, o le nauna ua na o upu modifiable. Uma ua faatatauina upu e pei o pronominal adverbs masuia.
o le a tuuina atu lenei pepa i le tulaga o le sui nauna i uiga ma foliga kalama, faapea foi faataitaiga o faasalaga e aai nauna patino.
suinauna le laulau i le tulaga
Lava | O Aʻu, o outou, ia i tatou, ia te outou, o ia, o ia, i ai, latou |
reflexive | o ia lava |
suinauna possessive | loʻu, outou, o lo tatou, o lau, o lo latou |
suinauna demonstrative | lenei, o le, e pei o |
suinauna attributive | ia le sili, o mea uma, uma, uma, uma, o isi, o isi |
suinauna interrogative | oe, o le a, o le a, o, o lona, e faapefea, lea |
suinauna aiga | oe, o le a, pe faapefea, o le a, e, o lona, e faapefea, lea |
suinauna lelei | e leai se tasi, e leai se mea, e leai, e leai se tasi, e leai se tasi, e leai se mea |
suinauna faavavau | se tasi, o se mea, o nisi, o nisi, o nisi, se tasi, o se tasi, se tasi, o se mea o se mea, soo se mea |
I luga o mafuaaga kalama ua vaevaeina suinauna i vaega e tolu:
- nouns Pronominal.
- adjectives Pronominal.
- numerals Pronominal.
Lava
Upu e faailoa ai tagata ma mea faitino e tagata o le gaoioiga le tautala, ua valaauina "suinauna tagata lava ia". Faataitaiga: Ou, e, oi matou, ia te outou, o ia, o ia, i ai, i latou. O Aʻu, o outou, tatou, e tofia fesootaiga upu le auai. soanauna o ia, o ia, latou te le auai i le gaoioiga le tautala, o loo lipotia mai i latou o tautala le vaega auai i le gaoioiga o le tautala.
- Ou te iloa e te manao e taʻu atu ia te au. (Sui Usufono o le gaoioiga le tautala, o se mea.)
- E tatau ona e faitau talafatu uma mai le lisi. (Noatia ma fai fuafua i lea ua faatonuina ai e le gaoioiga.)
- Tatou faaaluina se tafaoga matagofie i lenei tausaga! (Tagata o le gaoioiga le tautala, o le mataupu.)
- E taaalo lelei a matafaioi! (O le mea taunuuga lea ua faatonuina o le talosaga tetee i le gaoioiga tautala.)
- Na mananao siosiomaga filemu. (Lē auai gaoioiga tautala.)
- O le a alu mautinoa i Amerika lenei taumafanafana? (Lē auai gaoioiga tautala.)
- Latou mo le taimi muamua oso ma se parasiute ma sa fiafia. (Lē auai gaoioiga tautala.)
Lapataiga! Nauna lona, ia te ia, i latou, e pei o le mataupu e mafai ona faaaoga i le faatinoina o le suinauna possessive ma patino i le faataunuuina.
faatusatusa:
- Sa le o ia i le aoga i aso nei pe o le uluai po o le lesona talu ai. - Lona faatinoga aoga e faalagolago i le auala e masani lava ona o le a auai. (O le fuaiupu muamua o lona - o le nauna patino i le tulaga genitive, i le fuaiupu lona lua o lona -. Nauna possessive)
- Sa ou taʻu atu ia te ia o se talanoaga lenei i le va o tatou. - Sa tamoe o lona lauulu aliaʻe i le matagi, ma sa faiaina le silhouette ma leiloa lona lua uma, ua seʻe ese atu ma le faataapeina o atu i le malamalama o le aso.
- E tatau ona latou fesili atu pea lava i latou e faia laitiiti ifo le musika. - e masani ona howls i le po latou taifau, e pei faanaunauga mo nisi lo latou faavauvau le mafai ona tatalia.
reflexive
I lenei vaega ei le nauna lava - faailoa mai i foliga o le mataupu po o le addressee, oe ua faailogaina faatasi ma le protagonist. O lenei galuega o loo faatinoina e ala i le suinauna reflexive. fuaiupu Faataitaiga:
- Ou te manatu pea ia te au lava le fiafia i le lalolagi atoa.
- Sa ia admires pea ia te ia.
- Ia e le fiafia e faia ni mea sese ma faalagolago na o latou lava.
