Soifua maloloinaFoma'i

Fa'alavelave fa'apipi'i i tamaiti. Faailoga, mafuaaga, togafitiga

O le tele o matua ua latou faalogo e uiga i le afaina o le atinae e mafai ona mafua ai le faateleina o le mamafa o tui i fanau. O fa'afitauli e eseese. E masani lava o na suiga ua aliali i pepe faatoa fananau mai ma pasi i le afa tausaga. Afai, mo nisi mafua'aga, e leai se fa'aleleia atili, o tamaiti e lua tausaga le matutua ma matutua atu ua amata ona o'o i se ma'i tuga.

E masani lava, e mafai ona fa'amasinoina le ulu o le tamaititi, e le tusa ai ma ia (e tele lava e le mafai ona fa'amatalaina o latou tulaga), ae e ala i molimau tuusa'o.

E masani ona tagi pe gaoioi tamaiti mo le leai o se mafuaaga. So'o se gaioiga e mafai ona mafua ai se osofa'iga o lagona le lelei, tagi. E faapitoa lava le iloa i lenei taeao, pe a ala mai le pepe ma taumafai e nofo i totonu o le potu. O le fesuiaiga i se tulaga i luga e mafai ona fa'aleagaina ai le vomiting. O se mea e tupu mai i se gaioiga mamafa e mafua mai i le faaletonu o le loto, o foliga mai o le dyspnea, o nisi taimi e fa'amafanafana ai.

Afai e tulai pea le ICP i taimi uma, e mafai e se tama'i tamaititi ona tu'uina atu le tulaga le masani ai o le ulu, lea e lagona ai le tiga. O nisi taimi e mafai e tamaiti ona uu ma o latou lima le nofoaga latou te lagona ai le tiga tele.

E mafai ona masalomia pe a ma'i le pepe, e le mafai ona moe, e faanatinati i se miti. I le gasologa o le aso, o tama ma teine e matua matamuli lava. Latou te matamuli i leo leotele. E le gata i lea, o le au a'oga e masani ona fa'amalosi, fa'amalosi. O lo'o fa'aalia i ni manua i mata o mata, o veins i luga o le ulu e mafai ona manino manino. O tamaiti e mafatia i le vevela tele, o le faalagolago i mea tau le mafaufau, faateleina le atuatuvale, masani ona "oso" le mamafa, o se leo maualalo.

I taimi mulimuli ane, o le tagata a'oga ua amata ona fa'anoanoa, momoe. E masani lava, o nisi taimi i se tulaga ogaoga, fa'afefe le mamafa. I tulaga ogaoga, o le gaioiga o mata matala ua fa'alavelaveina.

E i ai se a'afiaga i totonu o le a'afiaga mo tamaiti? O lona uiga e mafai ona avea ma faailoilo o le ma'i o le fai'ai, fa'ama'i pipisi, vasospasms. Afai e le iloa lelei taimi uunaiga intracranial, ae e amata suesuega ma togafitiga, e mafai ona misia le atiina ae o hydrocephalus, kanesa o le faiai, faaletonu o le atinae o le mafaufau.

E toaitiiti tagata e iloa o tamaiti laiti e matautia e le gata ina faateleina, ae faapena foi le tuuitiitia o le ICP.

Pe e tutusa i le faateleina o le uunaiga intracranial i fanau? Faailoga atonu latou te tutusa. O tamaiti e pei o le le fiafia, le fiafia. Latou te lelavava vave, e masani ona latou paie i femalagaiga. Fa'aitiitia le ICP e mafai ona masalomia pe afai, pe a suia le tulaga o le tino, e amata ona tagi le pepe po'o le fa'amalosi. E mafua lenei mea i le mea moni e faapea, o le mumusu e tuliloaina se tiga tiga o le ulu, e matua faateleina pe a sui suiga. I lenei setete, o le vomiting, o le gasea (ma le ICP maualuga, o le nafa e masani lava ona toesea).

Ina ia fa'aitiitia le tiga, e masani lava ona fa'avaivaia le ulu o le pepe.

Afai o le faateleina o le uunaiga intracranial e masani ona faaoso tumors, vascular spasm po o ni faaletonu congenital, o le uunaiga intracranial maualalo e masani, ae le o taimi uma, o loo tupu e faasaga i se talaaga o se puapuaga, dehydration, ina ua mavae se pā po o se togafitiga saʻo o faamai patino.

Afai na tula'i mai le faafitauli o le pepe, o le filifiliga sili ona sa'o o lona falema'i. O le a mana'omia e ia le suka o le sodium, glucose, ma nisi vaila'au.

O le masani lava o le mamafa o le intracranial e mafai ona taugofie, ae i le tulaga sili ona ogaoga, afai e le fesoasoani togafitiga faasao, e mafai e le fomai ona faatonuina se taotoga.

E tatau ona manatuaina o so'o se fa'alavelave fa'aleagaina o tamaiti, o fa'amaoniga e ono misia e mātua e le o mafaufau, e mafai ona o'o atu ai i ni a'afiaga ogaoga, e a'afia ai le mafaufau, hydro- po'o microcephaly, gasegase atinae.

Afai o le togafitiga e vave, ona fa'asa'oina lea o so'o se vavaeese mai le masani ma e le tu'uina atu ni a'afiaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.