News ma SocietyNatura

Le igoa o le maugamu. Maugamu o le Lalolagi: a lisi o ata

Mai aso anamua, le sasao mauga mu na mafua ai se le mataʻu o le tagata. Tone o lava uʻamea, papa uʻamea, kasa oona faaumatia le aai ma e oo lava i le setete atoa. I aso nei, e leʻi avea calmer le maugamu a le Lalolagi. E ui i lea, e pei o le taimi ua tuanai, ma o aso nei ua tosina atu i latou i le faitau afe o tagata suesue ma saienitisi mai le salafa o le lalolagi. O le manao ina ia iloa ma malamalama i mea o loo tutupu i le mauga i le afi-manava i le taimi o le mauga afi, e faapefea ona o lenei faagasologa e muamua ai, faamalosia saienitisi e feʻaei aʻe i le malifa matautia, latalata atu i le ano, lea matamataita elemene.

I aso nei, volcanologists, ua tuufaatasia saienitisi i se faalapotopotoga faava o malo (IAVCEI). E mataituina ma le totoa le sasao e mafai ai, e mafai ona tulai mai ai se tulaga e lamatia ai ola o le tagata. Ina ia aso, o loo i ai se lisi, o le igoa o le maugamu, o latou nofoaga ma le avanoa o le mauga afi e sosoo ai. E fesoasoani lenei taofia ai le aveesea o le ola o le tagata, e lāveaʻi tagata mai le sone lamatia ma le faia o faiga faalavelave faafuasei pe a manaomia.

o le a lomia i lenei mataupu o se faafanua o le lalolagi o le maugamu i le igoa, e te iloa ai oi latou e sili ona matautia. Atonu o le a faamaonia aoga lenei faamatalaga ia te oe pe afai e te fiafia i le natura o lenei aafiaga matautia matautia.

Etna (Italia)

Tatou toe iloiloga, tatou filifili e amata i lenei mauga e le o se faalavelave faafuasei. Mauga o Etna, le ata e te iloa o loo i lalo i le mataupu - o le malosi, e faagaoioia se tasi o le aupito tele ma sili ona matautia i le lalolagi. O loo tu i le itu i sasaʻe o Sicily, e latalata i Messina ma Catania.

Ana gaoioiga ua mafua ona o le nofoaga i le fuafua o le Eurasian ma Aferika papatusi tectonic. I totonu o lenei foa isi atunuu mauga toaaga - Vesuvius Mauga, Stromboli, Vulcano. Saienitisi faapea, i taimi anamua (15-35 thous. Tausaga ua mavae) Mauga Etna, o lona ata e masani ona lomia faasalalau lomiga faapitoa, mauga papa eseese ua tuua faaputuga tele o lava. I le XXI senituri sasao o Etna na tupu e sili atu i lo le 10 taimi, le mea e lelei e aunoa ma le manumalo.

e faigata ai le maualuga o le mauga e pinpoint ona o lona vaega pito i luga e suia ona o mauga soo. Latou tupu e masani lava pe a mavae ni nai masina. nofoia Etna se eria tele (1250 sq. km). Ina ua mavae le mauga lateral foliga Etna 400 craters. O le averesi, uma e tolu ma le fa masina, faamatuu mai le mauga mu lava. E ono matautia i le tulaga o se mauga afi mamana. Faafetai i le suesuega faasaienisi lata mai, saienitisi faamoemoe e iloa ai le taimi gaoioiga faateleina o le mauga.

Sakurajima (Iapani)

Tagata tomai faapitoa talitonu le talafeagai maugamu a le Lalolagi, afai latou te le toaaga i le tausaga 3000 ua mavae. O lenei mauga mu Iapani e toaga pea talu mai le 1955. Ei ai i le vaega muamua. I se isi faaupuga, e mafai ona amata ai le mauga afi i so o se taimi. E le na matauina a lava emission malosi o lava ia Fepuari 2009. toetoe lava i taimi uma faatasi tagata o Kagoshima e popole. ua avea i latou oe saili Aoaoga faaauupegaina vaega o lo latou olaga i aso uma.

maua le suesue le ano webcam, ina Sakurajima ua i lalo o mataituina e le aunoa. e tatau ona ou faapea atu o maugamu i luga o le motu e mafai ona suia le laufanua. E pei ona tupu i Iapani, i le mea i le 1924 sa i ai le sasao malosi o Sakurajima. sa lapataia tremors mamana e uiga i le matautia o le aai, o le tele o tagata na mafai ai ona tuua le aiga ma lāveaʻi.

