Faavaeina, Tala
2 Ludwig o Bavaria: o le talaaga ma le ata
pulea Ludwig II o Bavaria 1864-1886 gg. I lenei vaitaimi, na avea ma vaega o le malo o le Malo o Siamani lotogatasi. O le aia itiiti tupu i mataupu faapolokiki, ae o le tele o le taimi sa tuuto atu lea i le tomai ma le fausiaina o le maota o le tupu. I tausaga talu ai nei, sa avea o ia reclusive ma iu lava ina sa tautino mai e valea ma leiloa mana. I ni nai aso talu ona aveesea lona igoa malelemo Ludwig i lalo o tulaga faalilolilo i le vaituloto.
tamaitiiti
Aokuso 25, 1845 na fanau mai le lumanai e le Tupu o Ludwig o Bavaria 2. na fesootai matua ma tama laitiiti ma Munich. o lona tamā Tupu Prince Maximilian o faigamalo Wittelsbach, o le na mulimuli ane avea ma Tupu Maximilian II. sa tina Mary le afafine maoae o Frederic le tupu Prussian Frederick William II.
I le 1848, na faia ai uma se faasologa o fetauaiga i Siamani. tamaitiiti tamamatua Ludwig ona ou faia tuusaunoaga ma toe faafoi atu. Mana tofi pasia e Maximilian, ma avea le alii pale lona atalii. na ave atu le tamaitiiti i se tuufua maota Hohenschwangau, lea sa ia ola ae ai. E faapefea ona e faaaluina le isi 2 Ludwig o Bavaria? laitiiti tupu na faaaluina i totonu o tusi ma musika. Na avea o ia fiafia i faatufugaga, aemaise lava opera. O ia o se tagata o le tofo faaleleia e mafai ona na o loo i ai i le senituri XIX, ina aganuu Siamani oo i lona fuga pupula.
E pei o se tamaitiiti, o le tupu na mafua aoaoga faatufugaga matamau. 8 itula i le aso, ia suesue Latina, Greek ma Farani, faapea foi tusitusiga ma talafaasolopito. O le mea mulimuli e lua sa aemaise lava fiafia i le pepe, na ia tuuina i latou le gauai sili ona taua. Suli e faitau se tele ma o le tele o le alofa uma le talafatu Medieval ma tusi Farani. faia ia te ia manatuaina lelei se tasi o alii sili ona erudite o lona taimi. alofa pale Prince natura moni Bavaria. I le 12 tausaga na ia faia lana uluai sopo tele i le mauga. O nei malaga toatasi na i ai se aafiaga tele i lona uiga.
Art Tagata Ulu
I le 1864, na maliu Maximilian II. Pulega e 2 Ludwig e 18 tausaga le matua o Bavaria. Accession e na tupu o le nofoalii i le taimi lava ina ua uma le sauniga o le falelauasiga i le taimi o le maliu o lona tama. sa laitiiti se fiafia o le tupu talavou i le va i fafo, faiga faavae fafo ma togafiti. Mo le 18 tausaga, sa na ona e leʻi i ai se taimi e saunia ai e maua le nofoalii. O le mea lea, nai lo o le va i fafo tuuto vave Ludwig ia lava i le atinae o Bavarian ata.
avea faamasani tupu ma Richard Wagner ma avatu ia te ia le lagolago tau tupe tele. Fatupese, mauaina o saofaga a le Malo tele mai le Matagaluega, ua oo i lona vaitaimi sili o gaoioiga foafoa. O le premiere o lona opera "Das Rheingold," "Maliu Walküre", "Tristan ma Isolde" ma le "Oti Meistersinger von Nürnberg" na tupu i le fale mataaga National Munich, lea ua mautinoa ai le Tupu o ia lava. sa tumau e matua lē taʻutaʻua lava le tau maualuga o le faatumauina Ludwig Wagner i totonu o le tagatanuu. I le 1865 sa i ai e feiloai ma le tupu o tagata lautele ma auina atu se fatupese tala atu Bavaria. Peitaʻi, e leʻi taofia lenei i latou e tausia faauoga.
