Faavaeina, Saienisi
Faasaienisi lē masani: faavaeina, mataupu faavae, uiga
O le tulai mai o le faasaienisi i la tatou vaaiga i aso nei - a lena faagasologa fou e manaomia le aoaoina pea lava pea. I le sa Tutotonu Ages leai ai se mea faapena e pei o le tulaga lautele o le atinae o le faasaienisi i leai se auala sao. O le manao e tuuina atu mea faitino ma ofoofogia o lo oi ai uma o faamalamalamaga fetaui tonu ai tulai mai i le tele o seneturi XVI-xvii., A le malamalama o le lalolagi o se auala e faasoa atu i le filosofia ma le saienisi. Ma sa le na o le amataga - i le gasologa o taimi ma le suiga i le vaaiga o tagata vaega suia faasaienisi nonclassical masani, ma ona i ai lea postnonclassical.
O nei aoaoga o loo suia se vaega e ala i le manatu o le faasaienisi masani ma faatapulaaina lona aotelega. Faatasi ai ma le mapuna aʻe o le faasaienisi lē masani sa i ai le tele o sailiiliga taua mo le lalolagi, sa i ai le folasaga o faamatalaga faataitai fou. O le suesuega o le ofoofogia o le natura siitia atu i se tulaga fou.
Faamatalaina o le faasaienisi lē masani
tulaga e lē masani o atinae o le faasaienisi o mai i le XIX tuai - ogatotonu senituri XX. Na avea o ia o se faaauauga talafeagai o le tafe masani, lea i lenei vaitaimi faatino a faigata o mafaufauga fetaui tonu ai. O le fetauaiga faasaienisi lona tolu, e aafia ai lona Global. faasaienisi lē masani fuafua e malamalama i le mea faitino, ae le o se mea e fale o manu, ma oo ai i latou i se ituaiga o satauro-vaega o eseese teori, metotia ma mataupu faavae o suesuega vaaiga.
Sa i ai se manatu o le satauro i le faagasologa o le faasaienisi o le lalolagi atoa: ia iloa le natura e le o mea faitino ma ofoofogia o se mea e faia mo le tuuina atu, e pei ona sa muamua. Saienitisi ua ofo atu e tausia i latou abstractly ma faia le moni o eseese faamatalaga, aua i latou taitoatasi e mafai ona saito nei o le malamalama faamoemoega. O lenei suesue le mataupu o le faasaienisi e le o lona tulaga na aumai ai, ma aemaise lava le tulaga o le olaga. Suesue tasi mataupu na tutupu i ni auala eseese, ma o lea e mafai ona eseese le taunuuga mulimuli.
O mataupu faavae o le faasaienisi lē masani
le mataupu faavae o le na faaaogaina faasaienisi lē masani, lea sa e faapea:
- Le lē mafai ona soona objectivity o le faasaienisi masani, lea e ofoina atu e ave le mataupu o se mea tumau, e tutoatasi mai le ala o le malamalama.
- Malamalama i le sootaga i le va o le meatotino a le faamoemoega o suesuega, ma aemaise lava gaoioiga faatino e le mataupu.
- O le vaaiga o nei sootaga e avea o se faavae mo le fuafuaina o se faamatalaga sini o le meatotino faatino, ma le lalolagi i le tele.
- O le vaetamaina o le mataupu faavae o le relativity faatasi suesuega, motu, complementarity quantized ma avanoa.
ua masani siitia Studies se manatu multifactor fou: o le lafoaia o le faaesea mataupu o suesuega ina ia "mama aʻiaʻi o le faataitaiga" i le finagalo o le faafoeina o se iloiloga atoa i se siosiomaga talaʻi.
Vala o le talosaga o le faasaienisi
Faavaeina o le lē masani faasaienisi ua atoatoa suia le faatulagaga moni o le vaaiga o le lalolagi moni:
- I le tele o sauniga, e aofia ai le faasaienisi faalenatura, filosofia lē masani o le faasaienisi amata ona faia se matafaioi taua.
- Le suesueina o le natura o le sili atu ua tuuina mai mea taimi, e faaaoga e le tagata suesue auala eseese ma sailia le fegalegaleaiga o mea i tulaga eseese. Object ma mataupu o le suesuega avea atili e fesootai.
- E faamalosia ai le sootaga ma le lotogatasi o le natura o mea uma.
- Ua i ai se mamanu nisi, e faavae i luga o le mafuaaga o le aafiaga matautia, ma e le gata i le vaaiga masini o le lalolagi.
- Dissonance ua iloa o le mea faitino o uiga autu o le natura (f.t.t., eseesega i le va o le galu quantum ma vaega fausaga faigofie).
