Faavaeina, Gagana
Fuaiupu faigata faatasi ma adverbial maualalo: faataitaiga mai le laulau o le lomiga
O le talosaga gagana-Rusia ua vaevaeina i faigofie ma le faigata. O lo latou eseesega o le maua faigofie a faavae kalama i faigata e mafai ona avea e lua pe sili atu. O le fausaga syntactic e aofia ai le tele o vaega, o se tasi o ituaiga e tolu o le fesootaiga e mafai ona faaaoga: coordinative, po conjunctionless subordinative. fuaiupu faigata faatasi ma maualalo adverbial (Vasega 9) - o le autu lautele o le aofaiga o le vaega faalagolago o le autu.
O le mataupu o se faasalaga lavelave
Syntax, lea o se vaega se tasi e faalagolago i se isi, ua taʻua o lotoa. E le o taimi uma i le autu (mai lea o le fesili) ma vaega soa. Fuafuaga o se vaega o se faatulagaga ua fesootai subordinative po o au upu, mo se faataitaiga:
- Na iloa e le tama (o le a?) lena na faaali mai ai lana taufaasese (o le vaega autu - o le tama iloaina, lea ua faapipii e ala i le faamulimuli adventitious 'o le a' Union).
- Nai lo le avea lona lua i Roma, e sili atu o le a muamua i le itumalo (i lalo o le a tulaga?) (O le fuafuaga autu - sili atu ona muamua i totonu o le itumalo - "o le" e fesootai ma se faatasiga faalagolago).
- Mai le agi le matagi i matu (mea?), Lea faia peleue buttoned uma (fuafuaga autu - mai le matagi i matu ili - e fesootai ma le afioga maualalo lagolago "oe").
E faalagolago i, lea ua fesootai e ala i le faasalaga lavelave, o loo vaevaeina i latou i ituaiga 4:
- ma izjasnitelnyh maualalo le faaaogaina o le iuni i lena e pei o (e mafai ona ou faalogo i le creak o le faitotoa);
- ma fuaiupu attributive, ua faapipii nisi upu au, lea, o lona, o le a, i le mea ma isi (ou faatauina le taavale, lea na umi moemiti);
- ma maualalo fesootai lagolago i le upu pe aisea, pe aisea, le mafuaaga ma le mea (I le afiafi, sa taeele loʻu tina lana tama, ona ia mautinoa e faitau ia te ia se tala);
- fuaiupu faigata faatasi ma maualalo adverbial (matou o atu i luga i le fogavaa matauga, lea ua sili ona vaaia le aai).
O le ituaiga mulimuli o fausaga syntactic ua vaevaeina i ituaiga e tusa ai ma lo latou taua.
Ituaiga paranasal adverbial
I fuaiupu lavelave vaega faalagolago, e tali ai fesili o loo i le tulaga, ua taʻua. O loo i lalo fuaiupu faigata faatasi ma maualalo adverbial. auina laulau latou ituaiga uma puupuu:
taimi | i se taimi vave e pei o le 'ie puipui tulai, sa amata ona taaalo le faili (pe a?) |
nofoa | latou o mai i le fale, lea na latou faatalitali mo se taumafataga vevela ma a grog warming (lea?) |
mafuaaga | talie fanau (aisea?), ona tu i le maile ona vae hind ma wagged lona kutsym siʻusiʻu |
tuutuuga | pe afai e maua oe lava lata ane, faamolemole valaau i tatou (i lalo o le a tulaga?) |
sini | Sa ou alu i le faleoloa (i le mea iuga?) E faatau areto mo taumafataga o le afiafi |
tuusaunoaga | Sa ia fai mai e leai se mea (e faasaga i mea?), E ui lava sa malosi le mea moni o se isi soligatulafono |
faatusatusaga | fafo faititili se mea (e pei o le a?), e pei o se faititili mamao |
le faiga o le gaoioiga | tatou faia mea uma (e faapefea?), e pei ona taʻua i le tusi |
fua ma tikeri | Sa matamuli teine (i le mea tulaga?), semanu e le mafai lava talanoa i se tagata ese muamua |
iloiloga | Yegor tuputupu ae i luga o le taumafanafana, ina ua nei tuu i se faavasegaga lona lua i le vasega (i le taunuuga o lena?) |
fuaiupu faigata faatasi ma adverbial maualalo auai iuni ma au upu, e faalagolago lava i le taua o le a latou faauigaina.
Adventitious faatusa ma le tulaga o le faatinoga
O lenei ituaiga o faasalaga faigata i le vaega faalagolago tuuina atu ai se faamalamalamaga o le auala e galue ai po o le faailoa mai le tulaga o le le lelei o le pine o mea, lea o loo talanoaina i le autu.