E mafai ona ou tuua lenei tamai pusi i le fale?
suinauna possessive
Upu e faailoa mai ai se tagata po o se mea e patino i se isi tagata po o se mea ua taʻua o "nauna possessive". Faataitaiga: loʻu, o lau, o lo tatou, o lau, o latou. suinauna Possessive faailoa atu ai le sootaga i le mata le failauga, o le isi vaega auai po o le lē auai i le gaoioiga o le tautala.
- Laʻu filifiliga e masani lava o le e sili ona faamaoni.
- Ia mautinoa o le a faataunuuina i lou manaoga.
- amio lava aggressively tatou taifau i passers-e ala i.
- o le a outou lau filifiliga.
- Mulimuli ane, sa maua ai loʻu meaalofa!
- Tuua ou manatu ia te oe lava.
- misia aʻu e loʻu nuu, ma ou te lagona e pei ua ou misia lava o ia.
Upu e pei o ai, o le, e mafai ona galue e avea o se nauna patino i le akusativi po o nauna possessive. fuaiupu Faataitaiga:
- Latou taavale o loo tu i le faitotoa. - O i latou o le i le 20 tausaga.
- O lana ato o loo taoto i luga o se nofoa. - Sa fesili e aumai le lauti.
- Lona fale e tu i le ogatotonu o le aai. - E faia masiofo o le afiafi.
E patino i se tagata (e le mataupu) i se vaega o mea foi o loo faailoa nauna possessive. faataitaiga:
- o le a manatua e tatou malaga faatasi mo se taimi umi ia te au!
suinauna demonstrative
Demonstrativ - o le igoa lona lua, o se nauna demonstrative. Faataitaiga: o lenei, o le, e pei o. O nei upu iloa o lenei po o lena mataupu (tagata) o se vaega o isi e pei o ia mea, tagata po o tagata. O lenei galuega o loo faatinoina e se nauna demonstrative. faataitaiga:
- e sili atu lenei tala manaia ma tauia i latou uma ua ou faitau muamua. (Nauna e tulaga ese se mea se tasi mai se aofaiga o isi e pei o ia te ia, faailoa mai ai se vaega o le mataupu.)
Nauna e faia foi lenei galuega tauave.
- O le sami, o le mauga, o le a tumau pea le la i loʻu mafaufau le manatua e sili ona pupula.
Ae peitai, e tatau ona e faaeteete ma le faamatalaga o le vaega o le tautala, ae le fenumiai le nauna demonstrative ma se vaega!
Faatusatusa faataitaiga o suinauna demonstrative:
- Sa lelei! - Pe e te taalo i le matafaioi a le alope i le tala le aoga? (I le tulaga muamua, o se nauna ma faatinoina matafaioi syntactic o le predicate i le tulaga lona lua o -.. Fasimea ma syntactic matafaioi i le faasalaga e le)
- O lena fale o le tele o matua ma sili atu ona matagofie nai lo lenei. (Nauna e faailoa ai vaega mea i ai.)
- Foi e le talafeagai lenei po o le isi filifiliga ia te ia. (Nauna fesoasoani lenei e taulai atu ai le gauai i se tasi o le tele o mataupu.)
- Le tele o taimi na ia ulu atu i le salu lava lea e tasi ma toe toe mea uma. (Nauna e pei ona faamamafaina pea lava pea le gaoioiga.)
suinauna attributive
Faataitaiga o suinauna: ia, o le toatele, o mea uma, uma, uma, uma, i le isi, i le isi. O lenei vaega ua vaevaeina i subclass, taitasi lea o le aofia ai le nauna nei:
1. O le tele e sili ona - suinauna ei ai galuega tauave excretory. Latou siitia le mea faitino i fesili, e fetuutuunai ai.
- Le faatonu - Alexander Yaroslavovich - auai i le soiree.
- na ofoina atu ia a maualuga le totogi ma le tele galuega lauiloa i lo matou taulaga.
- O le fiafia sili i le olaga - o le alofa ma ia alofa i ai.
- Lē aogā e Lana Maiesetete lotomaualalo e vivii mai ia te au.
2. Iloilo - nauna ua i ai le tau o le lautele o le uiga o se mea faitino po vaega.
- o mai e vaai i le aai atoa o lana faatinoga.
- na faia i le auala atoa i le faanoanoa ma se manao e toe foi i le fale.
- sa ufitia le lagi atoa i le ao, ma e le mafai ona vaai i se lumen tasi.
3. O tagata taitoatasi uma, o tagata uma, soo se tasi - suinauna denoting saolotoga e filifili mai le tele o mea faitino, tagata po o tagata (vagana ai e faapea latou te i ai i mea uma).