- o loo taaalo se matafaioi faapitoa e faasaga i static i suesuega maoae.
- Metaphysical ala o mafaufauga tuuina ala i se dialectical, e sili atu vavai.
Ina ua mavae le folasaga o le mataupu o le lē masani faasaienisi i le lalolagi ua mauaina taua le tele o tafaoga faamasani mai le XIX tuai - senituri vave XX. Latou te le fetaui i le faavaeina tulaga o le faasaienisi masani, o lea i manatu o le atoatoa o tagata ua suia o le lalolagi. Mai le manatu autu o lenei taimi sili masani.
aʻoaʻoga a Darwin o talutalu
O se tasi taunuuga o le faaaogāina o le faasaienisi e le masani o le galuega tele o Charles Darwin, tusi ma suesuega mo na ia aoina mai le 1809 i le 1882. O lenei ua faavae lenei aoaoga faavae toetoe lava uma paiolo tau o ni faaupuga. Ia systematized lona iloiloga ma iloa ai le mea moni autu i le faagasologa o le talutalu o āiga ma filifilia faalenatura. maua Darwin o le suiga o le faailoga o se ituaiga i le faagasologa o le talutalu e faalagolago i itu faapitoa ma le le mautinoa. O nisi o faia i lalo o le aafiaga o le siosiomaga, o faatasi ma le aafiaga lava e tasi o tulaga masani i le toatele o tagata ua suia ai o latou uiga (mafiafia o le paʻu po o le ofu talaloa, pigmentation, ma isi). O nei vaega e adaptive i le natura ma e le faaooina atu i le tupulaga e sosoo ai.
tulai mai ai foi ni suiga Undefined i lalo o le uunaiga a vaega o le siosiomaga, soona tutupu ae ma ni tagata taitoatasi. Sili ona masani ona tuufaasolo. Afai na aoga le suiga i le ituaiga, ua faatulagaina i le faagasologa o le filifilia o le lalolagi, ma faaooina atu i tupulaga o le lumanai. faaalia Charles Darwin e tatau ona suesueina talutalu le faaaogaina eseese o le mataupu faavae ma manatu, faafoeina o se ituaiga o le natura i le suesue ma tausisi i ai. Ona amata ua agi-itu talitonuga faalelotu e uiga i le lalolagi i lena taimi.
teori a Einstein o relativity
ua taina le amata taua e sosoo ai o le methodology o le faasaienisi lē masani se matafaioi autu. O loo tatou talanoa e uiga i le galuega o Albert Einstein, o le na i le 1905 ua lomia faasalalau se manatu o le relativity o le tino. Lona ute moni o le suesue i le lafo o tino agai i le aiga o le tasi i le isi i se saoasaoa e le aunoa. Sa ia faamatala mai i lenei tulaga iloa sese le tino tagata o se faavaa o faasinomaga - e talafeagai le mafaufau i le mea faitino e faatatau i le tasi le isi ma ia amanaia le saoasaoa ma le trajectory uma mea.
I teori a Einstein, e 2 mataupu faavae autu:
- O le mataupu faavae o relativity. E faitauina i le faiga o le mau masani uma, agai i le aiga e tasi i le isi i le tasi saoasaoa ma le faatonuga lava lea e tasi o le a galue le tulafono lava lea e tasi.
- O le mataupu faavae o le saosaoa o le malamalama. E ala i le malamalama o le saosaoa aupito maualuga, e le lava lea e tasi mo tagata uma mea ma mea e tutupu ma e le faalagolago i le saosaoa o lo latou gaoioiga. tumau pea le suia o le saosaoa o le malamalama.
lauiloa Albertu Eynshteynu aumaia se lagona i le faasaienisi faataitai ma le toilalo o le malamalama tau o ni faaupuga. Ua ia faia se sao taua i le atinae o le faasaienisi lē masani.
Mautonu Heisenberg O Le Mataupu Faavae
I le 1926, atiina ae Heisenberg lona lava talitonuga quantum, e suia ai le sootaga o le macrocosm i le lalolagi masani mea. sa faatapulaaina i le mea moni e faapea o le uiga e le mafai ona tausi i le vaai o le mata o le tagata le lagona aoao o lana galuega (mo se faataitaiga, o le gaoioiga ma le ala o le fasimea atomika), i fuafuaga faamatematika e le aofia ai. O le mea muamua ona uunaʻia ai le electron, ma o se vaega ma se galu. I le tulaga molecular i so o se fegalegaleaiga o mea ma i le noatia ai, e suia i le faagaioiga o le fasimea atomika, e le mafai ona tusia.