Ina ua maua e Ludwig mana, o le liliu atu o lei saunia o ia mo lana matafaioi fou. Na te le faaali mai se faiaoga e mafai ona faamatala atu ia te ia le auala e foia ai faafitauli lautele. O le mea lea, o le tupu ma o latou lava manatu e uiga i mea e lelei ma le mea leaga mo lona atunuu. O le faatusa o le tupu tuufaatasia Ludwig i faatusa o le Medieval toa, fitafita ma tagata tala faatino Schiller. tuua e sailia uma lenei natura dreamy ma maaleale.
soa Austria
I le 1866 gau mai se taua fou i Siamani. e aofia ai le atunuu o le tele o malo ma itumalo sili, sa vaevaeina i tolauapiga irreconcilable lua. I na tausaga, e filifili ai e uiga i mea o le a tuufaatasia tulaga atoa o Siamani. O le itu tetee autu i lenei feteenaiga sa Perusia ma Austria.
filifili Ludwig II e ave i le itu o le Emepaea o Habsburg. Ia mataupu militeli e lei fiafia ma o lea ua tuuina atu le pule faataga mo le pulega o le 'au i lona le tele o faifeau ma faufautua, alu i Suitiselani. Perusia e manumalo ai na o le tolu masina na. E tusa ai ma le tulaga faalumaina o le feagaiga o le filemu sa Bayern Berlin e totogi reparations tele ma oo i Leaga Orb ma Gersefeld.
faaipoipoga faalēaogāina
Ina ua uma le faaaluina le taimi e tasi na leiloa le taua ma Perusia Tupu maimoaina le atunuu, e asiasi i lona itu i matu. Na vave le toe fiafia i faiga faapolotiki ma amata ona taitai atu i le tulaga e ala i le ofisa. O le taimi nei, na avea ma tupu o le faamoemoega o faitioga salalau ona o lona mumusu e faaipoipo ma maua se suli.
Aisea ina le mautonu 2 Ludwig o Bavaria? Matua i tausaga o lona talavou taumafai e faatulaga le faamau, ae sa le manuia. Mulimuli ane i le 1867, o le kovana faasilasila le POI ua lata faaipoipo lona tausoga Sophia. O le faaipoipoga o ina ia mafai ona faasāina aiga i le Ekalesia Katoliko, ae o le pope, e feteenai ma faamoemoega tuuina lona faatagaga mo le faaipoipoga.
E amata sauniuniga mo le aso faamanatu. E tusa ai ma le ua foafoaina faiaoga sverhdorogih ina malo, ma ua faaali mai se ata o Queen Sofia i faailoga lafoina ai. Ae i le minute mulimuli na ia faalēaogāina le faaipoipoga 2 Ludwig o Bavaria. Ata mai le aso faamanatu ua leva ona faatalitali ma le faaali mai i le nusipepa, ma le tupu i le iuga tumau a le tagata malaga.
Bavaria - o se vaega o le Malo o Siamani
I le 1870, o le fofogaina e le Tupu o Perusia le foafoaga o le Malo o Siamani. Bayern oo i ai ina ua tuanai faatauanauina Ludwig Otto von Bismarck. folafola mai e le Palemia le tufatufaga tinoitupe tele tupu. I le faaopoopo atu, ua auina Bavaria le fesoasoani o Perusia 55 afe o fitafita i le taimi o le Franco-Prussian Taua, ina ua uma lea sa faia ai le malo.
iloa Ludwig afai tutoatasi a lona atunuu le a, o le a le tau o lona tutoatasi i le lumanai. Perusia i so o se tulaga, o le mana Siamani aupito tele ma se taimi o le a tofatumoanaina lona tuaoi. Mo sa taua Bismarck lagolago Bavarian, ona mafai ona faamalie na autau Munich ni vaega faaupufai tetee i Berlin.
sa Ludwig le tele o uo i Vienna, ae i le iuga filifili loa e alu i le tutupu ai o faiga faavae Berlin. Sa mafai ona ia ioe i Bismarck tulaga lelei mo Munich. E le o taofia pea le tutoatasi faaupufai tele le faafetai i le malo Ludwig ma mo le avea le tele o tausaga o se vaega sili ona tutoatasi o le malo. E oo lava i aso nei le faitau aofai o tagata o lenei itulagi o le saʻo ua manatu lava e le gata i le Siamani, ae faapitoa lava tagatanuu moni Bavaria. Ianuari 18, 1871 i totonu o le maota o Versailles, i se Paris pisi, na faapaleina le Prussian Korol Vilgelm emeperoa. sa le o le taimi nei Ludwig i le sauniga.
-Tupu tufuga
I le taimi o lana nofoaiga, ua amatalia Ludwig le fausiaina o le tele o olo. sa faaaogaina i latou uma o nonofo ai o le tupu. O i latou o sili ona lauiloa (Neuschwanstein Castle) sa fausia i le 1884. na aumaia Mea mo mai uma i Siamani. 2 Ludwig o Bavaria, o lona loka na fausia i luga o galuega faatino taitasi, filifili mo le teuteu o le nofoaga e faaaoga ai ata musuia e vaaiga mai le tala faamusika o Richard Wagner. talanoaina tupu i le sketches fatupese ma manatu mo le potu.
