MalagaFaatonuga

Buda Castle: ata, tuatusi

Le taimi lava e aofia ai ni vaega, taitasi o lea ei ai lona lava talafaasolopito, o le aso i Budapest - o se tasi o le e sili ona matagofie ma lauiloa aai Europa, i le e oo mai le faitau selau o afe o tagata tafafao i tausaga taitasi. Buda Castle - o le maa faamanatu sili ona asiasi atu i le aai. Ia i ai se talafaasolopito umi o lugā, lalō ma le faafanoga atoatoa, ae e mafai ona paʻi atu tagata uma i le aso lona toetoe talafaasolopito o le 800 tausaga.

History of Budapest

I luma e pei ona sa taʻua muamua Budapest i le olaga o le senituri lona 13, o nei fanua nofoaga o le Celts ma Roma, ma le Hungarians muamua taunuu iinei i le senituri lona 9 tuai. Taitasi o lo oi lona lava ala o atinae, o le nofoaga eseese se tolu, ua silafia e 1148 e pei Buda, faalafua ma Óbuda, na faia i le vaega i le talafaasolopito mulimuli ane o le aai.

Uma e 3 o le nuu na faaumatia e le Mongols i le 1241, ma ina ua mavae lo latou toe faaleleia e ala i le tausaga na avea Buda le laumua. E ala i le 1350, e maua Buda le tulaga o le nofo ai o le tupu o Hanikeri toetoe lava 200 tausaga. Ina ua mavae Buda, sa pulea faalafua ma Óbuda e Take i le amataga, lea o le Habsburgs, nao i le 1867 Budapest o le laumua o Hanikeri, auai i le pale Austro-Hungarian. O le soʻofaʻatasiga mulimuli o le aai e tolu na tupu i le 1873.

avea aai metropolis aupito tele a Europa i le 1950 ina ua mavae le tuufaatasia ma le 7 o loo siomia ai aai ma le 16 nuu. I aso nei o loo i ai e 23 i le eria Budapest, o le tele o lea tutupu i faalafua, o loo i luga o le fanua laugatasi o le Danube River. sa faaloaloa Buda i luga o le mauga faafeagai matafaga.

Taunuu i le aai, e mafai ona e faamasani ma le talafaasolopito o vaega taitasi, ae o le fiafia aupito sili i turisi o le Castle Buda - senituri lona 13 Buda Castle. I luga o le mafuaaga o le 'olo o fale mataaga, maota, ekalesia ma le falesa, ia i latou lava o ni o aia talafaasolopito tele.

Le maota Royal

Faavae muamua e pei o se 'olo, o le Castle avea mulimuli ane o Buda le nofoaga o le tupu Hungarian. na faafaigofieina lenei mea e ala i le faavaega o se ensemble fausaga faapitoa, lea na avea le maota Royal, lea auai i le tupu Zhigmandu.

fale mautu lelei, o lea na avea le nofoa o le muamua o le tupu Hungarian i le senituri lona 15 na toe fausia i se maota i se poloaiga a Sigizmunda Lyuksemburgskogo. Sa latou valaaulia lauiloa i na aso, o lona pulea Europa tusiata o fale ma le tusiata. O le amataga o le fausiaina, ae o le moni "penina" ma le maota sili i Europa sa i lalo o le Tupu o Matthias.

matai Italia "faia" le nofoaga o le tupu Hungarian i le faataitaiga sili o le faiga Renaissance. O totonu o le potu ma potu faailoa le mana ma le tamaoaiga o le tupu o Hanikeri, ae sa leʻi umi lenei maoae. I le 1541, o le atunuu na osofaia e le Take i le seneturi ma le afa umi.

I le taimi lea, na looted le maota ma faaumatia vaega. Na o amata ona toefuataiina le senituri lona 19, lea sa foi puupuu, talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua, o le Castle Buda (Budapest) sa faatamaia atoa.

e mafai ona iloa ai le Toefuataiga o le maota Royal vave e pei o le senituri lona 20 ona o le faasaoina ata ma sketches. I aso nei, o lona faafoliga - o se faataitaiga matagofie o le auala Baroque, ao faasaoina se vaega o lona vaega pito i tua o fale o le Tutotonu Ages.

ST. Matthias

O se tasi o maa faamanatu o fausaga sili ona matagofie, lea e faatusa i le matamata malaga taamilo o Buda Castle o le falesa o St. Matthias.

umi toeitiiti lava 200 tausaga ona fausia, ae faafetai i lenei na fausia ina falesa matagofie gothic, e faapea e le faaumatia e oo lava i Take, o ai o lona uiga e leai se mea nofoaga paia Kerisiano. Latou na valiina le frescoes i luga o le umi o le 150 tausaga faia ia faletapuai autu o le aai.

o le faasaʻolotoina Hanikeri mai i le pule Take i le sao tele i lenei falesa tele. I le taimi o le osofaiga i le 1686 i luma o le pa na solo i lalo, tuuina atu le tapuaʻi ai Take faatagata o le Mary Taupou. O lenei mea faateia le Take autau ma faavaivaia le agaga, liliu atu i latou e sosola.

