MalagaFaatonuga

Le laumua o Guinea. Le laumua o Papua Niu Kini

Le toatele o tagata ua masani i le mana tele - Farani, Amerika, Siamani. Ae peitai, i le lalolagi o loo i ai nisi o atunuu e pei o Guinea. i latou uma o vaega o le tamaoaiga taua o le lalolagi atoa. O le mataupu faavae e faatatau lea i le laumua o Guinea, faamatalaina taitasi o latou faamoemoega ma le faitau aofai. O le a talanoaina foi ma mataaga.

O le itula e itiiti le aoga ua tuuto atu i le suesueina o nei atunuu ma o latou laumua. O lenei fesili e fai si manaia, aua e ui lava ina o loo tuufaatasia ai e se tasi igoa, aganuu ma le talafaasolopito - ua matua eseese.

Potukale Guinea

O lenei kolone Aferika umi tonu lava 500 tausaga mai le 1474 i le 1974. Le laumua o Potukale Guinea - Bissau. Ia ma Cacheu mo se taimi umi o le nofoaga autu, lea lauolaola le fefaatauaiga pologa. O lenei igoa o meatotino Portuguese maua i le 1879.

Le taimi muamua, na auai ai le atunuu i se talafatai. I le amataga o le XX senituri, na amata le Potukale e tetee i le malosi o le ituaiga o le sa nofo i le ogatotonu o le konetineta. Lenei tetee umi lava le umi - i le 1936 na oo mai Bijagos i le umia o le Potukale.

I le 1956, o le tauiviga mo le tutoatasi, o le taitai o le vaega faaupufai PAIGC. Mo se taimi umi na faia i le fesoasoani a felafolafoaiga faaupufai, ma ina ua mavae le lima tausaga siitia atu i fetauaʻiga faaauupegaina. na folafola tutoatasi Republic o Guinea-Bissau i le 1973.

Bissau

Bissau - laumua o Guinea-Bissau. na faia le taulaga i le 1687. O loo aofia ai se vaega o le 78 sikuea mita. km. E pei o le 2009 o loo i ola toetoe lava 390 afe tagata.

sa faavaeina i le aai e nonofo i Potukale Guinea, o le ogatotonu o le tau fefaatauaiga pologa. I le filifiliga o le nofoaga mo le ua aafia ona fausia le uafu, lea e tele mo le faia o le tele o ituaiga o vaa. o Bissau se nofoaga autu tele o alamanuia i totonu o lona atunuu.

Port Moresby

Le laumua o Papua Niu Kini - Port Moresby. E tu i le talafatai o le atunuu. O le tau i le teritori i le lotoifale o loo pulea i le sami laiti equatorial. Mai Me ia Setema o loo pulea e le tau malulu ma mago. Taimi i lea taimi i le eria ua faatulaga mai e le lamala. ua aemaise faamatalaina lenei tau e le teritori i lea le New Papua Guinea. Tupe Faavae noatia i sea taimi cataclysmic i le 40 tausaga. vevela aupito maualuga - +31 ° maualalo C - +23 ° C.

O le Flora o lenei aai o le uiga o le vaomatua o le teropika. O iinei e mafai ona e masani lava ona maua aluna, beeches ma isi breeds na faailoa mai e le tagata suʻesuʻe mai le vaega o Europa o le paneta.

Le faitau aofai o Moresby Port

E pei ona o le 2012 o le fale e sili atu le laumua o Guinea lo le 317 afe. Tagata. Lona uiga moni lava i ai ola Papuans malaneziytsy. Latou talanoa atu i le tasi le isi i gagana e 700. I le aai e mafai foi ona masani lava ona maua Europa ma Ausetalia. e aofia ai vaega laiti o le faitau aofai o Saina.

Tautala o le gagana aloaia, e tatau ona fai mai o le autu iloa le gagana Peretania, Tok Pisin ma Hiri Motu. Newcomers i le tele o tulaga o loo faaaogaina muamua, o le isi lua o loo faaaogaina na o le tagata muamua.

90% o le faitau aofai o tagata o ni Kerisiano. ua avea foi o Guinea le laumua o le nofoaga e nofo ai mo le Porotesano (60%) ma Katoliko (30%).

Aganuu Moresby Port

Penisula Town, o se vaega o le tupe faavae, o le nofoaga autu o talafaasolopito. E tosina tele o turisi i tausaga taitasi. O le Town ua i ai se tulaga sagatonu mauga maualuga ma se vaaiga ofoofogia o le aai atoa. Le laumua o Guinea i lona nofoaga autu o se fale e fausia i le senituri XIX. Ua manatu fale matua Ella le Ekalesia (1890). E foliga moni aristocratic. I le itu i matu o loo taulai atu le fale ma faaupufai taua. I le 1984, na fausia ai le fale iinei, lea o le sauniga o le Palemene o lo o umia i aso nei. Muamua i le laumua o taaloga i taaloga, ina ia mafai ona olioli i se faigata faapitoa. Ua fuafuaina mo le tele o afe o tagata ma e oo lava faagaoioia le taimi nei.

Conakry

Le laumua o le Malo o Guinea - Conakry. O ai na iloa i le 1958. E pei o le taulaga o Conakry tu i le matafaga o se tasi o vasa o le lalolagi. E pei ona o le 2012 o se fale e sili atu i le 2 miliona tagata. Ua vaevaeina le aai i municipalities ma itu.

Le laumua o Guinea o se vaega o le tamaoaiga tele o le atunuu. Sa ia taʻua o le taulaiga o le alamanuia. Iinei atiina ae o meaai, lavalava, o vailaau ma laau alamanuia faapea foi uamea faigaluega ma fagota. Ona o le mea moni e faapea ei ai le avanoa o le aai i le vasa, o le taulaga - le ala autu e fesuiai tulaga.

amata le tusiata fale o le aai e atiina ae i le senituri tuai XIX. O lenei iinei o le Polytechnic Institute, le tele o faletalimalo, o nofoaga autu o suesuega, malae, falemataaga, togalaau faasao. nei nofoaga uma tosina turisi.

I le itu i sasae o le aai ua i ai se falemataaga o faatufugaga, lea faatusa atunuu uma, i le itu i matu - maota o le Tagata. E tuu faletifaga. Foi i le taulaga o le laumua o le vaega autu a le atunuu. E tosina nei nofoaga turisi. tausia o le pulega aai le saogalemu o latou taitoatasi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.