Aoga:Saienisi

Eseesega o suauu

O le malosi o le tino o se mea o loo i totonu o se iunite o le voluma. Ole iunite ole fua tele (kg / m³) kilokalama i le mita kupita. O le maualuga o le suauu e faalagolago i le kulupu kulupu vaega. O le la'ititi pito sili ona maualuga o carbohydrate fa'ama'i, ma o mea sili ona manogi ma fesuia'i. Fractional tuufaatasiga o suauu uunaia ai le taua density. O le sili atu o le tele o vaega ninii (suauu) vaega, o le maualuga atu o faigamalo o le vevela o lo latou tafe. I le fa'atinoga, latou te feagai ma se aofaiga e leai se aofa'iga. O lenei density aiga o le fua faatusatusa o le density o le suauu (suauu) i se vevela patino i le density o vai, faia i le aofaiga lava e tasi, i se vevela o le fa tikeri Celsius. I le 4 ° C, o le vai o le 1000 kilokalama / m³. O le maualuga o le mamafa e fuafua i le 20 ° C.

O le meafaigaluega e fuaina ai le tele o le suauu e taua o le hydrometer.

Ina ia mafai ona fua le maualuga o le vai, tuu se masini vai i totonu o se atigipusa ma le suauu ina ia mafai ona folau saoloto ai iina. I luga o le fua o le hydrometer, ua aveeseina ia tulaga faatauaina. E mafai foi ona fuafua le malosi ole fuainumera: masini i kilokalama e vaevaeina ile lapisi i lita.

O le mea lea, o le iloaina o le voluma ma le hydrometer e ala i le fuafuaina o le maualuga o le suauu ma se hydrometer, o le tone o oloa gaosiga e mafai ona faigofie ona fuafuaina e ala i le faateleina o le tele i le voluma.

I le tele o density suauu (tiso suauu, masini, ma isi). Faatinoina le faaaogaina Plotnometrov le hydrometer po o mo oloa suauu. E fa'atusatusa i mea masani fa'aleaganu'u e iloa ai le maualuga o le suauu (hydrometers), e tele mea e tele naua e maua ai le lelei. I se vaiti vaapiapi, e mafai ona e fuaina le maualuga i se hydrometer. Afai e te fa'atauina se hydrometer mo fua ta'itasi ua fuaina, o oe, i le tasi itu, e mafai ona fa'aola i le fa'atauina o se eletise eletise, ae i le isi itu, e tatau ona e fa'atau ni masini fou ae le o le fa'aaogaina. Ae afai e te maua se mita eletise, o le a sili atu ona faigofie auala o le fuaina o le mamafa, e mafai ona fa'aaoga mo le tele o tausaga. E tatau ona fa'atautaia pe a fa'atauina se mita maualuga, e fa'apea o so'o se masini o lenei ituaiga, e ese mai i mea faigaluega falesuesue, e tatau ona fa'amaonia mo le afaina o le afaina, ona o fua o lo'o faia i nofoaga pāpā.

Fuataga o le tele o oloa suauu e talafeagai ina ia mafai ai ona iloilo lelei le suauu, ma ia fuafuaina lona aofaiga. O le fa'atusatusaga fa'atusatusa o le fa'atulagaina lea o le tele o le suauu i le fuaina o le vevela, maualuga, ma le maualuga (ia fuafua le voluma).

O le fuataga e fuafua, ona o tulaga o lo'o ta'ua i luga, ae o le a tumau pea le suia pe a suia le vevela. O le a maualuga le maualuga (maualuga) ma le tele o le suauu.

O le fa'aaogaina o vaega uma o le afi o lo'o fa'amautinoa e le suāu'u masini. E ufiufi ai vaega i se ata puipui e fa'aitiitia ai feeseeseaiga ma ofuina, ma mafua ai ona siitia atu le malosi i le uili. E puipuia foi mai le palapala, faaleagaina ma le afaina o vaega o afi. O le suāu'u e mafai ona toe fa'afouina le afi ona o le mea moni o le vevela vevela o lo'o fa'afefe mai le vaega o le fa'amalolo, ma pasi i lalo i le suauu.

O suau'u minerale o suauu faigofie ia e fa'aaogaina e le tagata mo le tele o tausaga. E maua mai i le fa'amamaina o le suauu mama, pe a uma ona fa'afefiloi le suauu ma ni ituaiga fa'aopoopoga e puipuia ai le fa'aaogaina o otaota, fa'atasi ai ma sauniuniga e puipuia ai le fa'alava ma fa'aleleia le viscosity. O ga'o minerale e taugofie ma maua ai le fa'atatauga o galuega.

I totonu o le fale suesue maua suauu gaosi. E sili atu le taugata ma maua mai e ala i fa'alavelave fa'afoma'i.

O suauu mamago o se fa'afefiloi o le muamua muamua. I totonu ia i latou, o le averesi o le 20-30% o le suau'u suau'u ma le 70-80% o le suauu oona.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.