Faavaeina, Tala
Hippocrates: a talaaga puupuu ma ona amata
Tagata uma o le iloa lelei o le tautoga, lea e tuuina atu e fomai talavou e ulufale atu i le ala o lana auaunaga tautupu. E fesootai ma le igoa o le tagata na oo mai i le talafaasolopito o le "tama o le vailaau". E ui o le vaitaimi o lona olaga vavae ese mai i tatou i le tele o seneturi, o le faavae o le malamalama ma i latou mataupu faavae o le tauleleia o le galuega faafomai, lea ua tusia e faavavau lona talatuu o lona igoa i le talafaasolopito o le malo. O le igoa o lenei tagata Hippocrates. talaaga puupuu ma le tala o lona olaga o le a le autu o lo tatou talanoaga.
O le tala i le olaga, ua tusia i le lima seneturi
Mo se taimi umi, taumafai suesue i le lalolagi e toefuatai mai le crumbs o le ola e ala i le faavaeina o vailaau nei. Faamatalaga e uiga i ai e matuai faatapulaaina ma o lea na e uiga i le faamatalaga o loo i ai le talaaga o Hippocrates. Key aso o lona olaga ma le oti o loo iloa na o se nisi sea le saʻo atoatoa. E talitonu na fanau mai o ia i le 460 TLM i le motu Greek o Kos, ma maliu i le 377 tausaga TLM, ola valu sefulu tolu tausaga.
O lenei faamatalaga e maua mai i tusitusiga a le tusitala Roma lauiloa Sorana Efeso. O i latou o le muamua ma le tele puupuu na tusia le talaaga o Hippocrates. E aunoa ma le valaau atu i fesili o le aotelega o le faatuatuaina o le faamatalaga na ia tuuina atu, e tatau pea lava ona tuuina atu i le mafaufau sa soifua o ia e ala i le lima tausaga talu ona faamatalaina le mea na tutupu, ma e mafai ona mafua ai inaccuracies patino.
Laitiiti ma talavou fomai e tuʻufaʻasolo mai i tupuaga
Mai le lava puna ai na lauiloa sa Heraclides lona tamā, ma ia faia foi vailaau. o loo lisiina le suafa o le tina e pei Fenareta, ae o isi punaoa te fai atu ia te ia igoa o Praksiteya. Ina ia faatuina le le mafai upumoni i lenei mataupu, aemaise lava ona o lo latou matua leai se mea i ana tusitusiga ia e lē o fai Hippocrates ia lava. talaaga puupuu, lea ua uma ona taʻua, o loo faamatala e uiga i ona atalii e toalua - ma Fesalle Drakonta, mulimuli i tulagavae o lona tama ma avea ma se fomai. E tusia e le biographer sa matua tele lava lo latou faaaloalo i lona tama, ina ia taitasi i latou na taʻua mulimuli ane o le suafa o lona atalii.
Le pulea o le faavae o le faasaienisi
lipoti Soranus o Efeso o aoaoga faafomai uluai maua Hippocrates i le aiga, i le ekalesia faapaiaina e Asclepius - o le atua o vailaau. O nei malumalu sa i le tele o aai tetele o le lalolagi Greek ma na valaauina Asclepius. Lana uluai faufautua o lona tama ma se tamamatua - uma o fomai tuʻufaʻasolo mai i tupuaga, sa fiafia i le lauiloa o le atunuu. Faatasi ai ma se vaaiga i le faaleleia faasaienisi lautele ma le mauaina o le malamalama e tatau ai mo le malamalama loloto ma le atoatoa o le faagasologa olaga, sa aoaoina Hippocrates i atamamai iloga e lua o lona taimi - Democritus ma Gorgias.
Ina ia faaleleia le malamalama, ia folau atu i se malaga i le atunuu. I Eleni, faia na tausaga se tele o fomai lelei, ma le tasi oi latou oe tutuli taunuuga, i le taumafai e aoao se mea talavou ma le malamalama-valea Hippocrates. O se talafaasolopito puupuu o lona olaga, ua faatulaga mai i le tusi Sorana Efeso, o loo faaalia i le lumanai o le fomai sili, ma lesona mitiia lelei suesue laulau anatomical i luga o le puipui o le tele o malumalu o le Asclepius.
Taʻua ai i totonu o le tusitusiga o le tupulaga maoae
Suesue maua taʻua o Hippocrates ma se tasi o ana compatriots lauiloa - le faifilosofia ma le atamai o le faaiuga o le V senituri TLM, Palato. I lana treatise, taʻua o le "Protagoras", na ia tusia e uiga ia te ia o lona tupulaga tele, fomai ma taitai le aoaoina o fomai talavou. Talu ai ua iloa lava le taimi e tusi se treatise, o se faamaoniga o le faaalatua o le faamatalaga e uiga i le vaitaimi o le olaga o Hippocrates, fai Soran Efeso. I ana tusitusiga fai mai e uiga ia te ia ma isi o lona compatriot lauiloa - Aristotle. Ua lava i manatua lona treatise lauiloa "faaupufai".