I totonu o nei fausaga syntactic maualalo i le talosaga tulaʻi fesili: "e faapefea?", "E faapefea?", "E faapefea?", "O le a le tulaga?" Ma isi. vaega faalagolago faasino i:
- faatasi ai ma le veape i le upu "ona" i le fuaiupu autu (sa iila Moli Matu pei o lenei (ala), e pei o na tutuina e se tasi le afe moligao lanu i le lagi?);
- soānauna tumu i le upu "lenei" (The faaleaiga o se matagofie (le a le tele), e leai se tasi na manao e toe foi mai i se potu stuffy?);
- soānauna tumu i le nauna ma le upu "lenei" (o se taaʻiga ese (le a le tele?), e pei ona latou iloa le tele o tausaga).
fuaiupu faigata faatasi ma adverbial maualalo o faiga fausia i taimi uma ina ia le vaega autu o le tutu i luma o se faalagolago. Afai e te Faafesuiaiga i latou, lea o se taua eseese. Mo se faataitaiga:
- Sa matua malamalama le kiona (le a le tele?) O le amata ona ia faaleaga oʻu mata ina ua mavae ni nai minute o le aafia i le auala.
- Mata amata ona vai ina ua mavae ni nai minute o le aafia i le auala (aisea?), Ona o le pupula o le kiona.
taimi adverbial
A o le vaega faalagolago i le syntax lavelave faailoa pe a mea na tupu, o lenei faasalaga faigata faatasi ma adverbial maualalo o taimi. I le vaega faalagolago taimi lava lea e tasi e le o faasino i se manatu e tasi, ma i latou uma i le autu, ma maua ai tali i le fesili "pe a?", "Le umi?", "Le umi?" "Talu mai le taimi?"
ua fesootai i latou e faatasi atu i fili tumau "i le mea", "pe", "e toetoe lava", "seia oo ina", "seia oo ina", "talu ai" ma isi. Pe a moni faasalaga e mafai ona avea o se upu ua i ai se taimi taua, f.t.t. "pe afai", "ina ua mavae", "umi", ma isi Mo se faataitaiga, fuaiupu faigata faatasi ma adverbial adventitious mai le lomiga .:
- I lena aso (pe a?) Ina ua ou faia le faaiuga e taofia le Criterion na ou lavea se tasi i luga o le tauau (Arthur Conan Doyle).
- Ma o lenei a itiiti nonofo iinei (le a le umi?), A o ou tamoe e aai ai (J. Simenon).
I fausaga syntactic faapena e mafai ona faaaogaina le tuufaatasia lavelave e koma tuueseeseina i vaega e lua. I lenei tulaga, o se tasi oi latou o loo i le fuaiupu autu e pei o se upu faasino upu, ma le lona lua - i le tulaga o se fuaiupu maualalo i le faatasiga (ua mavae le 30 tausaga talu ona ia tuua lona aai moni).
I le tulaga e faapea o le faasino upu o loo misi, o le faalagolago vaega e mafai ona avea uma i luma ma ina ua mavae le autu, ae i le lua tulaga e tumau:
- Afai o le lavelave fuaiupu ma le tuufaatasia maualalo faaaogaina adverbial "pe faapefea", "pe a faafuasei," oi latou o ina ua tuanai le autu (aiga o le aoauli na ua uma ona oo i le iuga, pe a sau o ia i le isi malo).
- Afai o loo e faaaogaina iuni lua, e pei o le "pe a ... lea", "i se taimi vave e pei o le ... ',' ... ina. se mea. " I lenei tulaga, i luma o le fuaiupu autu o se vaega, ma a momoimea lona lua o le iuni faaluaina faapea ona mafai ona aveesea (pe a pa'ū le muamua o le kiona, o le a agai i le teu i le itu i saute).
I isi tulaga, e mafai ona suia le nofoaga maualalo e aunoa ma le aafia o le uiga o le fuaiupu.
nofoaga adventitious
faasalaga faigata faatasi ma auʻiliʻili maualalo (faataitaiga o loo i lalo) e mafai ona faailoa mai se vaaiga po o lona taitaiga. E tali le fesili "o fea?", "O fea?", "E faapefea?" Ma e faatatau i se upu faapitoa i le vaega autu, lea e mafai ona faailoa mai e se soāveape (iina, iina, iina, soo se mea, i soo se mea, ma isi).
- I soo se mea (pe afai?), O fea tepa togi, sa i ai le vai.
- Ou sau ai (pe afai?), Lea na lei iloaina lava le mativa.
