Faavaeina, Tala
Faigamalaga faataitai "Apolo-Soyuz". talafaasolopito malaga avanoa Manned
sailiiliga Space - o miti, o lo o umia le manatu o le toatele o tagata mo le faitau selau o tausaga. I na mamao mamao aso pe a mafai ona vaai tagata i le fetu ma paneta, e faalagolago lava i lana faaaliga, sa ia manao ia iloa le mea neʻi tō uliuli gata o le luga pogisa lagi. Miti amata ona o mai moni talu ai nei.
lagona
Faapuupuu le igoa o le polokalama - le ASTP. ua lauiloa foi lele o le "lululima i avanoa." I se tulaga lautele, o le "Apolo-Soyuz" O se faigamalaga faataitai lototele "Soyuz-19" ma le American "Apolo". Tagata o le na e faatoilalo malaga faigata tele, o le a sili ona taua sa i ai i se tulaga le faapipiiina o mamanu eseese atoatoa. Ae i le "faasologa o mataupu" sa taula!
O le mea moni, e matua masani fesootaiga i le va o saienitisi Soviet ma Amerika amata i le taimi o le faalauiloaina o le muamua satelite faafoliga. Maliega i luga o se masani, sailiiliga filemu o le va i fafo na sainia i le 1962. I le taimi lava e tasi, sa mafai ona suesue e faasoa atu le taunuuga o le polokalama ma nisi o manatu i le alamanuia o le vanimonimo.
O le fonotaga muamua o le suesue
E ala i le Soviet Union ma le Iunaite Setete amataina ai le galulue o: Peresitene o le Academy o le faasaienisi (SE), o le lauiloa MV Keldysh, faapea foi ma faatonu o le National Ofisa Aerospace (i le lalolagi lauiloa o NASA) Dr. Payne.
sauniga muamua o le Tuuina atu o malosiaga o le Iunaite Setete ma le ave nofoaga Soviet Union i le tautoulu tuai 1970. misiona Amerika taitaia e le Faatonu Sili o le Nofoaga Autu e pulea e le Johnson Space Solaaga Dr. R. Gilruth. I le itu i Soviet sa taitaifono ai le Fono mo le Suʻesuʻega o Faava o Malo Space Faafoeina (polokalame "Intercosmos") Academician B. N. Petrov. Na vave lava ona faatulaga o vaega galulue soofaatasi, o lana matafaioi autu o le talanoaina ai le avanoa o le fonotaga le faagaoioiga faatasi o vaʻa lugalagi Soviet ma Amerika.
O le tausaga nei, ua i Houston, ua faatulagaina se fonotaga fou, lea na taitaiina e le uma ona iloa ia i tatou B. N. Petrov ma R. Gilruth. ufitia au manaoga autu mo le mamanu vala o vaʻa lugalagi manned, faapea foi ma atoatoa faamaopoopoina a le numera o mataupu e faasino i standardization o faiga olaga-lagolago. O ona amata lea ona e talanoaina ai le avanoa o se misiona faatasi ma le auvaa malosiaga e mulimuli ane ai le faapipiiina.
E pei ona e vaai i ai, o le polokalama "Soyuz-Apolo", o le tausaga o le manumalo o cosmonautics lalolagi, manao i se iloiloga o le aofaiga tele o tulafono faapitoa ma faaupufai ma tulafono faatonutonu.
Faaiuga e uiga i le le talafeagai o le malaga manned soofaatasi
Amata le polokalama
Ona sa i ai Me 1972. Na sainia se maliega i le va o le talafaasolopito o lo tatou atunuu ma Amerika, e aiaia ai mo sailiiliga filemu soofaatasi o avanoa i fafo. I le faaopoopo atu, o le vaega ua iu ina tonu i le itu tau tomai faapitoa o le tuuina atu o malaga "Apolo-Soyuz". O le taimi na agai atu i le tuuina atu o malosiaga e le itu Soviet sa Academician K. D. Bushuev, sui o Amerika Dr. G. Lunney.
I le taimi o le sauniga, ua latou faailoa atu i le sini, o le ausia o lea o le a faapaiaina e uma galuega atili:
- tofotofoga ogatasi faiga puleaina o le faatinoga o vaa convergence i le vanimonimo.
