Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

E faapefea fiva, serous, purulent, fungal? Aisea e te fefe?

o fiva se tasi o na faamai, e le pei viral hepatitis po o le HIV tagata aafia tuusao mai le e matua faigata tagata. I le matafaioi o le puna o le siama e mafai ona auauna i le tagata ma manu, ma vectors iniseti o nisi o le siama e ono mafai ona mafua ai se pupuga o le meninges. Fiva fesootai tuusao e mafai ona e atiina ae le gata i tulaga se tasi: pe a mafua mai i se bacterium, e pei o meningococcus. Sei o tatou tagai i le auala e faaoo atu fiva i tulaga taitasi

O le a mafua ai le faamai?

E mafai ona tupu e ala i le taumafaina o mater:

1) le siama;

2) o le siama;

3) o le lega;

4) faatupu unicellular;

5) fefiloi siama.

Ina ia mafai ona lavea ai le mater, ona latou maua le microorganism se faatulagaga patino, a aggressiveness malosi po o le maua i se aofaiga e se tagata, lea o le a faatagaina o ia e ui atu i papupuni puipui uma o loo siomia ai le faiai. I le faaopoopo, e ua atiina ae le faamai, o le e tatau ona tino o le tagata pe faiga puipuia vaivai po o underdeveloped (o le mafuaaga pepe mamaʻi soo nai lo tagata matutua). e sili atu fiva ono atiina ae i totonu oi latou oe ua tuuina atu faaletonu le toto i le faiai, sa mafatia hypoxia i le taimi o le fanau mai, po o le ta i soo se matua.

A o faatupu faamai mai fafo faamatalaga ati le ie e ufiufi ai o le faiai?

O le siama e mafai ona ulu:

- e droplets;

- e ala i le faaaogaina o mea taalo faasoa;

- pe a faaaogaina le vai unboiled, susu po o isi oloa;

- kisi - pe SARS maʻi o se tagata (e faatupuina e se siama e mafai ona mafua ai le fiva); sa amata se exacerbation o herpes; ua mafatia mononucleosis ma pox moa;

- e ala i le faiga laiti o iniseti po o tupe iti.

O le a foliga mai o le fesili, "fiva serous? - uma faaooina atu" ua vaivai. Peitai ua i ai se tasi "ae": o le mea moni, e faigata tele ina ia maua ai maʻi o pupuga viral o le meninges fesootai ma gasegase ua i ai se auga. O le, pe afai ua i ai fesootaiga i se tasi i lou aiga ma le tamaitiiti, o le tane po o le fafine, ua (e) i ni nai aso mulimuli ane, na faatagaina i falemai ma se auga o le "fiva serous viral", ona e maua ai se avanoa tele e atiina ae e pei o se faamaʻi viral, ae le fiva. O se tamaitiiti i le faatoaga fesootai ma se isi tamaitiiti na atiina ae le misela, fiva, ua i ai se avanoa tele e avea ai maʻi i le misela ma si laiti - o le misela lava fiva.

Pesi o fiva viral e masani ona e le fesootai ma le fesootaiga o tagata i latalata au po o le aiga, ma le taumafaina o meaai (o lenei e masani lava tunu vai po o le susu), lea o loo le siama toaaga.

E faapefea ona fiva e mafua mai i siama?

Purulent fiva mafaia "faiva" pe afai lava po o le le tausia lelei e faamai e mafua mai i siama, e pei o otitis, sinusitis, rhinitis, pharyngitis, tonsillitis, nimonia, septicemia. Le faamai e tupu e oo lava i ati manuʻa alavai cranial po alio. E - fiva lona lua, lea e atiina ae o se failelegau e tutupu i tagata matutua e toetoe lava o le 90% o mataupu uma o fiva purulent.

O le fiva na, lea, e moni lava, ua faaoo atu e droplets airborne - a meningococcal. O lenei faamaʻi e mafai ona feaveaʻi tonu lava e pei fiva mai fiva gasegase (le fiafia i luga o mafuaaga viral: o le tasi o maʻi ma le manava tatā viral - o le lona lua o le puleaina fiva). O lenei faamaʻi o autu, latou mamaʻi soo fanau, e pei i latou faiga sao itiiti matutua. I le siama, siama meningococcal se tasi o le fanau i le au a tamaiti e mafai ona mafua ai pesi pipisi; soo o tulaga, pe a fanau uma i le ua aafia aiga ma lenei faamai.

E faapefea i se faamai e mafua mai i meningococcus?

ua faaooina atu fiva droplets airborne. Le puna o le siama e mafai ona avea o se tamaitiiti po o se tagata matua o ia lea:

- o le bacterium o loo i le nasopharynx, ao leʻi faalavelave, ma e le lagonaina le maʻi, ma le agalelei "foai atu" o le siama i le mamao puupuu (ie - e ala i fesootaiga vavalalata);

- nasopharyngitis meningococcal (auga e aofia ai maualalo le vevela o le tino, tiga, po o le faaletonu faai tiga, faataunuuina muco-purulent mai le isu);

- pepa generalized o faamaʻi meningococcal: fiva po o meningococcemia; mageso, lea ei ai se lanu ma e le mou ese atu le pogisa ina ua fetaomi tioata, e le o se faailoga obligatory o lenei faamai.

ua faaooina atu le bacterium e droplets airborne i latalata mamao vave ona maliu i luga o le ea. E masani ona fanau aafia i se au tapunia (aoga faataitai poo le aoga) po o le fanau i le aiga.

E faapefea ona e mafua mai i lega fiva?

O lenei ituaiga o fiva e le pipisi. E tupu faapitoa ia i latou oe ua i ai se faafitauli tele i le puipuiga (congenital, siama HIV maua), po o faaletonu i le toto. E le taatele, e mafai ona e "maua" ina ua uma togafitiga togafitiga po o le leisa.

Le mea e fai pe afai e te fefe o konekarate fiva?

  1. Ia vaccinated faasaga i meningococcus ma pneumococcus ao leʻi alu le tamaitiiti e le aoga faataitai. I le faaopoopo atu, mai vaccinations viral fiva puipuia.
  2. Tausia tulafono faavae o le tumama, ma faia oloa lava togafitiga vevela.
  3. Aua le fesootai ma temperaturyaschih, coughing ma sneezing e tagata (soo se aiga e mafai ona latou avea) e aunoa gauze po o ufimata disposable; faamasania i lenei tamaitiiti.
  4. Afai o loo e popole e uiga i le faaletonu i le faai po o le "malamalama" tafe le isu, ma faataunuuina samasama, tagai i le LORu ma faamai pipisi i le aveeseina o le meningococcal natura o lenei faamai.
  5. Faamalosia o le faamaaaina faiga puipuia, ituaiga olaga maloloina.
  6. Fuafuaina i le offseason e inu multivitamins, taumafai e aai sili fualaau faisua ma fualaau tuputupu ae i lo tatou eria.
  7. Faatino le fomai e faatonuina ai e uiga i se faamaʻi faapitoa.

I le taimi nei e te iloa le auala e faaoo atu fiva. Ia gauai atu ia latou soifua maloloina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.