Le mulimuli i le toefuataiga o le falesa sa i le faaiuga o le senituri lona 19. Toe galuega taitaiina Frigyes Schulek, ua taʻua i le taimi o le tusiata. O le faafetai i ana taumafaiga ST. na toe foi Matthias faiga Gothic o le senituri lona 13.

taofia vaega Buda Castle le fananau foliga i ai i le taimi o fausia. Faamaoniga o lenei o le koluma i le 1260, sa faasaoina faavavega mo le tele o seneturi.

National Art toele

O le toatele 3 apaau o le Royal maota o le toele Hungarian Art, lea na tatalaina ona faitotoa e tagata asiasi i le 1957.

O le tuufaatasiga e aofia ai ata vali, faatusa, galuega a tusiata mālō, e tuuina atu e le gata i tagata taitoatasi ma fale mataaga tumaoti i isi aai i Hanikeri. I le aofaiga e sili atu i le 100 000 kopi o le galuega o painters Hungarian, sculptors ma woodcarvers, e amata i le vaitaimi Gothic ma faaiuina i le taulima o le senituri lona 19.

O le a faateia ai e faapea o le eseese o le galuega o faatufugaga e tuuina atu e tufuga Hungarian, po o le galuega o painters fafo e sili e nonofo ai ma galulue i totonu o lenei atunuu.

e saoloto ulufale i le toele, itula amata e mai 10.00 i 18,00, o le aso ese - Aso Gafua.

bastion a Faifaiva

Buda Castle (ata faamaonia ai) ei ai i lona ensemble fausaga o fale ofoofogia, o se faailoga o le talafaasolopito o le tagata Hanikeri.

Bastion o Faifaiva, fausia e Frigyes Schulek i le senituri lona 19 tuai, faatusa a faamalosia mamana o le Gothic ma faiga neo-Romanesque, lea sa i luga o le nofoaga. O le igoa ona o lenei vaega o le 'olo ma puipui malosi i le Ogatotonu Ages na guild nafa fagota.

I le bastion olo 7 - o le aofai o taitai oe ua auai i ituaiga, fatuina o se nuu e tasi Hungarian i le senituri lona 9 tuai. Tower fesootai se tasi toele arched, lea e ofoina mai se vaaiga matagofie i le Danube ma faalafua. ua teuteuina Bastion Lotoa ma se maa faamanatu i le tupu muamua Istvan Tele, i lalo o lona pulea ai o le tulaga Hungarian.

I le 2013, i se vaega o le a tatalaina Bastion Faifaiva le falesa lalo o le eleele toefuataiina a St. Ekalesia. Michael. Asiasi le bastion o saoloto, ae vagana ai mo le pito i luga o le olo ma se falesa.

Sándor maota

Le taimi lava e fausia i 1806 mo Faitau Vincent Sandor maota i aso nei o le nofoa o le au peresitene Hungarian. Nondescript fale e lua storey i fafo bas-reliefs i luga o le autu o talafatu Greek ua a ofoofogia mamanu matagofie i totonu.

I le maota ai ola sui o aiga mamalu eseese, ae i le 1881 seia oo i le 1945 o le nofoaga o le faifeau sili Hungarian. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi na looted ma faatamaia atoa. Toe faaiuina i le 2002, ma talu mai le 2003 - o le maota peresitene, e latalata lea e faia i aso uma i le 12.00 sui am o le leoleo, lea e pei lava o le faia o ata ma vitio i le turisi.

Atavali, tapestries ma tioata chandeliers o le maota e mafai ona vaaia na o Setema, i le taimi o le faaaliga, tuuto atu i le Aso o le talatuu faaleaganuu Hungarian. I masina na totoe o le maota ua tapunia e asiasia e tagata lautele.

Maota o uaina Hungarian

ua leva ona lauiloa Hanikeri mo lona uaina. Aso nei, ua tuuina atu i le 22 itu o le atunuu, lea e fiafia i le tau ma le alofa o lenei inu Hungarians i latou lava. o lo oi le Falemataaga o le uaina i le eria o St. Tolutasi, Buda Castle (Address Hanikeri, Budapest).

E faleoloa 700 ituaiga o uaina, 70 o lea e mafai ona tofo i le nofoaga. Le falemataaga ua vaevaeina i ni potu faafaatusa papae, mumu, meaai suamalie ma isi ituaiga o uaina. Taiala i le uaina tuuina atu se faamatalaga atoa i luga o le nofoaga o le gaosiga, tuufaatasiga ma ituaiga o uaina.

E fautuaina vaivai o mataaga mo turisi e asiasi i le Maota Uaina i le faaiuga o asiasi atu i le 'olo.

tofi UNESCO

Buda Castle (Budapest, talanoa St. George Lotoa, 2) i totonu i le 2002 na aofia ai le lisi o le Lalolagi Tofi e le UNESCO, e ui lava e le maa faamanatu o fausaga uma o le ensemble ua atoatoa toefuataiina. I le faaopoopo atu i le 'olo i le lisi e aofia ai le toega o nofoaga Celtic anamua ma le aai o Roma o Aquincum.

I aso nei, Buda Castle - o le tosina atu i le sili ona asiasi atu o le laumua Hungarian.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.