FaavaeinaTala

E tatalaina le tagata suʻe nuʻu Holani Apelu Tasman? Saofaga Apelu Tasman i le faataatiaga faafaafanua

Tasman Apelu Yanszon tagata suʻe nuʻu Holani lauiloa, discoverer o Niu Sila, Fiti Islands ma Bismarck, faapea foi ma le tele o isi motu laiti. E faaigoa motu Tasmania, o loo i le itu i saute o Ausetalia, lea o le uluai asiasi lava ia Apelu Tasman. Ina ua tatalaina le malaga lauiloa, ma le mea sa avea o ia - faitau i ai i lenei mea.

O le mea lilo o le amataga mai o le Tautai

O le mea moni, sa ou manatu o Apelu Tasman ua iloa le tele o mea, e le itiiti ifo, i le faamatuu atu o talafaasolopito, o loo i ai foi ni nai pepa aloaia e ono faamaligiina malamalama i lona talaaga. I le punaoa o loo maua, e tesi malaga 1642-1643 gg., Tusia i lona lava lima, ma o nisi o ana tusi. A o le aso o le fanau mai o le seafarer, ua lauiloa na o le tasi le tausaga - 1603. Na taʻua i le nofoaga o le fanau mai o le Tasman le gata i le 1845, ina ua le teugaoa Holani a, tosina aʻe na maua i latou i le 1657 - atonu o le nuu Lyutgegast, o loo i le itumalo Holani o Groningen.

Foi, e itiiti lava ua lauiloa e uiga i ona matua seila, vagana ai e lona tamā, masalo e igoa Jans, o se ogatotonu igoa afaina Apelu Yanszon "atalii Jansa." O fea na aoaoina Tasman, ia avea ma se seila - i lenei e pei e leai se faamatalaga. Atonu luma tolu sefulu tausaga le matua o ia, sa ia le tofiga maualuluga, ae folau Apelu Tasman i vai Europa mafuli taofia.

Agai i le Indies Holani East

I le 1633 (e tusa ai ma le isi lomiga - i le 1634) o se seila Holani tuua Europa ma alu atu i le Indies i Sasae, o le sa i ai muamua i le taimi o le kolone Holani. E auauna Apelu Tasman pei skipper o le vaa e auai i le Holani East Initia Company, le mauaina o le poto masani ma e galue lelei, i se vave e 1638, sa tofia o ia ma kapeteni o le "Agelu" vaa.

na toe foi Tasmania e Holland, lea na ia sainia ai se feagaiga fou ma le kamupani mo le sefulu tausaga. I le faaopoopo atu i Initia, sa ia toe foi ma lona faletua, e uiga i lea itiiti ua lauiloa. Ua latou maua o se afafine, o lē mo le tele o tausaga sa ola ma lona tama i Batavia (nei Jakarta), ma faaipoipo ma siitia atu i Europa.

Hunt oa

I totonu o le tagata suesue le gagana Sipaniolo ma Holani leva talafatu e uiga i nisi lilo, mauoa i uamea taua Islands Rico de Plata de Oro ma Puerto Rico, o lona uiga "ario mauoa" ma le "auro-mauoa", talitonu o loo i le sami i sasae o Iapani. Anthony van Diemen, o lea Kovana Sili o East Initia, faamoemoe e maua ai nei motu. I la latou sailiga mo le vaa e lua, o le aofaiga atoa o le auvaa lea o le 90 tagata sa faaauupegaina. Le vaa "sulu" Na taitaiina e Apelu Tasman.

Iuni 2, 1639 le vaa mai le uafu i Batavia ma agai atu i Iapani. I le faaopoopo atu i le galuega autu na i ai le malaga o se faafitauli laiti. Mo se faataitaiga, i le atu Filipaina ua faia ina ia fetuunai le faafanua i le itulagi, i le gata i lea, sa i ai le tautai le laki e tatala le tele o motu fou o Islands Bonin. na poloaiina foi i latou e faafesuiai na toetoe faatasi ma le nuu le atunuu o le nofoaga o le a latou asia. Latou faaauau pea ona alu i le itu faamoemoe, ae vave gau mai le faamai vaa, e mafua i le faamalosia malaga e toe foi. Ae peitai, o Apelu Tasman, o le tausaga o le ola lea, e toatele lava, pasia i malaga e lē gata, ma o lenei sa le maimauina le taimi i luga o le ala e toe foi, ao faaauau pea ona faatino suesuega i vanimonimo ma le atulaulau le gataifale.

faatautaiga Fou - matautia fou

toe foi mai le malaga i Batavia Fepuari 19, 1640. sa le atoa faamanuiaina Apelu malaga Tasman, ona o lona auvaa faasaoina na o le fitu na tuua ai tagata, ma le uta faaulufale e le tele faamalieina oloa i le Nuu o le Van Diemen, aua sa le mafai ona iloa le oa tamaoaiga o le motu lilo. Ui i lea, e le mafai ona iloilo le kovana-aoao o le tomai o le Apelu Tasman, ma talu mai lena taimi ua ia auina soo atu i le aau eseese.

