Malaga, Faatonuga
Mauga mu Icelandic le taimi nei ma le moe
Mo le tele o tagata, o le manatu faavae o le "mauga mu" o loo fesootai ma se mauga maualuga, mai le pito i luga o lea kasa lilo i le Fountain lagi, lefulefu ma le afi, ma le ua tumu malifa ma lava mumu-vevela. maugamu Aialani i luga o le masani e pei o se itiiti. Umi latou i ai i le toatele lava e le faagaeetia. Na o nisi o "overstepped" o le faailoga o le 2 km, o le isi vaega o lo o teuina i totonu o 1-1.5 km, ma le tele lava itiiti. Mo se faataitaiga, hverfjall, Eldfedl, tau le pauu Surtsey puupuu i le maualuga o le tele o selau mita, sili atu ona foliga e pei o mauga masani. Ae o nei foafoaga e foliga mai e le filemu ma le saogalemu o Tina Natura, o le mea moni e mafai ona aumaia faafitauli e le itiiti ifo nai lo le lauiloa Etna Mauga po o Vesuvius. Tatou te ofoina atu ina ia iloa i latou ma ia amata mai lo latou nuu.
Le motu ogaoga
alofa Natura e faateia ai. Mo se faataitaiga, o le motu o Iceland, ua ia foafoaina, le siitia o le vasa o le tuasivi Mid-Atalani, o le na o le nofoaga o le a suture tectonic tele. Lona papatusi lithospheric, o se tasi o lea o le faavae o Eurasia, ma le lona lua - i Amerika i Matu, i taimi malie diverge, ai le uunaia o se gaoioiga a le malosi o le mauga mu Icelandic. ua sasao Laiti ma tele le faia o mea e uiga i le tausaga 4-6 uma.
O le tau o Iceland, na tuuina mai o le latalata o lona nofoaga i le Liʻo o Atika, e mafai ona valaauina filemu. O iinei se taumafanafana mafanafana, e ui lava, e le tupu. Ae o le taumalulu saua e le tupu foi, ae e pau le tele o precipitation. O le a foliga mai e ese le lelei aiaiga mo ituaiga eseese o laau e tatau ona iinei buyat ma malosiaga mananaia. Ae o le mea moni 3/4 o le motu o se plateau papa, i nisi nofoaga ufitia i mosses ma laau uiga ese. I le faaopoopo atu, o le 103 000 kilomita faatafafa e uiga i le 12,000 nofoia e glaciers. Iinei o se laufanua moni o loo siomia ai le mauga mu Icelandic ma teuteuina o latou malifa. E le gata i le mata vaaia, i le motu tele o maugamu, natia e se vaega o le vai aisa sami. Faatasi uma latou faitauina le toeitiiti tasi le selau ma le limagafulu, e aofia 26 faagaoioia.
foliga vaaia o eleele ma papa
O le foliga o le maugamu Icelandic ua lofituina talita. Latou fausia tafe pea lava pea a lava le suavai i le laualuga o le totonu o le lalolagi. O nei fausaga papa maua le tulaga o se talita convex i se malifa agamalu sagatonu. faapaleina i latou tumutumu craters, ma e masani e taʻua o caldera sui ipu tele ma a sili atu pe itiiti i lalo mafolafola ma puipui faafuasei solia. lapoa Caldera fuaina i kilomita, ma le maualuga o le puipui - faitau selau o mita. matele maugamu talita ona fesiliaʻi ona o le liligiina o nei lava. Le taunuuga o se talita mauga mu tele, ua matauina i le motu o Iceland. O loo latou fatuina faapitoa maa basaltic e liusuavai faaloaloa atu pei o le vai.
E le gata i le talita, i Iceland ai stratovolcanoes. Nei maua le foliga o se cone ma steeper malifa pei lava erupting mai o latou viscous, faamalolosia vave, ao lei mafai ona masaa mo le tele o kilomita. A mataʻina o faataitaiga o lenei ituaiga ua lauiloa faavaeina mauga mu Hekla Iceland po f.t.t. Askja.