Malaga le lalolagi Greek
E ui lava o le nofoaga o lona fanau mai, e pei ona ua uma ona taʻua, ua manatu i ai o le motu o Kos, mai tusitusiga a Hippocrates ua lauiloa ia faia muamua i le isi vaega o le lalolagi Eleni. O se tasi o punaoa anamua e aumaia ai i le gauai atu o ia i tatou o lona nuu, sa faamalosia e tuua ona o nisi o talaaga uiga ese ma le pogisa. E le o se fesili o arson, lea e faʻataga na tuuaia i le Hippocrates. Faamaonia le sao atoatoa o lenei mea moni, po o ia e osofai ia e le mafai ona o le leai o so o se faamatalaga faaopoopo isi nai lo lena, i le tulaga lautele, o faamatalaga fesiligia.
Ae peitai ia tuua Kos ma malaga umi faaumiumi i se isi motu Greek - Thasos, ma latalata atu i ai le seaside taulaga - Abdera. E masani ona taʻua o le nofoaga o lona fale ma le motu o Cyzicus, o loo i le Sami o Marmara. O lenei faamatalaga e tau atu i lona treatise "faamai" Hippocrates ia lava. talaaga puupuu o ia te ia, lea na galue tele talafaasolopito o le seneturi na sosoo ai, tele faavaeina i luga o le faavae o faamatalaga mai i ana lava galuega. Lona faapuupuuina ua mafua ona o le avanoa e suesue mea faatapulaaina.
Aoina mai o pepa faasaienisi - o le talatuu o le a saienitisi
E tatau ona taʻua, ma o se tasi e sili atu taʻua o Hippocrates, ua lauiloa ia i tatou mai le isi tusitusiga o Palato, lea na ia taʻua o le "Malo o". I ai, na ia tusia e faapea o le fofō sili talitonu o se manatu lelei i vailaau faafomai e sili atu le taua nai lo o manatu o ni faataitaiga e faatatau i vaaiga sensory. Peitai, o lenei manatu e feteenai ma otooto tagata mai le galuega a Hippocrates.
Faamatalaga e uiga i le "tama o le vailaau", lea e faasaoina i le tusitusiga a Palato ma Aristotle, o le faatauaina gata ona tusia e uiga i le tusitala mulimuli ane uma le Hippocrates, ae o lona talatuu faasaienisi, na maua ai le lauiloa i le taimi o lo latou olaga. O le masani tele. O fua o lona suesuega ia tuuina atu i fatuga eseese, lea, faatasi ai ma le galuega a isi tusitala faia le mea ua taʻua o Hippocratic Aoina. Ala i le iloiloina i latou, saienitisi ua oo mai i le faaiuga o le toatele o i latou o se vaega o le taimi lava e tasi fasi tele.
O fua o manatu faasaienisi o le lalolagi anamua
O lenei aoina loo i ai foi le galuega o le saienitisi o aso anamua ma o latou igoa mo le tele o vaega e le ua sao mai. E i ai le mafuaaga e manatunatu ai le tele o pepa faafomai ma le toega o le faletusi, faʻatasi auai i Hippocrates ma vaega leiloa. E lagolago o lenei o le mea moni e faapea o nei galuega e matuai eseese lava le tasi i le isi i le mataupu tuuina mai i nei suesuega ma, e sili atu ona taua, o le tulaga o le manatu faasaienisi. matele au masalosalo nisi e fesiligia lava le i ai o le galuega o lona tusitala ea Hippocrates ia lava.
O le au popoto sili o le taimi ua tuanai
O nisi o suesuega faasaienisi o le auai i Hippocrates, faailoga le aoaoina o uiga o tagata, o le manatu o le sauniuniga o le faamaʻi, atinae e faatatau i le taualumaga o le suesuega o le gasegase, e faapea foi lona sao i le fomai tipitipi ma a dietitian. Na mavae ai o senituri e tele, ua mafai e tagata e iloilo atoatoa pe le manatu o se saienitisi i luma o le vaitaimi lea na ia tupu e ola ai.
E faaopoopo atu i suesuega faafomai mataʻina o igoa Hippocrates ua faavavau e fesootai ma le le manatu o le uiga aupito maualuga le tauleleia ma le lelei o le fomai. ua taʻua lea i le lauiloa Tautoga Hippocratic, lea e amata i le tagata lava ia-auaunaga i le tagata o fomai taitasi. I le aluga o seneturi ua oo i le tele o lomiga o le anotusi, ae sa tumau pea le mataupu faavae lava lea e tasi, lea na faataatia ai le Tagata maualuga ma tagata. Fai atu lenei tautoga ina ua avea le mauaina o le tipiloma se tu masani i le tele o atunuu o le lalolagi.