- Siakiina i le "fanua" o tuutuuga o le faapipiiina o otometi ma le tusi lesona.
- Suesuega ma le ki o tekinolosi, ua fuafuaina ina ia faia se suiga vateatea mai vaa i vaa.
- Mulimuli ane, o le faatupulaiaina o le aafiaga taua i le fanua o faigamalaga avanoa manned soofaatasi. Ina ua "Soyuz-19" spaceship taula ma le "Apolo", na maua e ni tagata tomai faapitoa a le tele o faamatalaga taua, ua faaaogaina soo latou i polokalame malama e le US.
Isi vaega o le galuega
O le auala lenei e atiina ae ai le autu o mea na tutupu i le taimi:
- I le faaiuga o Me 1975 sa faia ai le fonotaga mulimuli e talanoaina nisi mataupu faalapotopotoga. ua sainia le pepa aloaia mulimuli o le saunia atoatoa mo le malaga. Na sainia e: Academician VA Kotelnikov i le itu i Soviet, o le i ai o Amerika o se pepa aloaia ua faamaonia e J. Lo .. Faalauiloaina aso na faia mo Iulai 15, 1975.
- I le taimi tonu lava 15 itula ma le 20 minute mai le Baikonur cosmodrome na manuia faalauiloa Soviet "Soyuz-19".
- "Apolo" o le a amata i le fesoasoani a le roketa e feaveai "Saturn-1B". Taimi - 22 itula ma le 50 minute. O le amataga - Cape Canaveral.
- E ala i le lua aso ina ua maea uma galuega sauniuni, 19 itula ma le 12 minute o le "Soyuz-19" taula. I le 1975 sa tatalaina se vaitaimi fou o le sailiiliga o le vanimonimo.
- Tonu lua auauai o le "Union" o le taamilosaga a le Lalolagi, le faapipiiina fou "Soyuz-Apolo" sa aveina atu, ina ua mavae lea sa latou lele i se tulaga sili atu auauai i le lua. Ina ua mavae sina taimi, ua atoatoa matafiese le masini, na faamaeaina le polokalama o le suesue.
I se tulaga lautele, sa e faapea i le taimi faigamalaga:
- Soviet "Soyuz 19" faia i taamilosaga 5 aso, 22 itula ma le 31 minute.
- "Apolo" o lo o umia i se faigamalaga 9 aso, 1 le itula ma le 28 minute.
- I le faatasi ai tulaga o vaa faia tonu lava 46 itula ma le 36 minute.
auvaa
Ma o le taimi lenei e manatua le igoa o auvaa tagata o vaa Amerika ma Soviet, lea e faatoilaloina ai le tele o faigata, sa mafai ona faatino atoatoa i laasaga uma o lenei polokalama o le avanoa taua.
auvaa Amerika o:
- Thomas Stafford. taitaiau Amerika auvaa. Se poto masani asironatu, o le malaga lona fa.
- Vens Brand. Na ia aveina le module poloaiga, le malaga muamua.
- Donald Slayton. O ia o lē sa nafa ma nafa faagaoioia le faapipiiina, sa foi lana malaga muamua.
O le faatulagaina o le auvaa Soviet aofia ai le vateatea nei:
- Alexei Leonov o le taʻitaʻiʻau.
- sa Valery Kubasov onboard inisinia.
ua uma ona avea uma Soviet cosmonauts i taamilosaga e tasi, ina ia le sola "Soyuz-Apolo" O le lona lua mo i latou.
Le a le mea o suesuega ua faia i le faagasologa o le malaga faatasi?
- sa faia i ai suesuega, e aofia ai le suesueina o le gaseʻeleʻele la: "Apolo" tapunia le malamalama, ae i le "Union" O le suesue ma faamatala le aafiaga e tulai mai i lenei mea.
- na suesueina mitiia UV lea taavale toso mataupu fuaina o le okesene ma nitrogen atomika i le taamilosaga o le paneta.
- I le faaopoopo atu, sa i ai le tele o suesuega o lea siaki le suesue pe faapefea weightlessness, toesea o se fanua maneta ma isi tulaga o avanoa e aafia ai le tafe o rhythms moni.