E ala i le nofoaga iloa luga, vaipuna i lalo o le 'eleʻele ma lalo-aisa fausaga papa, ma e ala i "le ola" - moe ma toaaga. I le faaopoopo atu, e toatele maugamu laiti palapala spewing lava e le, ma le kasa ma le palapala.
"Faitotoa o seoli"
Lea na faaigoaina mauga mu i Iceland i saute, e taʻua o le Hekla. Ua manatu se tasi o le e sili ona toaga talu mai o loo tutupu e toetoe lava 50 tausaga uma lava o le mauga afi. Taimi mulimuli na tupu i le faaiuga o Fepuari 2000. silasila Hekla cone mamalu papae, agi i le lagi. I se faiga o se stratovolcano, ma e ala i lona natura o se vaega o le atumauga, lea faaloaloa mo le 40 km. E uma sonisoni, ae faaalia ai le i le eria o le gaoioiga aupito maualuga o le māvae umi Geklugya o 5.500 m, e umia e Hecla. Faatasi ai ma le mafai ona faaliliuina Iceland upu lenei o le "Hood ma ofu." O le igoa o le mauga mu mo le mea moni e masani ona aofia ai lona pito i luga i le ao. O lenei e leai ni ola toetoe lava o le malifa o Hekla, ae o le taimi latou laau ma vaovao, rioted mutia. E lei leva atu, sa amata ona galulue i le atunuu i luga o le toefuataiga o lenei fauna mauga mu, e matele willows ma birches.
O gaoioiga seismic i le eria o mafatia pea mai Iceland. mauga mu Mauga Hekla (e tusa ai ma saienitisi) spits malosi mai lava i luga o le lalolagi ua uma ona 6600 tausaga. E ala i le suesueina o le strata mu, seismologists iloa ai le sasao malosi tupu iinei i le vaitaimi mai le 950 i le 1150. TLM. E ala i le tele o le lefulefu ejected i le siosiomaga i le taimi na tuuina mai 5 manatu mai le 7 e mafai ai. sa e le mana o le sasao o ni nai tausaga faapauina le vevela o le ea i le Matu Itulagi o le Lalolagi. tupu le matua sasao faamaumauina i Hekla i le 1104, ma le umi - i le 1947. E umi e sili atu nai lo se tausaga. E masani lava, i le sasao o Hekla tulaga ese uma, eseese uma. Mamanu iinei, na o le tasi - o le toe moe le mauga mu, o le tele lea mataofiofia.
Askja
O se tasi o le tele o "turisi" ma ua manatu i ai o le e sili ona matagofie o le mauga mu lenei o loo i le itu i sasae o le motu, i le Vatnajökull National Park, e faaigoa i le aisa tele (o le aupito tele i Iceland, ma le lona tolu i le lalolagi i lenei faailoga). Askja ua i lona pito i matu ma e le o ufitia i le aisa. Na ia tulai i luga o le plateau i le 1510 mita ma ua lauiloa mo ona vaituloto - tetele ma laiti Eskyuvati Viti, na faaali i le caldera ona o le sasao o Askja i le 1875. Eskyuvati ma e uiga i le 220 mita le loloto o le lepa loloto i le atunuu. Viti tele laiti - na o aʻe i le 7 mita loloto. E tosina le faitau selau o turisi masani lanu uli Aniva i le vai ma le mea moni e mafai ona tulai lona vevela i le 60 tikeri Celsius ma e le toulu ni lalo 20 tikeri. Viti faata toetoe lava faataamilo, ma le faletupe e matua maualuga (50 m) ma tifato. e sili atu le laau o le malifa lo le 45 tikeri. Faaliliuina mai le Icelandic "Viti" o lona uiga o "seoli", fesoasoani e manogi taimi nei lava o le teio iinei. O le sasao mulimuli o le mauga mu Icelandic tupu Askja i le 1961, ma talu mai lena taimi o ia o le moe, e ui lava ua manatu aoga. E leʻi faafefe le turisi e asiasi Askew ina toaga o loo i ai lava se auala savaliga teuteuina 2, ma le 8 km mai le fausia tolauapiga ipu caldera.