Talaaga, faatumulia i talafatu
o se tasi Hippocrates oi latou na avea ma tala o lona olaga. O le mafuaaga o lena mea, ma e malo lauiloa saienitisi, ma le vaitaimi lea na ia ola ai. I anamua Eleni, o le tu masani i uiga e sili ona lauiloa uso tagatanuu sootaga ma le atua - o le tagata o Olympus. na tuuina atu lenei mamalu ma le Hippocrates. talaaga puupuu, lea na faia e ona soo ma admirers, faasino atu i le mea moni o ia ea se Asclepiadae aiga anamua - fomai faigamalo, tafafao faamasani i tua mai o le atua o Asclepius vailaau. O le malamalama e faapea o sea sootaga ua atoatoa ona faamatalaina lona faamoemoega i lenei olaga ma e tuuina atu i latou le pule sili atiina ae aoao atu.
Soran Efeso tusia talaaga o Hippocrates, o se aotelega lea o le meatotino a le tele o augatupulaga o lona ili, o tumu i ni vaega, o le sao o lea mai le taimi i le talafaasolopito o le manatu e le o matua faatalitonuina. I latou o loo i ai taimi e tutusa i latou tala, ma faamatalaga auiliili o le toatele o le talaaga o se isi fomai lauiloa - Persian Avicenna.
Talafatu ua avea ma vaega o le talaaga
O se tasi o nei tala o loo faamatala ai le auala Hippocrates, e ala i se faasologa o faiga e taofi faamai taatele o mala i Atenai. O le isi faamatalaina ai le tala o le faamaloloina o le tupu o Maketonia, o le na ia maua faalavelave - o se tulaga lea o le onosai ona o lo latou suspiciousness faatele tulaga tiga. o nei ni vaega uma oi ai i le treatise Medieval i Avicenna. e tatau ona ou tautino atu Hippocrates ia lava, talaaga puupuu ma ona amata ona o mafuaaga eseese, ua avea ma mataupu autu o taumatematega e tele.
Mafuaaga ma talafaasolopito masalosalo e uiga i lona teena o le avea le fomai le tagata lava ia o le tupu o malosi Emepaea Achaemenid, faavaeina i VI-IV seneturi TLM i Asia. Lauiloa o le talatuu o le auala e le na valaaulia tagata o Abdera e iloilo le Hippocratic valea, ua latou manatu, atamai Democritus, o le oso faafuasei pea mai talie ona e leai se mafuaaga manino. Ina ua uma le faaaluina o se tasi o le muamua i le talafaasolopito o suesuega le mafaufau, o le maua fomai lona tumu tiutetauave. O le ata o na mafua ai tulaga o le tagata le faifilosofia, faatauvaa, e tusa ia te ia, e faasaga i le talaaga o le lotogatasi lalolagi. O le lisi o sea ni vaega e mafai ona alu i ai mo se taimi umi.
O le ola i se tausaga tele, Hippocrates i lona olaga atoa i le faasaienisi. O se fomai faataitai, sa lauiloa i Thessaly, Thrace, ma Maketonia. I lona maliu ma le mautinoa e faapea e iloa na maliu o ia i le aai o Larissa, o se tasi o nofoaga autu o Thessaly. e le i faatuina le aso tonu o le oti, ma le faamatalaga tuuina atu i le ua uma ona taʻua talaaga, na tuufaatasia i le lima selau tausaga, o le talafaasolopito o Roma, o le fesiligia. E talitonu sa i 83 e 104 tausaga lona expectancy olaga.
Le tofi anamua i le olaga nei
E ui lava i le tele o seneturi o le taimi e vavaeeseina ai i tatou mai le vaitaimi lea na ia ola ai ma galulue i le atamai aia Greek i ona uiga ma suesuega faasaienisi unabated. Talaaga o Hippocrates, aso autu ma mea na tutupu i lona olaga o loo aofia ai i le taiala o le tele o iunivesite. E faigata ona overestimate le sao, na faailoa atu i ai i latou i le lalolagi o le faasaienisi. I le taimi o le V ma IV seneturi TLM, sa ia faataatia le faavae, e iloa ai le faatonuga autu o le atinae o le lumanai o vailaau.
I aso nei, mai le lomia le tele o tusi tuuto atu i lenei autu manaia. I totonu oi latou o ana galuega i le faaliliuga V. I. Rudneva ma "Aphorisms", tatala i le 1994, ma lomia faasalalau i fafo talaaga puupuu o Hippocrates i le gagana Peretania. na uma oloa fou te le enumerate.
E uunaia lena aia i lona talatuu ua matauina e le gata i totonu o tagata, e ala i le natura o ana galuega e faatatau i vailaau ma lea i le suafa paia lava Hippocrates. talaaga puupuu, ata o lona ata sculptural, ma e oo lava i le tele o aiaiga o galuega faasaienisi o le tagata atamai anamua lauiloa i aso nei le aofia ona lautele.
Similar articles
Trending Now