Faavaeina, Saienisi
Faiga faasinomaga Inertial
Faatasi ai ma le faamatalaga muamua mo so o se agai i tino e mafai ona fuafua le taua o lona saoasaoa, saosaoa, nofoaga (fuafua), ma isi mea faapena. Nei fuafuaga uma ua faia i totonu o le faavae o le kinematics. Peitai, o lenei paranesi o le faasaienisi le suesueina o le faagasologa i latou lava e le o tulai mai i le lafo masini. Tali fesili e uiga i le uiga o le gaoioiga, ona o le dynamics uaua saoasaoa mafaia.
Ia tasi pusa afitusi i totonu ma amata ai ona agai i le itu e tasi i luga o le laulau i le saoasaoa e tasi. Le mea e tupu i le afitusi? E faalagolago po o le gaoioiga? E fuafua lava i le ituaiga o faavaa o mau, o le a tatou filifilia le autu. E tusa ai ma le pusa afitusi e i malolo ai, ae afai e te vaai i mea o loo tutupu i luga o le vaega o le (mo se faataitaiga, o le laulau e tasi), e alu ese lava. O le aofaiga atoa i tulaga uma e faifai pea le saosaoa o le afitusi. E suia ai e tatau ona e maua i le pusa ma faafetaui aafiaga i fafo, mo se faataitaiga, e tulei ese le laulau. o le mea faamatalaina le faiga faasinomaga inertial lenei. Ia tatou manatu tatou i ai i le pusa e sosoo ma le afitusi. Talu gaoioiga i fafo e le o manino, o le taimi o le pau e te manatu e le fetaui lava sa faatulaga lafo i le maua o le uaua saoasaoa. Ae afai tatou te vaavaai i le mea o loo tupu, o loo i luga o le laulau, e fetaui lelei e faigofie ona faamatala le amio e ala i le suiga i le pusa saosaoa. O le mea moni, ua tatou faamatalaina le faavaa o faasinomaga inertial ma lē inertial. Mo le uiga muamua o le faatinoga o malosiaga i fafo, ma mo le saoasaoa taunuuga lona lua o le malosiaga mai fafo e mafai ona faamalamalamaina. I lenei faataitaiga, o le faiga faasinomaga inertial e fesootai ma o le laualuga o le laulau ma so o se isi lava mea o se pusa, e pei ona o aafiaga mai fafo manino i luga o le mea i lalo o le suesuega. Faafitauli faavaa o fiafia i se sikola lauiloa o aso anamua, e pei Galileo ma Aristotle. E na o le senituri lona 17, Isaac Newton i le ua tuufaatasia faavae o la latou galuega o le tulafono muamua o inertia, e sili lauiloa o le tulafono muamua o Newton.
E faapea o le i ai o faiga faasinomaga taliaina, lea i luga o se tino o le aafia i fafo o isi tino, ma le e le suia saosaoa gaoioiga anoa leo, faalogologo o aoaoga faamasani. Afai o le aafiaga o le a toaitiiti, ae ua paleni, e galue ai le tasi tulafono faaaogaina faiga faasinomaga inertial (ISO). Afai tatou te mafaufau i se faiga faasinomaga e faatatau i le tasi i le isi, i iunite o le saosaoa e le aunoa ma le taua, e mafai ona finau lea i le natura o loo i ai se aofaiga tele o le ISO. O le mea lea, o le faiga faasinomaga inertial uma o siomia ai i tatou.
E matua faigofie lava ona malamalama i tulafono muamua a Newton, pe afai e masani i le mauaina o lona muamua atu - Aristotle ma Galileo.
finau Aristotle o pe afai e le foliga mai o le tino ina ia maua ai so o se aafiaga vaega lona tolu, o le tulaga masani ai - filemu. I le tulaga o se displacement o le tino ma le a tatau ona i ai le malosi mai fafo i le saosaoa e le aunoa.
faaopoopo Galileo nei sailiiliga: e le faapea e le mafai ona gaoioi le tino le leai o aafiaga mai fafo sologa lelei ma e aunoa ma le suia o le taitaiga. O le malosi lava lea e tasi lava ei ai se aafiaga, maumau e suitulaga i le kalave, firikisia ma isi.
ua atoatoa e faavae i faiga Inertial i luga o le Tulafono Sili, e tusa ai o so o se tino o malolo po o le lafo faatu toniga i le umi lava e le suia le malosi mai fafo i lona tulaga. O se vaega taua: e mafai ona tauaveina le tulafono mai le i faiga faasinomaga mafai uma.
faiga Inertial matuai lagolagoina ma faaaoga le malosi i inisinia ma astronautics selesitila (faiga heliocentric). E tatau ona tatou taʻu atu e leai se tino o le faasinomaga o le a inertial mo faagasologa mafai uma o le faiga.
Similar articles
Trending Now