I le taimi o le isi misiona e fua Taiwan maua goto toetoe lava uma vaa a afa malolosi. pulea faavavega Tasmania e sao ai i luga o le tāua na faasaoina, ae o le faamoemoega ia maua le rosy, aua o le vaa tau le tausia opeopea: Na solia le pou ma le foeuli, ma sa faatumulia ai le taofi i le vai. Ae taunuuga na faaolaina faasamasamanoa swims o le seila e se vaa Holani.

Sauniaina o se malaga tetele fou

Le Kamupani Holani East Initia e faalautele faatulaga i nisi taimi ona aafiaga faagaeetia fou. I lenei tulaga, e fetaui le Kovana Sili van Diemen i le 1642 mai le isi malaga, o lona faamoemoega o e suesue i le Vasa Initia i saute, ma maua auala fou sami. Sa tasked e saili le Islands Solomona, sosoo ai ma le la itu i sasaʻe o le sailiga o le auala e silisili ona lelei i Chile. I le gata i lea, sa tatau ai e iloa ai le otootoga o le laueleele i saute, lea na maua ai tagata suʻe nuʻu Willem Yanszon i le senituri xvii vave.

I le taimi lena, o le Tautai Holani manatu toetoe le Tautai sili ona atamai East Initia, e le o faateia ai e faapea o sea na tofia se taitai taua mo le malaga kamupani Apelu Tasman. Le a le mea sa ia iloaina o le taimi o le malaga? tusia lenei Tasman auiliili i lana api o talaaga.

O le mauaina o Tasmania

O le malaga, 14 o Aokuso, 1642 lomia faasalalau i Batavia, 110 tagata auai. Le au sa e tuuvaa atu ai i vaa e lua: o le tāua "Hemsmerke" ma le tolu masted "Zeehane" displacement o le 60 ma le 100 tone, faasologa. E tusa ai ma molimau Tasman, vaa lea na alu atu le seila i se malaga, sa le i le tulaga sili ona lelei, o lea na ia iloa i le e ono nei vaa e sopoia ai le Pasefika ma taunuu i le talafatai o Chile.

ua filifili Apelu Tasman e faia se suesuega auiliili o le Vasa Initia i saute, e alu o ia i le motu o Mauritius, o le itu i sasae o Aferika, ma mai iina liliu atu i le sautesasae, ona, ua oo 49 ° latitu i saute, agai i sasae. Ina ia taunuu atu i le matafaga o le motu, lea na mulimuli ane igoa ina ua uma lona discoverer - Tasmania, peitai, o ia o se seila Holani faaigoa o Fanua a le Van Diemen, i le kovana o le kolone East Indies.

Faaauau aau ma ausia fou

O le malaga faaauau aau ma agai i se taitaiga easterly, taamilo i le laueleele fou faatoa maua i le talafatai i saute. Lea oo Apelu Tasman le talafatai i sisifo o Niu Sila, lea ona ave i luga o le Lalolagi US (nei Staten Island, o loo ese le tumutumu i saute o Amerika Latina). Malaga suesueina nai vaega o le talafatai o Niu Sila, ina ua uma ona maua mai le kapeteni o le le laueleele iloa oi latou o Solomona, na ia filifili ai e toe foi atu i Batavia.

ua auina Tasman vaa i le itu i matu o le malaga. I luga o le ala e toe foi sa ia te ia e tatala ai le tele o motu fou, e aofia ai Fiti. I le ala, Europa folau mai iinei na mavae le 130 tausaga. E maofa ai, folau matua vavalalata le Tasman i le Motu o Solomona, lea na taʻu atu ia vaavaai i ai, ae ona o le vaʻaiga matitiva o le malaga na le matauina.

Toe foi atu i Batavia. Sauniuniga o le malaga e sosoo

Vaa 'Hemsmerk "ma le" Zeehan "toe foi atu i Batavia Iuni 15, 1643. Talu mai le malaga sa le aumaia o so o se tupe maua, ma le pule na te leʻi faataunuuina uma ana galuega, sa lē faamalieina le pulega o le Kamupani East Initia atoa ai ma le taunuuga o le aau, lea na tuuina mai Apelu Tasman. O le mauaina o le Nuu o le Van Diemen Peitai, fiafia ma le kovana, o le sa le naunautai, sa ia talitonu faapea e le o leiloloa uma, ma ua uma ona mafaufau i le auina atu o se malaga fou.

O le taimi lenei, sa ia fiafia i New Guinea, lea, sa ia talitonu, sa sili atu ona sailiili lelei mo punaoa minerale. na fuafuaina e le kovana ina ia faavaeina se auala i le va o Niu Kini ma le faatoa maua o Fanua a le Van Diemen, ina ia vave amata ona e faatulaga se malaga fou, na taitaia e Tasman tofia.