Bárðarbunga
masani ona faapuupuu le igoa ia Bárðarbunga le igoa o le mauga mu Icelandic Bárðarbunga. E faaali atu i luga mo Baurdur. o le igoa lena o se tasi o le nofoia anamua o le motu, o le na foliga mai sa nonofo i nei nofoaga, e pei ona faaliliuina mai le Icelandic "Bárðarbunga" o lona uiga "mauga Baurdura". O lenei e tuufua, ma tuufua, feoai solo iinei na tuli manu ae turisi, ma e oo lava lea o le gata i le taumafanafana. O le mauga mu o se tuaoi Aski, ae o lo oi le itu i saute, e i lalo o le pito o le aisa Vatnajökull. o le a matua maualuga lenei (2009 m) stratovolcano taimi i lea taimi "fiafia" lona mauga. O se tasi o le aupito sili ona tele, na maua 6 manatu, na tupu i le 1477.
O le mulimuli "togafiti" o le Bárðarbunga gaui matua mauga mu Icelandic neura tagata o le motu, aemaise lava o tagata faigaluega kamupani vaalele. I le 1910 sa i ai se mauga afi, ae le faapitoa malosi, ua toʻa lea o le mauga. Ma o lenei, ina ua toetoe lava e tasi le selau o tausaga, ua taʻua i le 2007, seismologists matauina toe ana gaoioiga, lea ua faateleina malie. ausia faatalitali maualuga mai minute e minute.
sasao
I le taumafanafana o le amataga o le 2014 meafaigaluega tusia gaoioiga taua i le magma potu Bárðarbunga. Aokuso 17, le eria nofoaga mauga mu na tupu tremors faamalosia 3.8 manatu, ma i le 18 o le maoae faateleina e manatu 4.5. Na aveina atu o faalavelave tutupu faafuasei ese o tagata o latalata ane aai ma turisi, poloka auala vaega, na tautino a code samasama mo le kamupani vaalele. amata 23 O le sasao o le mauga mu Icelandic Bárðarbunga. Sa vave lava ona suia code lanu e mumu, na faas ¯ uma malaga i luga o le eria. A o faamalosia 4,9-5,5 manatu faaauau tremors, aemaise lava i se tulaga lamatia mo e leʻi i ai le vaalele, ma e ala i le afiafi o le lanu code suia i moli. 29, na faaali magma. E masaa mai le ano o le mauga mu ma faasalalauina i Aski, ese mai le aisa. Valivali code toe faatuina e mumu, toe malaga uma i luga o le mauga mu, lea e matuai faigata le galuega o le kamupani vaalele. A o salalau atu le filemu magma i le afiafi o le code lanu 29 toe tuutuu ifo i le moli. Aokuso 31 i le 7 i le taeao mai le muamua tulai mai masaa mai magma sese ma le malosi faafouina. O le lautele o ana tafe taunuu 1 km ma le umi - 3 km. Tulafono liliu toe mumu ma toe i le afiafi pauu i moli. I lenei agaga, umi le mauga afi seia oo i le faaiuga o Fepuari 2015, ina ua mavae lea na amata ona momoe o le mauga mu. Ina ua mavae le 16 aso faanatinati toe iinei le turisi.