Saienitisi ave e faaliliuina atu i le tulaga masani o le vaaiga o le lafo faatu o le fasimea i le faiga o fuafuaga faaletino. Na ia talitonu e le tatau ona faaaoga le fuafuaga na o le aofaiga o loo saʻo e fesootai ma se setete mea minoi, fesuiaiga i le va o setete, ma le malamalama vaaia. O le mataupu faavae o le fesootaiga, o se Taiala o numera, lea ua tofia taua taitasi lava numera. Taitasi o tusitusiga i totonu o le laulau ei ai se tulaga minoi po o le lē minoi (i le suiga mai le tasi tulaga i le isi). e tatau ona tuuina atu fuafuaga pe a talafeagai ai, mai le aofai o le vaega ma lona tulaga. faasaienisi lē masani ma ona foliga ua tele faiga scoring faigofie, lea na faamauina e Heisenberg.
O le hypothesis o le fetoaiga Big
O le fesili o le pe faapefea ona faia e le lalolagi sa i luma o tupu ma le mea o le a tupu ina ua uma, i taimi uma popole ma popole e uiga i le taimi nei e le gata o saienitisi, ae faapea foi tagata masani. tulaga e lē masani o le ua tatalaina atinae o le faasaienisi a lomiga o le pogai o le malo. o le talitonuga lauiloa lenei o le fetoaiga tele. O le mea moni, o se tasi o le hypotheses o tupu o le lalolagi lenei, ae o le toatele saienitisi o loo talitonu i lona olaga e le na o lomiga saʻo o le foliga o le olaga.
O le ute o le hypothesis e faapea: o le lalolagi atoa ma ona anotusi uma i le taimi lava lea e tasi tulai e avea o se taunuuga o le pa e uiga i le 13 piliona tausaga ua mavae. Seia oo i lena taimi, sa leai se mea - na o se polo puupuu faamatalaga otooto o mataupu, ei ai se vevela e le iu ma density. I nisi taimi amata ona faalauteleina vave le polo, sa i ai se malologa, ma o loo i ai le lalolagi ua tatou iloa ma ua suesueina malosi. O lenei hypothesis loo faamatalaina ai foi le mafuaaga e mafai ai o le faalauteleina o le atulaulau ma faamatala auiliili vaega uma e mulimuli i le fetoaiga tele: o le faalauteleina o le muamua, cooling ma le foliga mai o ao o le elemene anamua, e amataina i le faavaega o fetu ma aniva. na foafoaina mea uma o lo oi ai i le lalolagi lenei o mataupu faafetai i le a pa tuu atu i ¯.
Mala teori Rene Toma
I le 1960, na faaalia mathematician Farani René Thom lona talitonuga o catastrophes. amata ona e faaliliu ai le saienisi i aafiaga matautia faamatematika gagana, lea na i ai se aafiaga faifai pea i le mataupu po o se mea ua faia taunuuga discontinuous. Lona teori mafai ai ona tatou malamalama i le amataga o le suiga ma surges i le faiga, e ui lava i lona natura faamatematika.
O le lagona o le nei: So o se faiga ua i se tulaga mautu malolo, i lea e nofoia se tulaga fale o manu, po o nisi o lo latou ituaiga. Pe a ua tualiali faiga fale o manu i le i fafo, o le a faamoemoe lona malosi uluai i le puipuia o lenei aafiaga. Gata i lea, o le a taumafai e toefuatai lona tulaga muamua. Pe o le uunaiga i sa matua malosi i le faiga o le i le mautu le tulaga o le a le mafai ona e toe foi mai, o le a se suiga ogaoga. O se taunuuga, e talia e le faiga eseese le tulaga mausali fou mai le uluai.
O lea la, ua faamaonia o le faiga o loo i ai e le gata i le faasaienisi lē masani faapitoa, ae le matematika foi. Latou te fesoasoani e malamalama ai i le lalolagi e le itiiti ifo nai lo isi sauniga.
faasaienisi postnonclassical
sa tatau ai le tulai mai o le faasaienisi mavae le nonclassical i se oso tele i le atinae o meafaigaluega mo le malamalama ma o latou gaosiga ma le teuina o mulimuli ane ai. E tupu i le 70-tifaga o XX senituri, ina ua muamua komepiuta, ma le malamalama faaputuputu uma e manaomia ina ia liua i se faiga faaeletoroni. Amata toaaga atinae o polokalame tau suesuega tuufaatasia ma interdisciplinary, faatasi faasolosolo faasaienisi ma le alamanuia.