- Mo microbiologists fiafia tele o le suesuega o le faaliliuina ma le talanoaga polokalama o microorganisms i lalo o tuutuuga weightless le va o le taavale e lua (e ala i le nofoaga o le faapipiiina).
- Mulimuli ane, o le malaga o le "Soyuz-Apolo" Ua faatagaina o ia e suesue i le faiga e tutupu i le mea apamemea ma semiconductor i tuutuuga faapitoa. E tatau ona taʻua o le "tama" o lenei ituaiga o suesuega ua avea lauiloa i metallurgists K. P. Gurov, na faatuina e umia nei galuega.
Nisi o faamatalaga faapitoa
E tatau ona matauina e le Amerika mulimuli ane ave e faaaoga lenei taimi faagaoioia pe a le faia o latou module malama. Ina ua suia le uunaiga i le "Apolo" teisi siitia, ma i le "faatasiga", i se faatusatusaga, ua tuutuu ifo ao tausia le okesene mataupu i totonu o le paluga respiratory i le 40%. O se taunuuga, maua e tagata le avanoa e avea ai i se module tau soloaiga- (ao lei ulufale atu i le vaa ese) e le valu itula, ae na o le 30 minute.
I le ala, pe afai e te fiafia i lenei tala, asiasi i le Falemataaga o Cosmonautics i Moscow. O loo i ai lenei autu ua faapaiaina i se tulaga tele.
Aoao History of Manned Space Solaaga
e le paʻi faafuasei lenei mataupu i luga o le talafaasolopito o faigamalaga manned avanoa. O le polokalama atoa faamatalaina i luga semanu e le mafai i le mataupu faavae, pe afai e le faia muamua o atinae i totonu o lenei fanua, o le aafiaga o lea sa faaputuina mo tausaga. O "saunia ai le ala", faafetai o ia lea ua faia spaceflight manned mafai?
Pei ona outou silafia, 12 Aperila, 1961, o se mea na tupu na faapea o se taua i le lalolagi atoa lava. I lena aso, na ia tauaveina Yuri Gagarin malaga manned i luga o le "Vostok" o le muamua i le talafaasolopito o le lalolagi.
O le atunuu lona lua ua faia faapena, o le Iunaite Setete. Latou spaceship "mekuli-Redstone 3", aveina e Alan Shepard, na faalauiloa i le taamilosaga a le masina mulimuli ane, Me 5, 1961. Ia Fepuari, na ia faalauiloa mai Cape Canaveral ua "le mekuli-faʻafanua 6", o lo o tauaveina le Dzhon Glenn.
O le uluai faamaumauga ma ausia
Lua tausaga lele muamua ina ua mavae Gagarin i fafine avanoa. O Valentina Vladimirovna Tereshkova. Sa lele lava i luga o le vaa "Vostok-6". na faia ai le faalauiloaina Iuni 16, 1963. I Amerika, o le sui muamua o le itupa fairer, o le na asiasi atu i le taamilosaga, na avea Salli Rayd. O ia o se tasi o le auvaa fefiloi, o lele i le 1983.
Ua Mati 18, 1965 na solia se isi faamaumauga: i le va tuua Alexei Leonov. O le tamaitai muamua, o le sa i le avanoa, ua avea Svetlana Savitskaya, na faatinoina ai i le 1984. Manatua o loo aofia ai nei tamaitai i le aunoa ma se uma o le auvaa ISS, e pei o le faamatalaga talafeagai uma i luga o le physiology o le tino fafine na aoina i le avanoa ma le vateatea ona e le o lamatia ai le soifua maloloina.
O le faigamalaga umi
I lenei aso, o le spaceflight tasi umi manatu a tumau 437-po i taamilosaga cosmonaut Valery Polyakov. Na ia nofo i luga o le laupapa le "Filemu" mai ia Ianuari 1994 e Mati 1995. O le faamaumauga mo se seti masani o le aso e faaalu i taamilosaga, toe, ea le cosmonaut totonu o le atunuu - Sergei Krikalev.