Ina ua mavae lenei mauga mu, Sakurajima tauaveina le igoa (o lona uiga "motu sieri"), e le mafai ona valaauina se motu. O se aofaiga tele o lava faia se alalaupapa laueleele e fesootai i le mauga i le motu o Kyushu. Ma tafe lemu se tausaga talu le sasao o le lava mai le ano. ua toetu mai o le pito i lalo o le Fagaloa i le ogatotonu o le caldera Aira, o loo tusa e valu kilomita mai Sakurajima.

Aso (Iapani)

O lenei lauiloa nofoaga turisi mo ogaoga - moni lava o se mauga mu matautia, lea i le 2011 togi se aofaiga tele o le lava ma le lefulefu, ma ua ufiufi i se vaega o le 100 kilomita. Mai lenei manatu ai ua uma ona faamauina e silia ma le 2,500 aftershocks mamana. e taʻu mai ai lenei mea i soo se taimi e mafai ona ia faaumatia se nuu lata ane.

Vesuvius (Italia)

Po o fea lava maugamu - i luga o le konetineta po o luga o motu, ua latou tutusa matautia. Le Mauga o Vesuvius - o se matuai malosi lava ma o lea lava matautia. Ia o se tasi o le tolu toaaga maugamu i Italia. Saienitisi maua faamatalaga e uiga i le 80 mauga tetele o le mauga. O le mea sili ona leaga na tupu i '79. Ona atoatoa faaumatia le aai Pompeii, Stabia, Herculaneum.

O se tasi o le mauga malosi fou matauina i le 1944. Maualuga o le mauga - 1281 m, o le ano lapoa - 750 m.

Colima (Mekisiko)

Le igoa o le maugamu (ia le itiiti ifo o nisi oi latou), o le toatele i tatou e manatua pea le mataupu aoaoina a le aoga, i le isi tatou aoaoina mai le nusipepa, i le na o tomai faapitoa malamalama lona tolu. Colima - atonu e sili ona matautia ma le mamana i le lalolagi. O le taimi mulimuli o le pa ia Iuni 2005. Ona, o se koluma o lefulefu ejected mai le ano, tulai i mea maualuluga tele (sili atu i le 5 km). sa i taitai i le lotoifale lāveaʻi le tagata o nuu lata ane.

Lenei mauga afi-manava aofia ai o le lua tumutumu foliga conical. Nevado de Colima - le maualuga o latou. Lona maualuga - 4625 m E manatu le toe ma le isi tumutumu o le mauga mu malosi .. Ua taʻua o le mauga mu de Fuego de Colima - "Mu mauga mu". Lona maualuga - 3846 m Residents taʻua Vesuvius Mekisiko ..

Talu mai le 1576 ua pa silia i le 40 taimi. Ma aso nei, e matua matautia e le gata mo le tagata o le aai lata ane, ae faapea foi mo le atoa o Mekisiko.

Galeras (Columbia)

E masani lava o le igoa o le mauga mu ua saʻo fesootai i le laufanua lea o le mauga. Ae o le suafa o Galeras e leai se faasino i le aai o Pasto, o loo lata ane.

o se mauga mu tele ma le mamana lenei. Lona maualuga e 4276 mita. faavae lautele - silia ma le 20 kilomita, ma le ano - 320 mita. E tu i Colombia (Amerika i Saute).

I le vae o lenei mauga tetele o le taulaga laitiiti o Pasto. Ia Aokuso 2010, o le tagata e tatau ona aveese mai ona o se mauga afi malosi. tautino mai e le itulagi tele faalavelave faafuasei. Le itumalo pulega auina silia ma le 400 leoleo ina ia latou fesoasoani tagatanuu.

Saienitisi e faapea i le tausaga 7000 ua tuanai, o le mauga mu ala ae itiiti ifo i le 6 taimi. Ma sa ese le mamana mauga uma. A le faia o suesuega i le 1993 fasiotia ono geologists i le ano. I le taimi na amata ai le sasao e sosoo ai. I le 2006, o tagata mai nuu lata ane ua aveese ona o le taufaamatau o se emission malosi o lava.

Elbrus mauga mu

I le tuaoi o Karachay-Cherkessia ma Kabardino-Balkaria, o le tulaga aupito maualuga o Europa ma, o le mea moni, Rusia - Elbrus. I le vaega i matu o le Caucasus Sili, e fesootai ai le tuasivi lateral. ua Vulcan Elbrus lua tumutumu, lea e maua ai pe tusa o le maualuga lava lea e tasi. itu i sasae e oo 5621 m, ma le itu i sisifo - 5642 m.