- Semen Semenovich Laptev - matai o lona vaa - o le a na o le fai atu ai.
- Soo se tasi e mafai ona ia ausia le mea e finagalo o ia, o le mea autu - e faia se taumafaiga ma aua le paie.
- Uma lau o le mutia, taitasi manava laufuga o le olaga, ma o le sailiga o le fiafia ma tuu sili atu ma sili atu ia te au.
- Upu uma atu ia i latou, sa liliu faasaga ia te ia, ae na te leʻi taumafai e faaleleia ai.
4. O nisi taimi, o le isi - o le suinauna o ni tulaga faatauaina e le tutusa ma le mea ua fai mai muamua.
- Ou filifilia se ala e sili atu ona maua e le mai ia te au.
- Vaai faalemafaufau ua a se isi i loʻu nofoaga e faia e le tasi?
- I se isi taimi o le a afio mai o ia i le fale i le filemu, aai ma o atu i le moega, ae na ese le aso ...
- I le itu e lua o le tupe - le isi ou te leʻi iloa.
suinauna interrogative
Faataitaiga o suinauna: oe, o le a, o le a, o, o lona, o le a, o le a.
suinauna Interrogative aofia ai le fesili o tagata, mea faitino po o ofoofogia aofaiga. I le faaiuga o le faasalaga, lea o loo i ai le nauna interrogative, e masani lava ona tuu se faailoga fesili.
- O ai le tagata na oo mai e vaai i tatou i lenei taeao?
- Le a le mea e faia pe a suega le taumafanafana iuga?
- Mea e tatau ona avea le ata o le tagata lelei, ma e faapefea ona e vaai faalemafaufau i ai ma sui?
- O le fea o nei tagata e tolu e mafai ona iloa le mea moni na tupu?
- O lenei matafaioi?
- Le a le tele o se ofu mumu, o fea na e sau i le aoga ananafi?
- O le a sili ona e fiafia vaitau?
- O le tamaitiiti sa ou vaai i le aso ananafi i le fanua?
- Le a sou manatu, pe e tatau ona ou ulu atu i le faiaoga o sootaga faava o malo?
suinauna aiga
Faataitaiga o suinauna: oe, o le a, pe faapefea, o le a, e, o lona, o le a, o le a.
Lapataiga! O nei sui nauna e mafai ona galulue uma e lua e avea o se sui nauna o le aiga ma e pei interrogative, e faalagolago pe, i se mataupu patino o loo faaaogaina i latou. O le fuaiupu lavelave (CPR) e faaaoga faapitoa aiga nauna. faataitaiga:
- E faapefea ona e kuka keke omomi ma faatumuina sieri? - Sa ia fai mai ua saunia e ia se keke ma faatumuina sieri.
I le tulaga muamua, e le gata - nauna E t galuega tauave interrogative. E. Le mataupu faaiu o le fesili e uiga i se mataupu faapitoa ma le faiga o ana sauniuniga. I le tulaga lona lua o se nauna ua faaaogaina o se nauna aiga, ma le galue o se faila upu i le va o le fuaiupu faigofie muamua ma le lua.
- Na te iloa, i se sami o le tupe River Volga? - Na te le iloa le mea sa ia te ia i lenei tagata, ma le mea e mafai ona e faamoemoeina mai ia te ia.
- Le a le mea e tatau ona e faia ina ia maua ai se galuega lelei? - Sa ia iloa le mea e fai ina ia maua ai se galuega e maualuga le totogi.
O le a - nauna - ma o loo faaaogaina e avea o se aiga ma o le nauna interrogative, e faalagolago i luga o le mataupu.
- Le a le mea o le a tatou faia i le po nei? - E fai mai i aso nei ua tatou maua e asiasi i lona tinamatua.
Ina ia iloa le saʻo mai le ituaiga o nauna, filifili i le va o le aiga ma le fesili, e tatau ona tatou manatua e mafai ona suia ai le nauna interrogative i le faasalaga e se veape, nauna, fuainumera e faalagolago i luga o le mataupu. e le mafai ona suia ai le nauna aiga.
- Le a le mea e te manao ai mo le meaai o le afiafi i le po nei? - Vermicelli ou te fia mo le taumafataga o le afiafi.
- Le a le lanu e te fiafia i ai? - lanu violē e te fiafia i ai?
- O le fale o lenei mea? - O le aiga o loʻu tina?