Eyjafjallajökull
Saʻo faalauiloa le igoa o le mauga mu Icelandic mafaia na o 0,005% o earthlings. Eyjafjallajökull - o se mea latalata i le "faamaoni" i le lomiga o Rusia. E ui lava o lo oi lenei mauga mu i le itu i saute o le motu (125 km mai Reykjavik), na aofia ai i se aisa, lea na aumaia le suafa o le lavelave e tasi. e sili atu le eria aisa silia ma le 100 kilomita faatafafa. I le pito i luga o le o le punavai o le vaitafe Skougau, ma lalo ifo tonu o cascade lalo faatosina mo turisi ma afu skógafoss Kvernyuvoss. Sili atu pe itiiti sasao taua o le mauga mu Icelandic Eyjafjallajökull na tupu i le 1821. E ui lava sa umi toeitiiti lava 13 masina, puapuaga, vagana thawing o le aisa, e le tuuina atu, talu ai sa le sili atu i le 2 manatu lona malosi. sa manatu o lenei mauga mu ina faatuatuaina e i lona pito i saute faavae e oo lava i le skógar nuu. Ma faafuasei, ia Mati 2010, sa toe ala ae i le Eyjafjallajökull. I le itu i sasae sa i ai se rift 500-mita, mai lea faateleina le ea kalapu lefulefu. O luga e le amataga o Me. I le taimi lea, o le malosi o le sasao taunuu 4 manatu. O lenei ua ufitia le malifa mauga mu ma se aisa, ma le laau lanumeamata. E toatele e fiafia i ai, lea aai Icelandic o latalata Eyjafjallajökull mauga mu. E mafai ona taʻua nuu skógar, faanumera o le toatele o le 25 nuu. Sosoo ai e oo mai i le nuu o Holt, ma lea aai Hvolsvyulur Selfoss, o loo i luga o le mauga e uiga i le 50 km.
Katla
O lenei mauga mu o loo tu na o le 20 km mai le Eyjafjallajökull e sili atu le pisi. Lona maualuga e 1512 mita, ma le taimi o mauga - mai le 40 tausaga. Talu Katla aisa o se vaega toso Myurdalsyokudl, e faatumulia lona gaoioiga ma faaliusuavai aisa ma lologa na tutupu i le 1755 m ma 1918 m, ma le 2011 m. Ma o le taimi mulimuli na matua tele, e demolished le auala laupapa i luga o le vaitafe Mulakvisl ma faaumatia auala. faatuina tonu e saienitisi o le sasao o le Eyjafjallajökull mauga mu Icelandic taimi uma o le uunaʻi ai mo le gaoioiga o Katla. I soo se tulaga, e pei o se masani ua matauina ma le 920 tausaga.
Surtsey
maugamu Active i Iceland e matua aoga mo Icelanders. Latou te fesoasoani faatamaoaigaina o le atunuu ma o loo i latou geysers nofoaga faalenatura o loo faaaogaina e le vevela aiga, greenhouses, lepa aau. Ae le o mea uma. Maugamu i Iceland e faateleina ai le atunuu! Taimi mulimuli na tupu ia Novema 1963. Ona, mavae lea o le sasao o maugamu vaipuna i lalo o le 'eleʻele i le talafatai i saute i sisifo o le motu, o se eria fou o le laueleele taʻua Syurtseem. O ia o se faasao tulaga ese natura, lea faasologa suesue le mapuna aʻe o le ola. Muamua muamua matua e leai ni ola, Surtsey nei faamaualuga e le gata mosses ma lichens, ma e oo lava i fugalaau ma vaovao, lea na amata nesting manulele. O lenei iinei o loo tatou matamata i le gulls, swans, razorbills, shearwaters, puffins, ma isi. Syurtseya maualuga o le 154 mita, o le vaega - 1.5 q. km, ma faaauau pea ona tuputupu ae. O Ia o se vaega o se filifili o maugamu vaipuna i lalo o le 'eleʻele o Vestmannaeyjar.
Esja
O lenei mauga mu le toe o lauiloa mo le mea moni e faapea i lona vae o le laumua o le setete - Reykjavik. Ina ua le sasao o se taimi mulimuli mauga mu Icelandic Esja, sa faigata ona fai atu, ae na le popole lenei. Mauga mu lona tumutumu o iloa mai e toetoe lava i soo se mea i le aai, alofa i ona tagata uma, ma matua lauiloa i turisi, climbers ma faamasino uma o le matagofie malolosi o le natura. Mountain eseese, o se vaega o lea e Esja, e amata i luga o le tupe faavae fjord ma faaloaloa atu i le National Park Thingvellir. Le maualuga o le mauga mu - e uiga i le 900 mita, ma ua soona ola ona malifa i vaovao ma fugalaau, e matua picturesque.
