FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

E te manao e iloa le mea i le la?

Star Valaauina Sun - o le na o le tasi i lo tatou lalolagi. Faataamilo ai vili isi mea, i totonu o le paneta Lalolagi, lea o le a tatou ola ai. Ma tuuina atu i le taua o lenei tino selesitila eseese mo le i ai o mea ola uma, e aofia ai tagata i le Lalolagi, ma e taua le iloa le mea i le la ma le auala tele o tausaga o le a le mafai ona susulu atu.

Sun tapuai ma suesuega

Mai aso anamua tagata ua matauina le matafaioi taʻitaʻiga taaalo e le fetu mo mea ola uma. Le tele o aganuu anamua ifo le la, sa i ai se le faavaea o le tapuai ia te ia. E faaaloalogia ai o se atua i Aikupito anamua, i le muai Columbian Amerika. Ma nisi o le galuega sili o tagata tuuto atu i le Sun: Stonehenge i Egelani, Chichen Itza i Mekisiko, mo se faataitaiga. A la nofoaga tuuina mai, fausia pyramids. E maofa ai, o le tagata e suʻesuʻeina fetu Eleni anamua talitonu le la a paneta, faatasi ai ma le Lalolagi. O le mea moni, i aso e leai se e mafai ona mate se tasi mea i le la. Mo se faataitaiga, mafaufau i le faifilosofia Greek Anaxagoras sa foafoaina mai uamea (lea, e faafuasei, na lafoina i le falepuipui ma faasalaina i le oti). Ma le manatu o paneta uma revolve i le nofoaga autu, lea ua sii aʻe lenei fetu e saienitisi o anamua Initia (ma e toetoe lava le taimi e tasi - Eleni), ma ua soifua ai ma atiina ae e Copernicus i le senituri lona 16.

faasaienisi po nei

faasaienisi po nei ua mautinoa ua mamao i luma. ua fuafuaina e saienitisi le vaega tele ma o le tino selesitila, ma lona aofaiga presumptive, ma le mamao i le Lalolagi. Matauga tauaveina le vaai faatasi ma le fesoasoani o le telescopes o aso nei e sili ona mamana e mafai ona faateleina ai ina ia mafai ona uma ona vaaia i se tepa. Faaaogaina o satelite faafoliga faalauiloa i le taamilosaga tutusa, aveesea mea taua ina ia faafaigofie ai se suesuega auiliili. O lenei ua lauiloa i le saʻo, o le a i ai i le la. Ma foi na manino e saienitisi 'solntsevedam "ma lona tuufaatasiga qualitative ma configuration.

fausaga lotoifale

ei ai se fausaga layered tatou fetu. E tatau ona matauina ai e sili atu nai lo le 99% o le mamafa o le mamafa atoa o le faiga o la atoa (mo se faatusatusaga, e 330,000 taimi sili atu nai lo le vaega tele o le lalolagi). E tusa ai ma le faavasegaina spectral o le Sun o se faatusa o le "dwarf samasama". O le autu - o le vaega tutotonu, pe afai o le faiga vevela (faataamilosaga sili atu nai lo le 150 afe kilomita). O loo i ai se e matua maualuga tele le vevela - e sili atu i lo le 14 miliona tikeri, ma le mea e oo i a density tele. O le malosi ma le vevela gaosia i le autu ona o le tali, ma le vaega o totoe o le la heats i latou. O le a le autu o le la? Talu mai le ogatotonu o le fetu tupu tali fusion, ma hydrogen, lea o lo o umia le vaega aupito tele o le tuufaatasiga, mu, o le talitonu saienitisi e sili o feulaina i le kesi (64%) ma le itiiti hydrogen (e oo i le 36%).

O le a le Sun

Ia, e faapea e faatatau i le kernel. A la lava e aofia moni o hydrogen. O lona 92% le aofai ma le mamafa - 73%. O le elemene sosoo - feulaina i le kesi (7% tusi). Foi, o loo i ai isi elemene: uʻamea, limasene, okesene, nitrogen, teio, magnesium, kalisiu ma chromium, ma nisi - e aofia ai so o se la mea.