Sosoo faasalaga faigata faatasi ma maualalo nofoaga adverbial upu au "i le mea?", "O fea?", "O fea?" Vaega faalagolago i fausaga syntactic faapena tu ua tuanai le upu i ai.
tuutuuga maualalo
Lavelave fuaiupu ma aiaiga adverbial maualalo tuuina atu se tali i le fesili "i lalo o le mea tulaga?", "O le a le auala?" O syntax faailoa mai le tulaga o loo e faia ai so o se gaoioiga o loo taʻua i le vaega autu. O i latou o e mafai ona faatatauina faasalaga faalagolago o se vaega autu ma a predicate eseese, ma auai faatasi ma le "afai" iuni "auala" (i le faamatalaga o le "afai"), "pe afai", "o le siteki" ma le "pe a" (i le le matafaioi o le "afai").
faasalaga faigata faatasi ma auʻiliʻili maualalo (O faataitaiga o loo i lalo e faamaonia ai) e mafai ona i ai i le tulaga o le auala e pulea, ma ina ua uma ona:
- a le mea e te Kohl manao, ia faapea ona fai (i mea tulaga?).
- E mafai ona e maua se avanoa e manumalo ai i le seʻi (i so o se tulaga?), Afai e te faatau ai pepa malaga e le aunoa.
- Afai e te faatau ai pepa malaga i se tulaga masani, e mafai ona manumalo i le seʻi (le permutation o le anotusi o le talosaga suia).
E masani lava o nei syntax faaaogaina iuni, e aofia ai ni vaega se lua: o le "pe afai ... lea", "pe afai .... ina "," pe afai .... lea "(Afai o le a timu taeao, o le a le alu i luga o le pulou aitu).
sini maualalo
fuaiupu faigata faatasi ma fuaiupu maualalo o le faamoemoe e faailoa ai le faamoemoe lea o le gaoioiga e faia o loo taʻua i le vaega autu. E maua ai tali i le fesili "aisea?", "O le a le fuafuaga?", "Aisea?"
Vaega auai syntax faapena iuni, "i le", "i le", "ina ia", "pe afai e na o le", "lea e" ma le isi, mo se faataitaiga:
- E savavali vave, ia faaolaina lona saoasaoa (i le mea iuga?).
- Ina ia aoga i tagata, e te manaomia le tele o le galuega i latou lava (mo se mea?).
- Ou fai atu ai i le (aisea?), Ina ia faaita loʻu tama.
e mafai ona vaevaeina iuni lavelave, pe afai ei ai se koma i le va o i latou. O se tasi o vaega o loo i le fuaiupu autu ma le faatasiga "i le" - faalagolago.
fuaiupu mafuaaga
Lavelave fuaiupu ma mafuaaga adverbial maualalo faailoa ai le faavae o mea ua fai mai i le vaega autu. ofo faalagolago atoatoa e faatatau i le autu ma tali le fesili "aisea?", "Aisea?", "Aisea?" Ma auai iuni "ona," "lelei," "aua," "talu mai," "ona o le "ma le isi, mo se faataitaiga:
- Talu ai ona tatou faapotopoto e le mafai ona sasa i tatou e le ona faatusa (aisea?).
- na faanoanoa (aisea?), Ona ua aumaia e le tautoulu timu ma le malulu.
- Tatou filifili ai e faia se pipili (aisea?), Ona alu mo le ono itula.
Fuaiupu i fausaga syntactic faapena e masani lava ona tu ina ua mavae le autu.
suesuega maualalo
I fuaiupu faigata faatasi ma faapena adventitious faailoa mai se galuega faatino, lea e faia i luga o le aano o le autu. E tali le fesili "le mea na tupu ona o lena mea?" O loo faapipii momoimea faalagolago i le Union autu "o lea mea" ma alu i taimi uma ina ua tuanai ai, mo se faataitaiga:
- Le vevela faateleina (le mea na tupu ona o lena mea?), Lea sa matou saili malutaga.
- amata ona tagi le teine (le mea na tupu ona o lena mea?), lea sa matou e tuuina atu ai lana talosaga.
Aua le fenumiai lenei ituaiga o fausaga ma maualalo tulaga ma faiga o loo faaaogaina le soāveape "lelei" ma le galulue "e faapea" (I le aluga o le taumafanafana, sa faapea tanned, sa sinasina lona lauulu).
tuusaunoaga adverbial
Lavelave fuaiupu ma nei fuaiupu tuuina atu i le faamalamalamaga o le mea ua tutupu, e ese mai mea na talanoaina i le vaega autu.
Latou tali i fesili, "e ui lava i lena mea?", "E ese mai i le a?" Ma ua tuuina atu i le vaega autu:
- iuni "i le", "e tusa lava ... ae", "e ui lava i le mea moni e faapea", "ia", "ia" (I luga o le auala sa vaivai tele, e ui ina timu sa ananafi);
- Lagolago ma le upu "leai" vaega - "e tusa lava pe", "e tusa lava pe" "i so o se" (E tusa lava pe tele na faia i lona tama matua se nofoa - o se nofoa faalue, o ia o mai i fafo lopsided).
O lea, o le tofiga fuaiupu faailoa mai pe aisea na le galulue le taotoga.
Similar articles
Trending Now