Faamatalaga e uiga i le talafaasolopito o avanoa malaga shuttle
Ina ia aso, o le na o le atunuu ei ai a sili atu pe itiiti faamanuiaina aafiaga faagaoioia o le faasologa shuttle avanoa reusable "Space Shuttle" o le Iunaite Setete. O le malaga muamua o le vaʻa lugalagi o lenei faasologa, "Columbia" na tupu ina ua uma ona tonu luasefulu tausaga talu ona malaga o Gagarin, 12 Aperila, 1981. muamua ma na o taimi faalauiloa USSR "Buran" i le 1988. E tulaga ese lena malaga i le mea moni na tupu i se faiga atoatoa otometi, e ui lava e faatautaiga mafai ma le tusi lesona.
O le faaaliga, lea e faaalia ai le tala atoa "o le Soviet shuttle avanoa", o loo faaalia Space Falemataaga i Moscow. Matou te fautuaina o ia e asiasi e pei o loo i ai le tele o mea mananaia!
O le taamilosaga aupito maualuga i lona tulaga aupito maualuga e oo i le fuaitau o le 1374 kilomita, na taunuu i le auvaa o Amerika i luga o le laupapa le "Gemini 11". E tupu i tua i le 1966. I le faaopoopo atu, o le "shuttles" e masani ona faaaoga mo le toe faaleleia ma le tausiga o "Hubble" vaai mamao, pe a latou faataunuuina ni misiona manned si lavelave i se maualuga o le tusa ma le 600 kilomita. Soo, o le malaga o le taamilosaga vaʻa lugalagi o i se maualuga o le 200-300 kilomita.
Manatua o le taimi lava ina ua mavae le taotoga o le "shuttles" ua faatuina faasolosolo ISS taamilosaga i se maualuga o le 400 kilomita. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea o le shuttles sa mafai ona maua se osofaʻiga lelei i se maualuga o le na o le 300 kilomita, ae le nofoaga lava le maualuluga sa le lava talafeagai ona o le density maualuga o le avanoa o loo siomia ai (i luga o tulaga faatonuina o le avanoa, o le mea moni).
pe malaga tauaveina tala atu o le taamilosaga a le Lalolagi?
I tala atu o lele taamilosaga a le Lalolagi na o Amerika ina ua faia "Apolo" sini polokalama. Vaʻa lugalagi i le 1968 orbited le masina. Manatua talu 16 Iulai, 1969, Amerika tauaveina latou polokalama malama, i le taimi lea na tauaveina "tulaueleele masina". I le faaiuga o le 1972, o le ua phased mai polokalama, lea na mafua ai le ita e le gata i Amerika, ae faapea foi saienitisi Soviet o empathized ma a latou uo.
Isi "avanoa" o le atunuu
avea Saina le mana avanoa lona tolu. O le tupu 15 o Oketopa, 2003, pe afai o le vaa "Shenzhou-5" Na tatalaina i le vanimonimo o le vanimonimo. I se tulaga lautele, polokalama avanoa Saina aso o toe foi atu i le 70 ona tausaga o le seneturi talu ai, ae o lea e lei faia le malaga fuafuaina uma.
I le faaiuga o le 90-tifaga o lo latou laasaga i lenei itu na faia e le tagata Europa ma le Iapani. Ae na taofia a latou galuega ina ia atiina ae vaʻa lugalagi manned reusable a mavae ni nai tausaga o le atinae, e pei o le Soviet-Rusia "Soyuz" Sa faigofie, saogalemu ma taugofie, maua ai le galue le lē mafaufau o le tamaoaiga.
Space tagata tafafao maimoa ma le "va tumaoti"
Talu mai le 1978, i luga o vaa ma tulaga o le USSR / Malo o Rusia ma ua lele Iunaite Setete vateatea mai le tele o atunuu. I le gata i lea, talu ai nei e le mauaina o le malosiaga lea e taʻua o "tagata tafafao maimoa avanoa" pe a masani (e le masani ai mo avanoa tau tupe) se tagata e mafai ona asiasi atu i le ISS. I aso ua mavae talu ai nei le amataga o le atinae o polokalame tutusa taʻua foi Saina.