manuia
O lenei talipupuni mauga mu o se maataua lea o le National Park Skaftafell. E tu latalata i le taulaga i se igoa faigofie Kirkyubeyarklaustur. aofia ai matagaluega Varnishes i Icelandic maugamu 25 km le umi, e aofia ai 115 craters. Maugamu Katla ma Grimsvotn - sootaga foi o lenei filifili. Le maualuga o le craters laiti faapitoa, e uiga i 800-900 mita. o loo taoto ano Lucky i se mea i le ogatotonu i le va o le glaciers - Vatnajökull tele ma e matua itiiti mýrdalsjökull. O loo ia manatu toaga ae ua uma ona silia ma le 200 tausaga, e leai se faafitauli.
Grimsvotn
O lenei mauga mu o se matagaluega vertex lea e aofia varnishes. Le maualuga tonu o ai na te iloa e leai se tasi. O nisi manatu ai e na o le 970 mita, ao isi e tuu le numera i le 1725 mita. Le fua o le ano e faigata foi e iloa, talu mai pe a uma ona matua faateleina sasao taitasi. O le upu "Grimsvotn" i Icelandic o lona uiga o le "vai murky". E foliga mai, masalo aua ina ua tuanai le sasao tupu faaliusuavai o nisi o vaega o le aisa Vatnajökull lea e aofia ai. Grimsvotn e toetoe lava sili ona malosi i le penisula, e pei ona faagaoioia tausaga 3-10 uma. O le taimi mulimuli lenei na tupu i le 2011, i le 21 o Me. Asu ma le lefulefu, toso mai i fafo mai lona ano, aʻe lea i le lagi i le 20 km. le tele o malaga na faaleaogaina, e le gata i Iceland ae faapea foi i totonu o le UK, Norway, Denmark, Sikotilani ma e oo lava i Siamani.
O le sasao lamatia
Lucky i le taimi o le filemu ma le toafimalie. Na teena foi e le masani, ae e pei ona fai atu, i le tulaga. I le 1783, sa toe fafagu mauga mu i Iceland - Lucky - lotogatasi mana faatiapolo ma ona tuaoi Grimsvotn ma bubbling tafe lava lavea ai le pitonuu. O le umi o le vaitafe mu a i 130 km. Sa ia, o le saluina o ese mea uma i lona ala, faasalalau atu i luga o se vaega o le 565 km 2. I le ea, e pei o seoli, swirled puao oona o fluorine ma le teio. O se taunuuga, na fasiotia ai le faitau afe o manu, e toetoe lava manu uma ma iʻa i le eria. Mai le vevela maualuga amata ona liusuavai le aisa, lolovaia latou vai uma ua le mu. O lenei mauga afi fasiotia 1/5 o tagata o le atunuu, ma le mumū o le puao, matauina le taumafanafana atoa, e oo lava i totonu o Amerika, ina ia tuutuu i lalo o le vevela i le itulagi i matu atoa o le lalolagi, ua mafua ai le fia aai i le tele o atunuu. ua manatu lenei mauga afi sili ona faataumaoi mo le 1000 tausaga talafaasolopito o le Lalolagi.
Öræfajökull
Iinei i latou, o le mauga mu Icelandic. Faauma tatou tala e uiga i le tala Ou te manao e Öræfajökull, o le aupito tele i le motu. E faapea o le tulaga sili ona maualuga i Iceland - Hvannadalshnjukur tumutumu. Mauga mu o loo tu i le natura faaleoleo Skaftafell. O le maualuga o lenei sauʻai - 2119 mita, o lona caldera e le faataamilo, e pei o le tele o isi faalapotopotoga faapena, ma faatafafā lē tutusa ma le itu 4 ma le 5 km. manatu Öræfajökull malolosi, ae ua maea ona sasao mulimuli ia Me 1828, ma e sili seia oo ina e le faalavelave se tasi - tau aofia ai i le aisa, ma ua faamemelo mo lona matagofie gaoa.
Similar articles
Trending Now