Faavaeina, Saienisi
Ea tuufaatasiga
O lena vaega o le siosiomaga, o tulata i le Lalolagi ma o lea, i lena faasologa, manava tagata, e taʻua o le troposphere. O le troposphere ei ai se maualuga o mai le iva sefulu ma le tasi kilomita ma o se paluga masini o kasa eseese.
e leai se faʻasologa ea tuufaatasiga. E faalagolago i luga o le nofoaga e nonofo ai, laufanua, tau tuutuuga, faitau aofai density, e mafai ona maua le ea se tuufaatasiga eseese ma meatotino eseese. e mafai ona lafoaia pe gassy le ea, po o le mamafa fou - o lona uiga o nei mea uma o loo i ai otaota faapitoa.
Ae peitai, ua manatu nei e avea o se vaega o tulaga faatonuina o le ea e pei o se pasene:
- nitrogen - 78,9 pasene;
- okesene - 20,95 pasene;
- carbon karaponi - 0.3 pasene.
Gata i lea, o loo i ai isi kasa ea (feulaina i le kesi, argon, neon, xenon, krypton, hydrogen, radon, osone), ma oxide nitrous, ma ausa vai. O le aofaiga o le aofaiga e teisi itiiti ifo nai lo le tasi pasene.
O foi taua faasino atu i le afioaga i le ea o nisi otaota tumau o le amataga o le lalolagi, aemaise ai, o nisi o oloa gaseous, ua faia o se taunuuga o faasalaga uma e lua faiga faapaiolosi ma vailaau. taʻua faapitoa i totonu oi latou ua tatau amonia (tuufaatasiga o le ea ese mai le nonofo ai ni tagata o nofoaga e aofia ai pe tusa o le tolu i le lima thousandths o milikalama i le mita kupita), methane (lona tulaga tutusa i se averesi o le lua sefulu o afe milikalama i le mita kupita), oxides nitrogen (ea oo atu o faasalaga pe tusa milikalama sefulu-sefulu ma le lima i le mita kupita), hydrogen sulfide, ma isi oloa gaseous.
E le gata i mama vaporous ma gaseous, o le vailaau tuufaatasiga o le ea e masani lava ona aofia ai se efuefu amataga avanoa e pau i luga o le lalolagi i se aofaiga o le fitu tone afe i le sikuea kilomita i le taimi o le tausaga, faapea foi le efuefu fasimea lea taunuu i mauga mu.
Ae peitai, o le suiga sili (e le o le sili) i le tuufaatasiga o le ea ma faaleagaina ina eleele taʻua o le troposphere (laau, eleele) pefu ma le asu o le afi o le vaomatua. Aemaise lava le tele o le pefu i le toʻatele konetineta ea na pogai mai i le toafa o Tutotonu Asia ma Aferika. O le mafuaaga lena tasi e mafai ona fai atu ma le mautinoa e faapea o le atoatoa mama siosiomaga ea na e le oi ai, ma o se manatu faavae o loo i ai na i teori.
Tuufaatasiga ea matele e suia i taimi uma, ma ona eseese le natura e masani lava ona taaalo lava se matafaioi laiti, aemaise lava i le faatusatusa atu i le taunuuga e ono o lona faasoesa faafoliga. O faaletonu sili e fesootai ma gaoioiga tau alamanuia o tagata, i le faaaogaina o masini mo le tausiga aiga, faapea foi ma taavale. O nei faaletonu e mafai ona maua, e aofia ai le ea ma denaturation, o lona uiga i le eseesega folafola o lona tuufaatasiga ma meatotino mai ia i latou i le siosiomaga.
Nei ma le tele o isi gaoioiga o le tagata ua oo i le mea moni e faapea o le vaega autu o le amata ona faatino ea a faagesegese ma le faatauvaa, ae e ui i lea matua suiga foia. Mo se faataitaiga, ua fuafuaina saienitisi e faapea i le tausaga e limasefulu ua mavae, ua faaaogaina le aiga tagata e uiga i le aofaiga lava e tasi o le okesene e pei o le tausaga miliona talu ai, o se pasene - lua pasene o le faaunegatupe i le Malo atoa i totonu o le siosiomaga. O lea e tusa ai faateleina kasa oona o karaponi carbon i le ea faamoega lalolagi. O lenei faamatuu atu o le faamatalaga aupito lata mai ua taunuu i le toeitiiti atoa le fa selau piliona tone i le selau tausaga talu ai.
O lea, e le suia o le tuufaatasiga o le ea mo le leaga, ma e faigata ona mafaufau i le auala o le a i ai i ni nai tausaga.
Similar articles
Trending Now