Ae o le fiafia moni na mafua ai polokalame Ansari X-Taui, lea na faalauiloa mai i le 1996. E ala i ona tuutuuga e manaomia e faapea o se kamupani tumaoti (e aunoa ma le lagolago a le Malo) sa mafai ona sii (lua) i se maualuga o le 100 kilomita o le vaa i se auvaa o le tolu tagata seia oo i le faaiuga o le 2004. sa sili atu le taui nai lo faaaloalogia - 10 miliona tala Amerika. Sili atu nai lo le lua tasene kamupani ma e oo lava tumaoti tagata taitoatasi i le taimi lava na amata ai ona atiina ae a latou galuega faatino.
Sa faapea ona amata o se talafaasolopito fou o astronautics, lea o le "discoverer" o le mafai ona theoretically atulaulau avea ma so o se tagata.
O faamanuiaga muamua o le "privateers"
Talu ai o masini na latou mamanuina e le mana'omia ona o atu i le vateatea, e faitau selau taimi e le maualalo. O le va'ava'ava'a muamua SpaceShipOne na amata i le amataga o le taumafanafana 2004. Na faia e lana kamupani Fa'asalalau Composites.
Lisi minute "faufauga taupulepulega"
E tatau ona maitauina le tele o galuega faatino (toetoe o mea uma, i le lautele) na le faavae i luga o so'o se atina'eina o "mea eletise", ae o galuega i luga o le FAU-2 ma le Soviet "Buran", o faamaumauga uma lea ina ua mae'a le 90 " Na faafuasei ona "faafuasei lava ona avanoa tagata lautele i fafo. O nisi o tagata tetee na latou faapea mai o le USSR na fa'atautaia (le le manuia) le fa'ata'ita'iga muamua na toe fa'aleleia i le 1957-1959.
O lo'o i ai foi ni lipoti e le'i fa'amaoniaina e faapea o le Nasis o lo'o atina'e ni galuega fa'atautaia mo le fa'ataunu'uina o Amerika i Amerika i le 1940. E talatalanoa e faapea i le taimi o su'ega, e mafai e nisi pailate ona o'o atu i le maualuga o le 100 kilomita, ma latou faia ai (pe a fai o) ulua'i tagata vaalele.
"Lalolagi" vaitaimi
E o'o mai i le taimi nei, o le talafa'asolopito o tagata vaalele e fa'asoa fa'amatalaga i luga o le Soviet-Russian station "Mir", o se mea moni lava. O lona fausiaina na mae'a na o le aso 26 Aperila, 1996. Ona fa'aopopoina ai lea o le lima lona lima, i le nofoaga, lea na mafai ai ona faia su'esu'ega sili ona faigata o sami, va'a ma vaomatua o le lalolagi.
I luga o le taamilosaga "Mir" e 14.5 tausaga, lea na tele taimi na sili atu nai lo le taimi fuafuaina o le taotoga. I le taimi lenei, na o le 11 tone o mea faasaienisi na tu'uina atu, sa faia e saienitisi le fiasefulu afe o su'ega tulaga ese, o nisi na fuafuaina le atina'eina o saienisi o le lalolagi mo tausaga uma mulimuli ane. E le gata i lea, o tagata vaalele ma tagata vaalele mai le falema'i na fa'ataunu'uina le 75 i fafo i fafo, o le aofa'i atoa o le umi e 15 aso.
Talafaasolopito o le ISS
I le fausiaina o le International Space Station mai 16 atunuu e auai. O le sao silisili i lona foafoaga sa tu'uina atu e Rusia, Europa (Siamani ma Falani), fa'apea fo'i ma tagata tomai faapitoa i Amerika. O lenei nofoaga ua fuafuaina mo le 15 tausaga o fa'atinoga ma le mafai ona fa'ateleina lenei vaitau.
O le uluai malaga umi i le ISS na amata i le faaiuga o Oketopa 2000. I luga o lana laupapa ua uma ona asia e tagata auai i totonu o misiona e 42. E tatau ona maitauina o le muamua i le lalolagi o le Pasila Pasila Marcos Pontes na taunuu i le malaga lona 13 i le nofoaga. Na ia fa'amae'aina uma galuega na fa'amoemoeina mo ia, ona toe fo'i ai lea i le lalolagi o se sui o le 12th mission.
Similar articles
Trending Now