TulāfonoMalo ma le tulafono

Moroccan King Mohammed VI: talaaga, laupapa

O le Tupu o Morocco, pule i le taimi nei, sa fanau mai aso 21 o Aokuso, 1963. avea Muhammad le pule lona ono o le 21 o Aokuso, 1999 ina ua mavae le maliu o lona tama. Ei ai i le faigamalo tupu Alauitskoy lona nofoaiga amata i le 1666. o Mohammed Ono le lona 18 i se laina nofotupu tupu, o le tupuga aso 22 o le faigamalo ma le tupuga 36 o le Perofeta o Muhammad.

O le Tupu o Morocco: laitiiti

A o 4 tausaga o Mohammed VI, sa amata ona le suesue i le aoga faapitoa Koranu, ua i ai i le faamasinoga le Sultan. I le 1981, na ia maua se faailoga o le tagata malaga. Ona amata Mohammed VI aoaoga Iunivesite Rabbatskom, lea sa ia suesue ai le tamaoaiga ma le tulafono. Ona o le faaauau pea e le Tupu o Morocco ana suesuega - ae nei i Europa. I le 1993, na ia manuia puipuia lona manatu i luga o le galulue faatasi i le va o Europa ma le Maghreb. E faaopoopo atu i lona atunuu moni o le gagana Arapi, o Mohamed VI atamai i Farani, Peretania ma le Sipaniolo. I le 1985, na uluai tofia i le ofisa faaupufai maualuga - o se taulaiga o le vaegaau. I le 1994, na tuuina Mohammed VI le tulaga o le aoao.

O le toatele oi latou oe ua masani lava i le tupu, fai lona faatauvaa ma le toamalie. fiafia Moroccan Tupu e taalo tapolo. Ae peitai, e ui i le naunautaiga mo le taaloga, o se smoker mamafa. e matua naunau i ai le tagata Moroccan o latou tupu.

O le a le muamua o le Tupu?

Hassan II o, o le pule i luma o le ascent i le nofoalii o le Tupu o Mohammed, o se tasi o le tagata mauoa i le lalolagi. Ina ua mavae lona maliu, na matou maua ai le 20 tala i le faletupe o Europa. O se aofaiga tele o tupe ua uma ona teu faafaigaluega i totonu o fanua taugata fafo. O le tuai Hassan II, o lo o umia e uiga i maota e lua sefulu. O le toatele oi latou e lei asiasi Hassan II, e ui lava o le ua tausia meafale i se tulaga, pe afai o le tupu e tatau i so o se taimi e oo mai. Mo se faataitaiga, e latalata i Paris o le maota o le Tupu o Hassan II o Morocco, e latalata i lea faaloaloa mo le 400 eka o paka matagofie. Ae na te le toe foi mai ma e leai se.

Le Malo o le atunuu i le amataga o le nofoaiga a

Ina ua afio aʻe i le tupu fou o Morocco le nofoalii, sa i ai e aoao e pulea se talatuu faagaeetia. Sa e uiga i le faitau aofai o tagata o le atunuu le 30 miliona tagata. E silia ma le afa oi latou na le iloa le ala e faitau ma tusitusi, sa leai se galuega e tasi le lima. Ae lelei e galue e lua selau afe o 'au. Ae peitai, o le tupu na muamua atu, ma tuua le tele o faafitauli. leʻi faauma tupu Hassan II le toefuataiga o le atunuu, na ia tuua ai se aitalafu tele i fafo, ma tumau feteenaiga tatala ma le Sahara. E i ai foi se faafitauli matuitui i Morocco o le tausia o aia tatau a tagata ma le saolotoga.

O le suiga o le pule fou

Ina ua afio le Tupu o Morocco Mohammed VI i le nofoalii, na faia le tele o suiga. Muamua lava o se faamagaloga aloaia o pagota faaupufai (sa le faatalitali lava ia tupu mo le faaiuga o le vaitaimi o le fasefulu-aso o le faanoanoa ina ua mavae le maliu o Hassan). Fa sefulu o afe ua faaitiitia pagota o falepuipui fuaiupu. Ae peitai, o le tagata o Morocco sa faatalitali mai le tupu fou e sili atu iʻuga. Lea lana uluai suiga o le faateaina o galue fesoasoani latalata a Hassan II Driss Basri, sa galue o totonu auauna mo le sili atu i le lua tausaga. Moroccans talitonu, o lenei gaoioiga o le Tupu o Mohammed II o se tasi o le mea sili i le popofou o lana nofoaiga o le atunuu.

O se vaega o le nofoaiga a Muhammad o le na ia tuuina atu le poloaiga iloga, e ese mai i le nofoaiga a Hassan II, ina ua faia e le Palemia. E tusa ai ma tulafono Moroccan le tupu e mafai i soo se taimi e auina atu ai le malo atoa faamavae. Ae peitai, e le Mohammed VI, ai le faaauauina o le faataitaiga tulaga ese o lona ituaiga, pe afai o le tupu faatasi tulaga ma le totonugalemu tauagavale malo.

Lalla Selma - faletua o le Tupu o

sa faaipoipo Mohammed II a teine mai se aiga faigofie igoa Lalla Selma. ave le faaipoipoga 12 Iulai, 2002. Lalla o le masiofo muamua, o le na natia mata i lalo o se veli. Ava o Mohammed II ua i ai se aoaoga lelei - ina ua uma ona faauu mai le aoga, sa ia maua ai se tagata malaga o le faasaienisi faamatematika. Ma faauu mai le Maualuluga Aoga a Informatics, na amata galulue Lalla o se inisinia o faiga tau faamatalaga i se tasi o le aupito tele faalapotopotoga o le atunuu. I le 2003, o le tamaitiiti muamua o le ulugalii tupu - o se atalii e igoa Moulay Hassan. I le 2007, sa latou a teine, Lalla Khadija.

Lalla Selma o le tamaitai muamua o le tagata lautele, lea ua maua ai le tulaga o Queen. O lenei e faailoa ai le le mautinoa maualuga o Muhammad II i lona ava. I luma o ia lava na le faatagaina taitoalua o pulega Moroccan e tuua le atunuu i latou lava. Ia Iuni 2006, na vaega Lalla i le Fono Aoao o Malo Aufaatasi i le taua e faasaga i AIDS.

Asiasi i Rusia

I le ogatotonu o Mati 2016 sa i ai se asiasiga i le Tupu o Morocco i Moscow. faia Peresitene Putin Vladimir lauga i le Kremlin. na faapaiaina i latou i mataupu faapolotiki eseese, faapea foi ma le faafitauli o le faaitiitia o le tuuina atu o fualaau aina ma fualaau faisua. E ui lava i le mea moni e faapea e le o le Minisita le tuuina atu o Fafo Affairs, sa auai e le Minisita o Faatoaga o Morocco, oe sa ia te ia se avanoa lelei e talanoaina ai le tuuina atu o oloa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.