Lua faaputuga autu

le faaputuga autu e lua: le loto ma le ea. e aofia ai i totonu o vaega e tolu: o le autu o le sone faaliliuina malosi, sone convection. e aofia siosiomaga o le La o le vaega e tolu: o le photosphere, o le chromosphere ma corona.

faaliliuina atu le malosi e ala i le leisa ma convection,

I le sone mulimuli i le autu, i luga o le faaliliuina atu o fusion malosi faatupulaia e se fetu vaega faaogatotonu len¯ao i le faaputuga pito i luga o le sili atu Sun. ua tuutuu ifo malie le vevela, ma le faateleina wavelength. O lenei vaega e le aveesea mai le 0.3 i 0,7 faataamilosaga atoa mai i le ogatotonu. Le sone convection lo oi tua, faaliliuina sosoo ai le malosi e ala i le faagasologa convection.

siosiomaga o le Sun

O le photosphere - o le laualuga vaaia o le la. E auina atu i avanoa ave spectral. O lona mafiafia e na o le 200 kilomita. O se vaega o lo oi luga o le chromosphere i ai o se taimi o le tele o mafiafia sili atu - e oo atu i le 20 000 km. E oso aʻe pea tuutuu ifo ma le kasa, tauaveina gaoioiga. I le chromosphere nisi taimi o loo i ai prominences protruding mai luga e oo atu i le 250 000 km, vaaia mai lava i le Lalolagi. Nisi taimi o le mea aoina i le lauiloa la manumalo kalave ma gau ese atu i le avanoa. O le corona le la e pei ona ua maea le fausiaina o le Sun, faiaʻe i le 2 miliona kilomita. Pale View le o taimi uma e tutusa lava ma o loo fesootai ma le vaitaimi o le gaoioiga fetu.

matagi la

Mai le pale faaauau pea ona mulimuli i le tafe o le fasimea e ionized. e mafua lenei le protons ma electrons, taʻua o le matagi la. Latou tuuina atu i le tuaoi lava o le siosiomaga o le la. Leisa aapa atu le anoanoai o fasimea i le lona lua. Latou leiloa i le dwarf samasama o se miliona tausaga a mamafa tutusa vaega tele o sea a paneta, e pei o le Lalolagi. O ofoofogia o le borealis aurora , po o le afa geomagnetic i le Lalolagi o loo faasino tonu i le uunaiga a le matagi la.

Sun ma le ola i le Lalolagi

Mo tagata, manu ma laau e ola i luga o le Lalolagi, o le la ma le malamalama emitted i latou - o se matua mea taua. I na nofoaga e le ave oo mai i aofaiga faatapulaaina, matauina eseese laiti o ituaiga moi, shortening le tuputupu vaitau mo laau toto, stunting ituaiga. Susulu o le la - o le faavae mo photosynthesis. A laau chlorophyll i le lau o se tasi o aiaiga faavae mo le mapuna aʻe o le ola i le Lalolagi, e tusa ma le tele o tagata atamamai. Ma le tele o ituaiga o manu (ma tagata) iina, faafetai i le aai o laau ma le faateleina o le malosi la i le tino. O se isi vaega taua mo le i ai o mea ola uma o le leisa ultraviolet o le la, lea e maua vitamini D. Ae mai le leisa UV soona puipuia lo tatou paneta le vaega osone, e aunoa ma lea, e pei ona talitonu tagata suʻesuʻe, ua le mafai ituaiga olaga e maua ai e faamamago laueleele mai le vai o le Vasa Lalolagi.

Faamatala le mea o loo i le la mo tamaiti - e le o faigata. Ae ia malamalama o vaega fausaga o le fetu tele e pei o lenei, e talafeagai e fai ma sui i le taua e le iu o le tusi o le kesi o loo taulai atu i le tasi le nofoaga o le faiga o le la. Ma pe a oo mai faigofie, o loo i le toatele le Sun, ma le hydrogen ma feulaina i le kesi. O nei kasa e matua le malamalama, ae o le fetu lava - matua mamafa ma le mamafa o 330 000 paneta e tutusa i le Lalolagi. A vevela lea faamafanafanaina nei ma isi elemene e faia aʻe ai le - e oo atu i le 15 miliona tikeri. O le tele o faamatalaga i luga o le tuufaatasiga o fetu e tagata atamamai o aso nei na maua mai i suesuega spectral o le susulu o le la e oo le Lalolagi, ma ua tonu saʻo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.