O se suesuega o le talafatai i matu o Ausetalia

I lenei malaga i le Tautai Take, itiiti ua lauiloa, e pei o le pau le puna o faamatalaga molimau e uiga i ai - o lenei tusi van Diemen, e faatuatusi i le Company East Initia, ma, o le mea moni, faafanua tusia e Tasman. pulea e tuufaatasia Tautai se faafanua auiliili o le silia i le tolu ma le afa afe. km o le talafatai i matu o Ausetalia, ma le faamaoniga o lenei o le laueleele lenei o le motu autu.

toe foi mai le malaga i Batavia 4 Aokuso 1644. E ui lava o le Kamupani East Initia, ma o lenei e leʻi maua se taimi o so o se tupe mama, i le amiotonu a le Tautai sa leai se masalosalo, e pei ona faia e Apelu Tasman se saofaga tele i le suesuega o loo otooto atu i le konetineta o le itu i saute, mo lena ia Me 1645 sa tuuina atu le tulaga o le Taʻitaʻiʻau. I le faaopoopo atu, sa ia maua le tofi maualuga ma auai i le Fono o Faamasinoga o Batavia.

malaga incorrigible

E ui lava i le tulaga fou, lea na aveina e Tasman, faapea foi ma lona tiute ma matafaioi, sa ia alu taimi lava e malaga mamao. O lea, i 1645-1646 gg. Sa auai i le malaga i le faasologa Malay, i le 1647 folau i Siam (lea ua Thailand), ma i 1648-1649 - Filipaina.

Apelu Tasman, o lona talaaga ua tumu i ituaiga uma o taaloga, i le 1653, faamavae. Ia nonofo i Batavia, lea sa ia faaipoipo mo se taimi lona lua, ae o lona toalua lona lua o le foi le iloa e pei o le muamua. Ina ua uma le ola i se ae le ola filemu ma le filemu e 56 tausaga le matua, na maliu Tasman i le 1659.

O se mea na tupu i se tasi o le tele o malaga

O le tesi Tasman o loo i ai le tele o faamaumauga eseese, ma taʻu atu i tatou e uiga i le malaga 1642-1643 gg., O fea sa i ai le Holani se avanoa e auai malaga. O se tasi o tala, o loo tusia i latou, talanoa e uiga i le mea na tupu i nisi tamaʻi motu lea sa tatau e asiasi i le tautai.

Ina tupu o nisi moni fanaina se aū i le itu o le malaga mai ma ua manua le tasi o le tagata. e mafai ona fefe i tagata o le lotoifale i le toasa o le tagata i le aumaia vaa le faafitauli i le vaa ma tuu i le newcomers. Masalo latou te manatu o tu sao le auvaa ma o latou tribesman solitulafono, peitai, o le toatele o lana tupulaga Tasman, e foliga o le a faia faapea. Ae faamaonia Apelu Tasman e avea o se alofa, o le sa leai se tagata ese i le lagona o le faamasinoga tonu, o lea na ia tuu atu o ana pagota.

E iloa e le auvaa oe sa maualalo i le Tasman, faaaloalogia ma talisapaia ia te ia, ma e le ofo i lenei mea, ona i lenei tala i se solitulafono moni, e mafai ona tatou faapea atu o ia o se tagata agavaa. I le gata i lea, o ia o se poto masani Tautai ma tomai faapitoa i lona fanua, ina faatuatuaina o ia e le seila.

iʻuga

Talu mai le malaga o le Tautai Holani o le suesuega muamua tele o vai o Ausetalia, ma le Oceania, o le sao o Apelu Tasman i le faataatiaga faafaafanua mafai ona soona maualuga. ua saofaga Ana galuega i se e faamauoa taua o le faafanua o le taimi, o lea o le Tasman o se tasi o paionia sili ona taua o le senituri xvii.

Le Malo Archives o le Netherlands, o loo i le Hague, tausia le sili ona taua mo le talafaasolopito o le api o talaaga, lea na faatumulia ai lava Tasman i le taimi o se tasi o le faagaeetia. O se vaega tele lava o ituaiga uma o faamatalaga ma ata o loo faailoa mai i le afioaga o se seila taleni faatufugaga ese. O le anotusi atoa o le api o talaaga na lomia muamua i le 1860 e compatriot Tasman Iakopo Schwartz. Ae paga lea, saienitisi pea le mafai ona maua le logbook uluai ma le vaa lea folau le Tasman.

Tasmania - e le o le na o le faalapotopotoga le faafanua o loo tauaveina le igoa o lona discoverer lauiloa. Mai le mea o loo faaigoaina i le igoa o Apelu Tasman, e mafai ona tatou iloa le eseesega i le sami, o lo oi le va o Ausetalia ma Niu Sila, faapea foi ma se vaega o le motu laitiiti e tu i totonu o le Vasa Pasefika.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.