FaavaeinaTala

Kayzer Vilgelm II: ata ma talaaga

O le tupu mulimuli o Siamani taʻua Kaiser. E ui lava o Siamani Igoa tupu i le atunuu o Siamani-tautala faatatau i le emperors o taimi uma, i isi atunuu o Europa, o le faaupuga na faaaogaina e faasino i le na o le sui mulimuli e tolu o Swabian faigamalo amataga (saute sisifo Siamani, o le Danube ma le Rhine) Hohenzollern - Wilhelm ou, Friedrich III ma Wilhelm II.

fanau mai faigata o

Kayzer Vilgelm II sa le na o tupu mulimuli o le faigamalo o lenei, ae faapea foi le emeperoa Siamani mulimuli i uma. Sa faigata tele lenei tagata. E le tamaitiiti muamua o le fanau e toavalu o Frederick o Perusia ma Princess Victoria o Egelani na fanau mai o se taunuuga o se fanau mai faigata, lea sa matuai faigata o se lumanai Siamani Kayzer Vilgelm II mo le ola tumau pipili ei ai manaoga faapitoa faaletino ogaoga. na faaleagaina lona lima agavale ma tumau puupuu i lo le aia tatau e 15 cm. O le va brachial uaua ma torticollis lisi felagolagomai maua i gasegase fanau mai. ua aafia le tamaitiiti i se taualumaga tiga faifai pea ma galuega.

uiga faavaeina

O le tulaga masani, na faatuina ai le gauai atu ia te ia o le aiga dynastic atoa - e vetea. I le faaopoopo atu, toe faafoi le atoatoa matua faapaleina se sala tupe aoaoga faataamilo-uma. Ma e le faateia ai e faapea o le mulimuli Siamani Kayzer Vilgelm II sa i ai le uiga e le na o le mamafa ma le matautia - o ia o faamaualuga, faasausili ma le fia tauimasui. Lona manatu faapito, e tusa ai ma le tupulaga, sa a "maaa tioata". ua oso lenei sauʻai Europa i le Uluai Taua Lalolagi. Tele o ata pueina mo fanau i luga o lenei tagata sauā.

"Tausaga o le Emperors e Toatolu"

E fanau i 1859, ua i le 1888 na avea emeperoa. Lelei pulea "Uamea Iunivesite" Otto von Bismarck Kayzer Vilgelm ou maliu i le 1888, lea i le talafaasolopito o Siamani sa taʻua "o le tausaga o le Emperors Toatolu". Lona atalii, o Frederick III o Perusia nonofo Kaiser na 99 aso talu ona maliu o ia i le kanesa o le fāʻa'ī. Iuni 15, 1888, Wilhelm II - a tagata ma le faatauaina o le maualuga, o le faatuatua e le maluelue i lona atamai ma le tomai e suia le lalolagi - afio aʻe i le nofoalii Siamani.

Dorval i le mana

Muamua manao naunau lava e muamua i mea uma taofia le atoatoa faaletino ma faigata faalemafaufau. Ina ua uma ona faapaleina lagona pa atu. na le faatagaina e oo lava Minisita e mafaufau mo i latou lava. Bismarck, ao ai William ou faamemelo i ai, sa teena, o le toatele o le tulafono ua pasia e le tufuga o se autasi Siamani, na faaleaogaina na lava taunuuga leaga (aemaise lava i le soloia o le tulafono e faasaga i le socialists). I se taimi puupuu se faaputuga fou o Kaiser, lea e manaomia ai suiga i le faiga o le tulaga, ua maua le mana ma le malosi sili atu. E le mafai ona iu lava ina taitai atu ai i le paʻu o le setete.

militarist

O le tamaoaiga ua faia e Bismarck, i le faaiuga o le senituri e faia Siamani taitai o atunuu Europa. sasao manaoga Kaiser, ia faia i le toe fausia, faaauupegaina ma le faateleina o le autau. Na faateleina le paketi a le militeli i le 18 miliona. Mareko, o le aofai o le autau siitia i le 18 afe tagata. le mafai ona faafefe lenei Rusia ma Egelani, vaivai i tua mai Siamani. na tuua Siamani Kayzer Vilgelm aunoa ma paaga. O le taua len ¯ e lona na lagolagoina Austria-Hanikeri. Le faaaogaina o le fasiotia o Archduke Ferdinand, sa ia tautino taua i Rusia ma Egelani ma Europa atoa.