O lenei stratovolcano foliga-cone. Ana faaputuga faia tupe tuff lefulefu lava. O le sasao mulimuli o le Mauga o Elbrus tusia 2,500 tausaga ua mavae. Le aluga o taimi, e ave lona tulaga nei. Toaitiiti e mafai ona mitamita o le matuai matagofie maugamu a le Lalolagi, "masani" pepa faatumu o le cone. E masani lava, o le craters ua vave faaumatia i eleele tafia. puipuia Matagofie Elbrus lona ofu tele o le aisa ma le kiona. E oo lava i le taumafanafana e le afio ifo o le mauga mu taʻua Itiiti Anetatika.

E ui lava i le mea moni e faapea sa ia faamanatu atu ia te ia o ia lava mo se taimi umi, tagata tomai faapitoa o loo vaavaai mo le taimi nei tulaga ma le tulaga o le gaoioiga, e te le manatu o le toe. Latou taʻua o le mauga "moe." E matua le o toaga i le mauga mu (e lelei ai, e lei faataumaoi). I lona totonu o lo o tausia pea vaega tele vevela. O loo latou "le sauniuniga o" punavai iloa. Latou vevela oo +52 ° C ma +60 ° C. E ala i se māvae i luga seep kasa sulfurous.

I aso nei Elbrus - o se nofoaga faalenatura e tulaga ese, o le faavae faasaienisi e sili ona taua. I taimi o le Soviet sa i ai tauaveina le suesuega, ma o lenei fale le Falesuesue Geophysical, o le aupito maualuga i Europa.

Popocatepetl (Mekisiko)

O le mauga mu sili ona tele o le atunuu, o loo 50 kilomita mai le laumua - Mexico City. saunia i taimi uma Dvadtsatimillionny aai mo se sulufaiga faalavelave faafuasei. I le faaopoopo atu, o iinei o le aai autu e lua - Tlaxcala de Hikotenkatl ma Puebla. Latou tagata lenei mauga mu lelavava ua maua foi le popole. Kasa oona o karaponi teio, efuefu ma maa tutupu e toetoe lava i masina taitasi. E na o le sefulu tausaga talu ai, pa faatolu le mauga mu.

Mauna Loa (USA, Hawaii)

o le pito i tele i le tusi lenei "mauga mu" o le Lalolagi. Faatasi ai ma se vaega vaipuna i lalo o le 'eleʻele o e 80,000 mita kupita. km! malifa i Saute-sasaʻe ma le pito i luga o se vaega o le National Park "maugamu Hawaii".

I le nofoaga o lo oi Mauna Loa mauga mu. Suesuega ma le mataituina pea faia talu mai le 1912. O le observatory la ma le ea.

O le sasao mulimuli matauina i le 1984. mauga maualuga - 4169 mita.

Nyiragongo (Congo)

E pei ona taʻua, o le igoa o le le mafai ona iloa i taimi uma maugamu i tagata masani o loo nonofo i se isi konetineta. e le avea itiiti matautia mai lenei mauga. Ana galuega e tatau ona mataituina e tomai faapitoa ma vave lipotia gaoioiga faateleina.

Sosoo ai i la tatou lisi - Nyiragongo mauga mu, o lona maualuga e 3469 mita. E tu i le vaega tutotonu o le konetineta o Aferika, i le Mauga Virunga. ua manatu le mauga mu sili ona matautia i Aferika. O se vaega e fesootai ma sili atu mauga anamua Shaher ma Barat. Ia o loo siomia e le faitau selau o laiti cones mauga mu smoldering. 40% o mauga matauina uma i luga o le konetineta o loo i ai i nofoaga iinei.

Mauga Rainier (Iunaite Setete)

Tatou iloiloga lisi maea a stratovolcano o loo i le pitonuu Pierce (Washington), 87 km i le itu i saute o Seattle.

o Rainier vaega o le loʻu mauga mu. Lona maualuga - 4392 m. O lona pito i luga e aofia ai le lua ano mauga mu.

Ua tatou faailoa atu le maugamu sili ona lauiloa. Lisi o latou, o le mea moni, e le atoatoa, aua, e tusa ma le saienitisi, le mauga malosi e sili atu nai lo 600. I le gata i lea, i tausaga taitasi i le lalolagi o loo i ai 1-2 mauga mu fou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.