O lenei vaitaimi ua faailogaina i le faasaienisi, e le mafai ona le amanaiaina le matafaioi o le tagata i le suega o mea faitino po o aafiaga matautia. O le tulaga autu i le faaalualuina i luma o le faasaienisi o le malamalama o le lalolagi e avea o se faiga tuufaatasia. E tupu aoaoga faamasani i tagata, e le gata i le filifiliga o metotia tau suesuega, ae faapea foi i le vaaiga aoao o agafesootai ma faafilosofia. I mea suesuega postnonclassical avea faiga faigata e mafai ona atiina ae le tutoatasi, ma complexes faalenatura, lea o loo faauluulu i se tagata.
Mo se faavae sa taliaina le malamalama o le faamaoni, lea e le atoa atulaulau, biosphere, o tagata ma le malo atoa ai se faiga e tasi. Tagata o loo i totonu o lenei iunite taua. Ia explores lona vaega. I lalo o tuutuuga, faasaienisi faanatura ma le soifuaga lautele o le tele o le latalata, o latou mataupu faavae e maua ai le humanities. Lē masani ma le meli-nonclassical faasaienisi ua faia ai se mea taua i le mataupu faavae o le malamalama i le lalolagi i le tulaga lautele ma le kamupani e faapitoa lava, maua se fetauaiga i mafaufau o tagata ma le auala e suesue ai.
faasaienisi po nei
I le faaiuga o le XX senituri sa i ai se mea taua fou i le atinae ma le amataga o lona atinae faasaienisi nonclassical nei. Atiina ae sootaga neural faafoliga, lea na avea ma faavae mo le faavaeina o komepiuta poto fou. mafai ona foia i le taimi nei masini faafitauli faigofie ma atiina ae a latou lava, siitia atu i galuega sili atu ona faigata. O le nofoaga autu o faamatalaga e aofia ai foi le systematization o le vaega o le tagata e fesoasoani ia e iloa ai le lelei ma iloa le afioaga o le faiga e tagata tomai faapitoa.
Lē masani ma le saienisi mavae le nonclassical i le tulaga aoao o le aso nei ua i ai le uiga lea:
- tufatufaina Active o le manatu o le nuu ma le amio saʻo, o le avanoa o le tutoatasi atinae o mea faitino ma ofoofogia o so o se ituaiga. E faamalosia ai le manatu o le lalolagi e avea o se faiga tuufaasolo atinae atoa ua i ai i le taimi lava lea e tasi o se tulaga e le mautu ma le vevesi.
- Faamalosi ma faasalalauina lautele o le manatu e suia ai i le vaega o le faiga e fesootai ma le faalagolago tasi i le isi. Summing aʻe faagasologa o lo oi ai uma i le lalolagi, ua amata lenei manatu i le suesue ma le malamalamaaga o le talutalu lalolagi.
- O le faaaogaina o le faasaienisi uma le mataupu o le taimi, o le talosaga suesue i le talafaasolopito o le aafiaga matautia. Le faasalalauina o le talitonuga o le atinae.
- Suiga i le filifiliga o le natura o le suesuega, o le vaaiga o se auala e tuufaatasia e le suesueina o le e sili ona faamaoni.
- Le tuufaatasia o ni o le lalolagi faamoemoega ma le lalolagi o le tagata, o le aveesea o le eseesega i le va o le mataupu ma mea faitino. Tagata o loo i totonu o le faiga i lalo o le suesue, ma e le o fafo.
- O le iloaina ai o le taunuuga o so o se auala lea e galue ai le faasaienisi nonclassical ua faatapulaaina ma le atoatoa pe afai e na o le tasi auala e faaaogaina i le suesuega.
- Faletusi o le filosofia o se faasaienisi i sauniga uma. Malamalama o filosofia - o le lotogatasi o le amataga faʻalemafaufau, ma le aoga o le lalolagi ma e aunoa ma lona iloaina o vaaiga faigata o le faasaienisi po nei.
- Faatinoina o fuafuaga faamatematika i manatu faasaienisi, latou faamalosi ma le tuputupu ae o vaaiga faamatalaga otooto. Faateleina o le taua o le matematika computational, e pei o le tele o suesuega taunuuga e manaomia ina ia taua i se faiga faafuainumera. O se aofaiga tele o manatu lavelave tau atu i le mea moni e faapea ua avea le faasaienisi se ituaiga o a ituaiga o gaoioiga nei.
I suesuega talu ai nei o le uiga o le faasaienisi lē masani fai atu e uiga i le faavaivaia faifai malie o le faavae maumaututū le faatapulaaina o le descriptiveness muamua o felafolafoaiga faasaienisi. Faamuamua ua tuuina atu i auala mafaufauga lē fetaui tonu ai ma sootaga o mafaufauga talafeagai ma le suesuega. I le taimi lava lea e tasi inferences fetaui tonu ai e taua pea lava, ae ua iloa i le lavelave ma e noatia i renegotiation ma reinterpretation.
Similar articles
Trending Now