tagata lē mautinoa faatamala ma vaivai faapena

Ae faatasi ai ma le amataga o le feitagai emeperoa Siamani mulimuli peitai vave aia leiloa i latou amata e le slaughterhouse ma i le amataga o le 1915, i le mea e le faalavelave. Taua ma le isi vaega o Europa sa le Sili Hindenburg ma Ludendorff. gau atu Fouvalega Novema i Siamani, aso 4 o Novema, 1918. Le malo o mai i le a vavalalata, na aveesea Wilhelm mai le mana, ma sa sosola atu i le Netherlands ma lona aiga. Sa mananao i latou ina ia taumafai e avea o se taua tau solitulafono, ae Queen Wilhelmina o le teena atunuu e extradite ia te ia. Sa nofo o ia i le isi 20 tausaga, ma le faamaoni i le olioli gaoioiga uma o le Nasi, Hitler, na ia moe telegrams congratulatory. I lona maota maliu Dorn Iuni 4, 1941 ma le faatoilaloina o le "Sili Siamani" e leʻi vaai i ai.

coinage

A Otto von Bismarck, o lē na manatu o le "tusiata fale" o le a tuufaatasia Siamani, sa le gata e fatufatu ai se malo, atinae o le tamaoaiga, sa i ai se tupe taatele i le atunuu. tupe siliva o Kaiser Wilhelm ou na minted ina ua mavae le Franco-Prussian Taua o le 1870-1871. na minted latou mai le 1873 i le 1919. Faatasi ai ma le faatomuaga i le 1924 na demonetized tupe siliva Reichsmark.

O se saafiafiga i le atalii o lona atalii tamamatua

O Siamani, e pei o isi tagata, faamamaluina le manatua o fuainumera talafaasolopito. Kaiser Wilhelm Ekalesia i Berlin - o se ituaiga o maa faamanatu i le muamua ma le tupu mulimuli o Siamani. O se tasi o lona igoa puupuu Gedächtniskirche ma Berliners taʻua "o nifo papaʻu." nofoaga tapuai Porotesano na fuafuaina e Franz Heinrich Schwechten. O se saafiafiga i le atalii o le atalii tamamatua manatua. na fausia Kaiser Wilhelm Faamanatuga Ekalesia i 1891-1895 tausaga. Mo se taimi umi e tumau pea le maualuga i Berlin - e tulai i le 113 mita.

faaumatia toefuataiina airstrike ekalesia

na faatamaia uma le fale uluai e lagolago ea 23 Novema, 1943. Ae o le sa matua pele ia manatua Berliners, a i lona nofoaga filifili taitai o le aai e fausia se fale fou, na latou o mai i le puipuiga o le ekalesia. Uma sa tumu nusipepa ma tusi ita ma ita. O le tetee e leai se manuia. na toe fausiaina Kaiser Wilhelm Ekalesia i lalo o le galuega faatino o Egon Eiermann. na faasaoina ai le faaleagaina o se olo tele 68 mita, ma siomia ai i latou i le tusiata fausia le fale i ona po nei, aemaise ai, o le isi 'olo octagonal, pito a satauro ma e pei ona aofia ai le faitau selau o lanu moana loloto. I luga o le olo tatagi le logo itula uma.

tusiata fale po nei

O le originality o le toefuataiina nofoaga o le tapuaʻiga faatagaina e le malo o le laumua taʻua o ia o "le ekalesia lanu moana." tioata mafaitaulia o lenei lanu ua faaofiina i totonu o le sela sima, lea a puna malamalama. e olo fou uma i se susulu lanu moana lilo. O le malamalama o sau mai le i fafo ma le vevela i totonu o le fale, e faatupuina ai se aafiaga ofoofogia. Lele toeitiiti 5-mita faatusa o Keriso ma aao faaloaloa e pei siitia i luga o le fata faitaulaga stylized. Sa faapaiaina le ekalesia fou i le 1961. konaseti okeni Weekly faia iinei, fiafia lauiloa ese i Berliners ma tagata asiasi atu i le laumua o Siamani. Kaiser Wilhelm Ekalesia, o loo i le eria breitscheidplatz ina ua mavae le toe fausia na avea o se ituaiga o le faʻamanatuina o le faafanoga ma le foafoaga. O le faaleagaina o le 'olo tuai tuua e pei o se maa faamanatu i se lapataiga.

O le isi mea e manatua pea

O le manatuaina o le emeperoa Siamani mulimuli teuina i se isi nofoaga. I le atunuu o loo i ai le alavai Kaiser Wilhelm. O le Kiel alavai e femalagaai ai ma fesootai le Baltic ma le Sami i Matu. Lona umi mai le fofoga o le Elbe e Kiel faga le 98 kilomita. O le lautele o le 100 mita, lea ua mafai ai e mulimuli i le vaatau o le Baltic Sami i Matu e le Denmark solo, ae saʻo. Channel, lea ua aloaia i Iuni faalauiloa 1895 o le faagaoioiga o Kayzer Vilgelm II o, o le taimi nei lava malosi. E tatala i le faaaogaina faava o malo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.