FaavaeinaTala

Le tuputupu ae o Napoleon Bonaparte - fuafuaga sese

sefulu ma le lima aso manino la i Aokuso 1769 na muamua i le talafaasolopito o le taua o le aso fanau o le tagata sili ona lauiloa i Europa - Napoleon Bonaparte. Le tamaitiiti o le lona lua i se aiga e auai i se anamua, ae o le aiga oe matitiva, ae o lona ofoofogia filiga ma le faapaiaga na faia ia te ia o se tasi o taitai o le militeli e sili i le lalolagi.

I le ala o le manumalo ua lauiloa Bonaparte: o ia o le muamua konesula Farani, lea o le emeperoa o Farani, na taitaia e itu taua atamai, liliu atu ai i se malo malosi i se tasi o malosiaga sili ona malosi i Europa. Ona sa i ai le tauiviga e faasaga i Rusia, o se paʻu atoatoa, abdication, ma i le iuga - maliu i St. Helena ..

i taimi uma lava e fesootai le igoa o le tagata ma le tele o talafatu ma tala, o nisi o ia ua amata ona mauaa i mafaufau o tagata na iloa o le mea moni. Ma e leai se mataupu e ese lava leo, ae o le tuputupu ae foi o Napoleon Bonaparte, e masani lava ona le talafeagai laiti lava foi, e sili atu le fesootai i le fanua o manatu, nai lo le mea moni.

ave e masani ona Lona suafa o se faataitaiga o le taunuuga o le tagata "maualalo" syndrome, pe a tagata mafua osoga e suitulaga i lenei tulaga le lelei e faaopoopo.

Masani, o aga masani ia e manatu e faapea o le tuputupu ae o Napoleon tau aapa Bonaparte 156 ma senitimita, ae e itiiti ifo i le uiga ese, aua e lei valaauina o ia undersized tupulaga. Gata i lea, le tele o punaoa o loo taʻua o se emeperoa faiaʻe e 165 senitimita.

Ona o fea oi ai o le talatuu o latou aʻa "tino itiiti o Napoleon Bonaparte?" E toatele suesue talitonu o le mafuaaga o lona igoa tauvalaau.

E iloa e Napoleon taʻua "Taai-Itiiti", ma le mafuaaga e le stunting, ma tulaga le paleni i le fuainumera. O le emeperoa o se disproportionately ulu tele, lauiloa i lona i vivo imaging. Ma e foliga mai o le "Little Taai-" ua valaauina o ia ona o le fragility manino o le ata faatasi ma le autalavou. Ina ua mavae Napoleon o se aoao i le lua sefulu ma le ono. Ma o lea sa taunuuga na siomia o ia e le tele lava se tulaga sagatonu umi tagata, e faasaga i lea na ia vaai moni lava e pei o se tamai gata i lea, na te leʻi faia se mea e foliga e umi: le ofuina mananaia i le taimi o seevae ma mulivae maualuga pe pulou ma se plume matagofie. Ia aupito manao e iloa tonu lava le ituaiga o tagata na pau o ia i le alofa ma le fitafita.

na foia talu ai nei i le mea lilo o lona tino puupuu. E liliu mai, pe a fua ina ua mavae le maliu o le siitia o Napoleon Bonaparte, e tu vae lima inisi se lua ma laina e fa. Mulimuli ane o tagata atamamai i le faaliliuina o lenei taua i senitimita taialaina e le o faia i totonu o na tausaga, o le vae Farani, ma le gagana Peretania. O lea la, o se eseesega. Ma afai tatou te amata mai le laulau o vae Europa aiaia i totonu o le Brockhaus ma Efron, e mafai ona vaai e ese lava latou.

O le mea lea, ina ua mavae le maliu o le tulai Napoleon sa uiga i se tasi mita 69 senitimita, ma e ui lava i le mea moni e faapea o ia ua uma ona decrepit tagata tuai. O le faaiuga e faapea, i lona talavou le emeperoa Farani o se tagata o fausia auala, e le tagata puupuu.

O le mea lea, o le manatu taatele lava mo le tele o seneturi e laitiiti lava Bonaparte "tolstyachkom" - o le taufaasese.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.