Faavaeina, Saienisi
Leisa la
Matua latalata atu i le fetu lalolagi, pei ona outou iloa, o le la. E faamatuu galu eletise ua mamao ese. Mo se faataitaiga, o nisi o loo tuuina atu i le tulaga o le malamalama, ma isi - i le pepa faatumu o ave infrared, tuuina atu o le vevela, ma isi - o se vaega o le vaaia e le ave mata o le tagata (leitio galu, ultraviolet, X-ray).
galu Radio ma se vaega puupuu o le malamalama vaaia ma le mavae sili e ala i le siosiomaga o le Lalolagi. Gamma-ave, ultraviolet ma X-ray faavaivaia e le faamoega ea. I le tuaoi o le siosiomaga o le lalolagi le malosi o le leisa la e tumau ma aofaiga e 1,35 kW / m 2.
Sun na o le pau le puna moni o le malamalama ma le vevela i luga o le paneta. leisa faasalalauina ma tuusao - o le ituaiga autu o le leisa la. Ave ui atu i le oi ai nei faaputuga ea, teisi faamafanafana i latou. Aapa e le faataapeapeina le leisa la luga o le Lalolagi ma taulai atu i le casing ea, laina valaauina. Le malosi o le leisa faalagolago i nofoaga latitu vaega: o le pou o le tafe ekueta a le Lalolagi e faaitiitia, e faaitiitia le malosi, aemaise ala i le faateleina cloudiness ma faaitiitia manino i ambience.
Ona o le mea moni e faapea o loo i ai fasimea lelei efuefu le ea, droplets vai, fasimea o taʻega tioata masima, o le ave o le tagata e maua e le malamalama fetaiai ma nei faafitauli ua faataapeapeina. O lenei le leisa la ua taʻua faasalalauina. E avea tusa ma le 25% o le tafe atoa o le ave manatu faapito. O le faataapeapeina leisa aso maninoa o 0,07 kW / m 2, puaoa, tau puaoa - 0.5 kW / m 2. Faatasi ai ma le faaitiitia o le maualuga solstice, faateleina cloudiness, faaitiitia faateleina manino o le siosiomaga o le vaega o lenei le leisa. Studies faaali atu i maualalo latitudes o matua maualalo tele o le faataapeapeina leisa nai lo le latitudes ogatotonu ma le faitaulaga sili. O loo siomia ai le malamalama o le lalolagi i se aso puaoa atoatoa faamaonia e nei ave.
Aofai leisa la e aofia ai le leisa tuusao ma faataapeapeina uma taunuu i le Lalolagi. O lona aofai e faalagolago i vala eseese, e aofia ai le umi o le aso, o le manino o le laau o incidence ma ao i le siosiomaga. Mo se faataitaiga, i latitudes teropika fuainumera faaletausaga aofaiga leisa o le poloaiga o le 200 kcal / cm2 i le sone polar - tusa o le 50 kcal / cm2.
I le leisa la tamai tusi faavaivaia e le mama ma molecules o kasa ea. Afai ae ta e lenei leisa luga eleele ua mitiia vaega e le paneta vaega o atagia i totonu o le siosiomaga.
O loo i ai se aofaiga faamatalaina ai le fua faatusatusa o le malamalama atagia i le mea na tupu i luga o le Lalolagi - le albedo. O lenei fuainumera ua faaalia e avea o se pasene. E tatau ona matauina e aofia ai le taua albedo a tele se tulaga sagatonu le lautele ma e faalagolago i le eria. O lea, mo le vaomatua ma steppe le fuainumera e uiga i le 13% ma faateleina i le 90% i luga o le faavaa o le kiona fou. E faalagolago tele o le albedo luga o le tulimanu o incidence. Ina ua le leisa tuusao la ma maualuga maualuga o le la i le taua o lenei faailoga - e uiga i 3-4%, faatasi ai ma a maualalo tulaga - toetoe lava 100%. Mo faataapeapeina leisa albedo e uiga i 8-10%. I lenei tulaga, e toetoe lava leai se faalagolago i le maualuga o solstice.
E iloa e le malamalama o le la o le puna o le ola i le Lalolagi, lea ei ai se aafiaga tuusao i luga o le tino o le tagata, o le tulaga vevela, metabolism, gaoioiga e faaaogaina i o totoga ma faiga, ma isi.
Mai le maualuga o solstice e faalagolago i le malosi o le leisa aapa o le laualuga o le ultraviolet. Afai o le maualuga o le la e itiiti ifo nai lo le 25%, UV leisa, o le tele biologically toaga, e le taunuu i le lalolagi.
Similar articles
Trending Now