- Lea ona o outou i le solo? - O oe o lona sefulutasi i le tala laina?
- E faapefea ona e lole? - E ono chocolates?
O se tulaga faapena i le nauna nai lo. Faatusatusa faataitaiga o le sui nauna o le aiga:
- Le mea e fai i le faaiuga o le vaiaso? - ia na matua galo ai mea Sa ou manao e faia mo le faaiuga o le vaiaso. (A e mafai ona e vaai, i le lomiga lona lua o le nauna nai lo o aofia i le vaega o le aiga ma faia se galuega tauave e fesootai i le va o ni vaega se lua o se faasalaga faigata.)
- Na faapefea ona e maua i lou fale anapo? - Anna S. vaai questioningly i le tama ma sa le iloa le auala na ia taunuu atu i lona fale.
- Mea e iloa ai o oe o i faalavelave? - Ua ou iloa mo aʻu lava, o le a e iloa e solovī vave ma irreversibly au fuafuaga.
- Sa ou toe fai atu ia te outou e aua le faia? - Sa ia iloa le ala o le taimi lea sa aumai lana tama i loimata, lona faiaoga homeroom.
- ua paka latou taavale i le faitotoa o loʻu fale? - Sa i le a leiloa, o lea sa ou le mafai ona fuafuaina o latou manatu sa e faaoso se taua.
- Le a le tele o le pusi o Peresia? - Na taʻu atu e ia le tele o pusi Persian mumu.
- Na te silafia i mea o tausaga o le taua o Borodino? - sii o latou lima i ni tamaiti se toatolu: latou iloa le mea tausaga o le taua o Borodino.
Nisi saienitisi fuafua e tuufaatasia le suinauna aiga ma interrogative i se tasi digit ma valaaulia i latou "i le nauna fesili-aiga." faataitaiga:
- O ai iinei? - Na te leʻi iloa sa i ai iina.
Le taimi nei, peitai, e leʻi i ai se maliega aoao, ma lafoaia interrogative ma suinauna aiga faaauau pea ona i ai e ese mai le tasi i le isi.
suinauna lelei
Faataitaiga o suinauna: e leai se tasi, e leai se mea, e leai, e leai se tasi, e leai se tasi, e leai se mea. suinauna le lelei ua i le taua o le leai o se tagata, mea faitino, ma foi e faailoa o latou uiga lelei.
- Leai se tasi e iloa le mea e faamoemoeina mai ia te ia.
- sa le fiafia e leai se mea faapea i loʻu olaga atoa e mafai ona ia tuuina atu i lenei pisinisi.
- E leai se aitalafu ma e leai se tupe e le mafai ona tausia o ia mai le sosola ese.
- taifau Faaesea tafe ifo i le auala, ma sa foliga mai ia te leʻi mauaina se matai fale ma meaai suamalie i le taeao; o se e tusi le ata.
- Sa ia taumafai e maua se 'alofaga, ae liliu atu o tupu tonu lava i lona faitalia, ma e leai se tasi sa e tuuaia.
- Sa matua leai se mea e fai, o lea na ia savali lemu i le timu ua mavae le susulu faamalama faleoloa ma matamata le taavale ui colliding.
suinauna faavavau
Mai interrogative suinauna po o nauna aiga faia e faavavau. Faataitaiga: se tasi, o se mea, o nisi, o nisi, o nisi, se tasi, o se tasi, se tasi, o se mea o se mea, soo se mea. suinauna faavavau o loo i ai le taua o le le mailoa, o tagata po o se mea e faavavau. E pei ona taua le loto natia suinauna faavavau faamatalaga e le finagalo le failauga e lipoti faapitoa.
O meatotino ua nauna faavavau. Faataitaiga mo faatusatusaga:
- tatagi mai se leo i le pouliuli, ma Ou te lei fai lava si mafaufau i ai na auai: tagata po o meaola. (O le leai o se faamatalaga mai le failauga.) - O lenei tusi sa leai se tasi mai laʻu uo o le sa toesea mo se taimi umi i lo tatou aai ma o le a le taimi nei e oo mai. (Loto natia faamatalaga mai faalogologo.)