Tele mulimuli ane ua avea Neuschwanstein se nofoaga autu o tagata tafafao maimoa. I aso nei, e maua Bayern a aoga tele i le faatosinaina malo mai i le lalolagi atoa e fia asiasi atu i le nofoaga lenei ofoofogia. E oo lava na faagaeetia o Pyotr Tchaikovsky e le siosiomaga ma le matagofie o le maota o le tupu. Latou musuia le fatupese le fatuina le palei "Swan Leki". I aganuu lauiloa i aso nei ua sili iloa Neuschwanstein mo le mea moni ua replicated o lona faatulagaga i Disneyland. Logo potu lauiloa, faagalogalo cartoons, e aofia ai foi a silhouette o le maota o le tupu. Ma isi nofoaga lauiloa, lea ua fausia 2 Ludwig o Bavaria. olaga sa tuuatoatasi Tupu, ina ia fausia ai le maota o le tupu i tua o le maota o le tupu (Linderhof, Maota i Schachen, Herrenchiemsee), lea na lafi mai le isi. I aso nei, o nei mea uma o nofoaga autu o turisi. E le mafai ona e na o le asiasi atu o so o se faapaologa tupu, ae faatau foi se pine suvania, pine 2 Ludwig o Bavaria ma isi mea i totonu o le mafaufau.
Tapunia o le tupu
I tausaga talu ai nei, o le ola o le 2 Ludwig o Bavaria amata ona taitai se olaga reclusive. Na ia alu atu Neuschwanstein - lona 'olo e sili ona lauiloa. Ona o lenei, o faifeau ma isi statesmen o le atunuu, ina ia maua ai le saini a le tupu i totonu o le pepa aloaia sa e alu i le tupu ese i le mauga. O le mea moni, o le toatele sa le fiafia i nei poloaiga fou.
Faaesea 2 tipi Ludwig o Bavaria ma le tele o lo latou fesootaiga patino. amata ona agai ese atu uo mai ai. O le tupu mulimuli o se uo mamae o lona tausoga ma Empress Elisabeth o Austria. Sa ia, e pei lava o lona uso, sa feagai ma le teenaina i lona lava atunuu ma ola aveese mai isi, taimi asiasi atu i se asiasiga i lona atunuu moni o Bavaria. ola Ludwig i le po ma momoe le gata i le malamalama. Ona o lenei masani, ia na taʻua o le "tupu masina".
O le taimi mulimuli na faaali aloaia le tupu i luma o tagata i le 1876. Sa ia auai i le tatalaina o se fou tausamiga Bayrotskogo faatulagaina e Richard Wagner. Mulimuli ane sa amata ona amio nai ambiguous Ludwig 2 o Bavaria. Sa amata ona lē taunapa uiga i pisinisi, o le mafuaaga na avanoa le faleteuoloa, ma faaauau pea ana aitalafu i le tuputupu ae. Ona o le le lava o tupe a faataatia ese le tupu i le fausiaina o lona loka fou.
Tala e uiga i le faamai
o mea sese matautia ma le lamatia Ludwig lana faaiuga e aveesea ai o ia lava mai le mulimuli faatuatuaina latalata lua - failautusi faapitoa o le Schneider ma Tsinglera. amata ona faaliliuina tupu o latou faatonuga e ala i le valets, ma le tusitusia ma le upu e avea o se eleele lafulemu mo le taufaaleaga, o loo taoto ai, ma le tupu faia se masalosalo i le siosiomaga i le lumanai.
O le umi o le tupu sa nonofo i lona fale, a aveese, o le tele o loo i ai ituaiga uma o le tala e uiga i lona maʻi o le mafaufau. Atonu amio Ludwig 2 o Bavaria unnaturally ona o le aafiaga i le tino o fualaau faasaina. Mo se faataitaiga, na ia faaaogaina chloroform e gūgū toothaches soo.
faafitauli o le mafaufau sa faatasi ma le tele o tagata o le faigamalo Wittelsbach ma atonu e tuʻufaʻasolo mai i tupuaga. le uso o Ludwig ma lona sui Otto sa ou auga faapena, o sa regents aisea taimi o lana faaiuga nofoaiga. Tutusa i le tele o auala e iloilo tala e uiga i tagata e ona madness Neuschwanstein. manatu tausoga Elizabeth tagata eccentric Ludwig na ola i le lalolagi i lona lava miti. Ae peitai, i lona itu taumatau mafaufau Empress leai se masalosalo.
Feteenai ma le malo
talitonu e ese le faifeau. avea 2 Korol Lyudvig o Bavaria mo i latou se faafitauli matuia. Ona o na pipili lona faiga tulaga aloofness i lona fola pito i luga. Ia Iuni 1886 na taloina e le aufono o le fomai. Tagata tomai faapitoa tautino tupu valea. I lenei tulaga latou faaaogaina na o le molimau o molimau, ae e leʻi suesueina le onosai.
Ae fomai patino Ludwig Franz Karl teena Gershter e saini le pepa ma iloa o ia ua faavasivasi. I le 1886, ina ua mavae le maliu o le tupu, na ia lomia faasalalau se tusi o memoirs, lea lafo masalosalo i le faaiuga o le faia ma le gasegase o le mafaufau. Ona o lenei lomiga onosaia sauaga Gershteru e ala i le pule, ma o se taunuuga, ua siitia atu i Leipzig.
Iuni 9 aveesea aloaia e le malo tulaga Ludwig. E tusa ai ma le tulafono i se tulaga, sa e alu atu i le nofoalii o le Tupu e. I le po, na taunuu ai le faia tulaga i Neuschwanstein, lea sa 2 Ludwig o Bavaria. O le tausaga mulimuli o lona olaga na te leʻi tuua le maota o le tupu. na auina mai e le Komisi o le tupu mo togafitiga. Ae peitai, e le faatagaina le nofoaga o ona tagata. Sa latou toe foi atu i Munich.
aveesea o le mana
Tupu, iloaina le tulaga lamatia o le tulaga, filifili ai e tau ma auauna e ala i le ala o faasalalauga. Sa ia tusia se tusi e tatala auina atu uma le nusipepa aai tetele. Uma i latou, vagana ai se tasi, sa intercepted i luga o le ala. Talosaga lolomiina na o le tasi le pepa, ae o le afiafi o le tatalaina i tua numera fale lomitusi sa faamauina ma aveesea numera. Le tatau ona e mafaufau malo mamao le ala e vavaeeseina le lagolagoina o le tupu.
E le gata i nusipepa 2 tusia Korol Lyudvig o Bavaria isi faaupufai Siamani. Lana feau faauaealesi taunuu i le na o le Palemia Bismarck. Sa ia fautuaina le tupu e alu atu i Munich ma tautala atu i tagata, o se faamatalaga i luga o le suiga o le faiva. e leʻi i ai taimi Ludwig e mulimuli i lenei fautuaga.
taunuu se aso i le Neuschwanstein tofiga fou. O le taimi lenei sa mafai fomai e maua i le maota o le tupu. Na Ia fesoasoani ia i latou e ati le footman, o lē na Tupu. faasilasila Ludwig le togafitiga faamalosia i se falemaʻi o le mafaufau. I le faaopoopo, faitau mai le failauga malo se talosaga o le faiva faapitoa. Latou tuuaia le tupu i le faaaoga sese o tupe (uluai le alu o tupe i le fausiaina o olo), e le auai i le olaga o Bavaria ma sootaga faatauatane. lei faaipoipo Ludwig, sa leai sana fanau, ae sa ia te ia le tele o le fiafia (eg, le tagata autu e Yozef Kaynts i Vienna).
oti
O le mea moni pueina na auina Ludwig i le 'olo o Berg, o loo i luga o le matafaga o le Vaituloto o Starnberg. Iuni 13, 1886, faatasi ai ma a sikaitirisi Bernhard Gudden von sa alu e savalivali i le paka. Faatasi ma i latou e lua orderlies, ae toe auina atu i latou e le polofesa i le 'olo. Ina ua mavae lenei mea na tupu, e leai se iloa talaaga Gudden ma le tupu aveesea ola. A o ni nai itula mulimuli ane na latou toe foi atu Berg, sa amata ona vaai mo i latou le commandant.
E leʻi umi, Leki Starnberg, na maua ai ni tino se lua - o le polofesa ma le 2 Ludwig o Bavaria. Talaaga ua fefiloi o le tupu, ma le faaiuga o lana mafaufau maʻi ua taitaiina ai le malo ina ia fautua atu sa tuuto pule i le ola o le tupu. malelemo foi Talaaga Gudden faatasi ma ia, i le taumafai e laveai se onosai atuatuvale. avea aloaia lenei lomiga. Fomai, o le na vaai i le Wittelsbach fou, fai mai o ia na faaalia e leai ni faailoga o le valea ma gaoioi talafeagai. Ua avea le sosaiete a lomiga masani o lena mea uma na tutupu o se fasioti tagata faaupufai. na lafoaia faapea le malo o le tupu faaletonu. E leai se tasi o nei manatu e leai se faamatalaga molimau mautu, o lea e tumau unsolved le mea lilo o le minute mulimuli o le soifuaga o Ludwig i aso nei.
ua tanumia e le tupu i Munich, i le Ekalesia a St. Michael. Lona sui o le uso laitiiti o Otto I.
Similar articles
Trending Now