- O se mea ofoofogia na tupu i lena po: saeia le matagi ma lafo i le lau mai le laau, emo mai uila, ma le ati mai le lagi. (Nai lo lena, e mafai ona tatou suia se mea faapena i totonu o le uiga o le nauna faavavau:. Se mea, o se mea)
- O nisi o aʻu uo manatu ou te le tagata ese ma le matagofie, ou te le saili e maua ai le tele o tupe ma ola i se tamai fale tuai i luga o le mata o le nuu. (Nauna nisi nauna e mafai ona suia e faapea :. nisi nai)
- O ni nai paga o seevae, o se ato faafafa ma se faleie ua teu ma faatalitali mo i tatou e maua faatasi ma alu ese mamao, mamao ese mai le aai. (E lei faamaoti mataupu o le aofai o mea, na taaofaʻi ai le numera.)
- Se tasi e fai mai e te maua le tusi, ae te le manao e iloa e. (Tautala faapitoa natia so o se faamatalaga e uiga i le tagata.)
- Afai ua vaai i soo se tasi lenei tagata, faamolemole ia lipoti atu i le leoleo!
- E soo se tasi iloa le mea na talanoa Natasha Rostov ma Andrey Bolkonsky i le polo?
- Pe ae vaai i se mea manaia, aua nei galo e tusi i lalo lou matauina i se api.
- O nisi taimi i le suesueina o le na malamalama i gagana Peretania ia te au, ona ou toe foi mai i le lesona o le taimi ua tuanai ma taumafai e oo toe aumai ai. (Nanaina Fuafuaina o faamatalaga failauga.)
- O nisi o tupe na totoe i loʻu ato tupe, ae ou te le manatua le tele. (O le leai o faamatalaga i le mataupu o le failauga.)
vaega kalama o suinauna
ua vaevaeina suinauna e sue i vaega e tolu:
- Nauna nauna.
- soānauna Pronominal.
- suinauna fuainumera.
suinauna nauna e suinauna e lafoaia, e pei o: faaletagata lava ia, reflexive, interrogative, le lelei, indeterminate. o nei lafoaia uma i luga o ana meatotino kalama ua faatusaina i nouns. Ae peitai nouns pronominal i ai uiga patino, lea e le nauna. faataitaiga:
- Ou sau ia te outou. (I lenei tulaga, o le itupa alii, ua tatou faamatalaina le veape ua mavae pei lava o le a soloia-faamutaina). - E o mai ia te au. (Fuafuaina Rhode i le faaiuga o le upu "sau" - o le tamaitai . Mavae vevesi)
Pei ona outou tagai mai le faataitaiga, aveesea nisi suinauna vaega o alii ma tamaitai. I lenei tulaga, e mafai ona toefuatai ai le ituaiga o mafuaaga, e faavae i luga o le tulaga.
Isi suinauna nei faagutu maua le vaega o alii ma tamaitai, ae e le atagia ai le sootaga moni o le tagata ma mea faitino. Mo se faataitaiga, o le nauna lea ua tuufaatasi i taimi uma i le veape i le alii vevesi ua mavae.
- O tamaitai na muamua asiasi i avanoa?
- O ai e le natia, ou te le tausalaina.
- Sa ia iloa o le a avea le tagata ofo sosoo ai mo lona lima ma loto.
Nauna ua faaaogaina ma le nouns lotolotoi ua mavae vevesi.
- O a mea e faatagaina oe e faia lenei gaoioiga?
- Na te leʻi masalomia ai e faapea i se mea e mafai ona avea o se mea faapena i ana tala.
Nauna ei ai pepa lautele, ae o le ituaiga o tagata iinei o se ituaiga o le faavasegaina, ae le pei o le nominative.
suinauna soānauna o demonstrative, determinative, interrogative, tauaiga, le lelei, o soanauna e faavavau. oi latou uma lava tali i le fesili a? ma faatusa i ai le soānauna i ana meatotino. Latou te maua se pepa faatumu faalagolago o le numera ma tulaga.
- o le Cub tausua taika i le pa manu lenei.
suinauna fuainumera o sui nauna e pei lava o ni nai. ua faatusaina i latou e taʻu mai se matuai taua i le taua faatasi ma nouns.
- E faapefea le tele o tusi e faitau i lenei taumafanafana?
- Le tele o avanoa i le taimi nei o aʻu!
- O ni nai tina matua pai vevela tuua ia te aʻu.
Lapataiga! Ae peitai, i le tuufaatasiga ma le veape o nauna, e pei o loo faaaogaina o ni isi adverbs.
- Le a le tele o lenei ofutino moli?
- E toatele faaalu na o tafaoga.
- Sa ou mafaufau atili e uiga i le auala e ola ai, ma isi mea e fai.
Similar articles
Trending Now