PisinisiAlamanuia

Aveesea mai o le suauu i le lalolagi. Suauu tuuina i le lalolagi (tagai i le laulau)

E pei o isi mum ¯ u faʻamaʻa, suauu - e matua faaaloalogia o le tamaitai matua. O le suauu groundnut teugatupe muamua, e tusa ma saienitisi, sa i ai pea le 600 miliona tausaga ua mavae. Ona o le vasa tele le po nei ma sa ufitia nisi motu i le vai, e aofia ai le teritori o le atunuu o loo ua tuuina atu le suauu i le tatou taimi.

O fea na o le suauu?

I le sami, faʻatasi le ita tele le olaga o le tele o laau ma manu, o le toega o le faitau selau o le faitau miliona o tausaga, ua latou ifo i le pito i lalo. Faatasi ai ma le faaputuga o le lalolagi ua latou faia se faatanoa, lea ua avea atili. I lalo o le gaoioiga o le uunaiga tele sa i ai se metamorphosis faagasologa tumau o toega faatulagaina i le droplets suauu. Sa matua malosi le uunaiga e faapea i nisi o nofoaga, aemaise lava i faatulagaga porous o le faaputuga luga eleele, ona tofitofi ai nei droplets ma faasolosolo fatuina oilfield. E ala i le faaputuga oneone ma le suauu tipolo solia i fafo, ae o le e masani ona fetaiai faaputuga maa i luga o lona ala, o ia pauu atu i le mailei, lea ua tumu cavities ma recesses le uma ma le suavai. O lenei o le tuuina atu o auro uliuli i le lalolagi o loo taumafai e auvili e ati i faatumuina nei cavities tele.

E faapefea ona le fanua suauu?

teugatupe suauu tele, e pei o Sasae Tutotonu, pepelo i lalo o le dome tele maa, lea o loo teuina ai le suauu. Tupe totogi i luga o le konetineta o Europa ua domes tele le masima, lea suitulaga slabs tetele maa ae na iu lava ina faia suauu tumu le ana.

suauu taumafaina

Le lalolagi e pei ona tatou iloa, o le a matuā ese lava pe afai e lē mo le suauu. E faigata ona vaai faalemafaufau i le tele o mea i aso uma foafoaina mai ai. alava gaosi e faia aʻe ai le ofu, le palasitika uma faaaoga i le aiga ma alamanuia, vailaau faafomai, cosmetics - Ua faia nei mea uma mai le suauu.

Toetoe lava o le afa o le malosi ua faaumatia e le tagata, ua faia mai suauu groundnut. E alu afi vaalele, faapea foi toetoe lava taavale uma i le lalolagi. Suauu foi susunuina e fua i le eletise i le taimi nei. o loo alu le eletise gaosia masini alamanuia ma o le faavae lea o le olaga i aso taitasi i le lalolagi industrialized.

Teugatupe o auro uliuli

Sasae Tutotonu, aemaise lava i atunuu Arapi ma feiloai Iran toeitiiti afa o manaoga suauu a le lalolagi. Tetele suauu teugatupe foi ai i Rusia, o le Iunaite Setete, Aferika atunuu, mo se faataitaiga, i Nigeria, e pei foi i Amerika i Matu. Maua se fanua tele ma i isi nofoaga, ae o lo latou atinae o le taugata ma o loo tuuina atu faatasi ma faigata faapitoa.

Suauu tuuina i le lalolagi amata i le Iunaite Setete. O le punavai muamua o le suauu na maua i totonu o le US i le 1859. Suauu taupega atoa mai le loloto o le 21 mita. sa matua auala viliina i lena taimi faigofie: a olo viliina laupapa sa tofi mamafa tautau, lea e aunoa lafotu noisily i le eleele ma gau maa. na fausia uta viliina muamua i atunuu i fafo i le 1900 i luga o le talafatai o Kalefonia.

e mafai ona natia le gaosiga o le suauu fou i le lalolagi i lalo o le toafa po o Marshes, i lalo o le pito i lalo o le sami po o le poloka o Antarctic aisa, mo le laufanua e faigata ona iloa le mea o loo taoto loloto i lalo i le loto o le lalolagi. O le mea lea, o le sailiga mo fanua fou suauu e matua faigata ma e manaomia ai se tau tupe tele.

A tuuina atu ma le tuuina atu o auro uliuli

Aveesea mai o le suauu i le lalolagi - o le iʻu le faagasologa. Faavae i tala faatatau o tupe maua, o le tulaga oi ai nei o le tuuina atu o lona lalolagi o le a mo tumau faasao o eleele ma papa e le itiiti ifo 46 tausaga, e aofia ai i Saudi Arapi - 72 tausaga, Iran - 88, Iraq - 128, Venezuela - 234, Libya - 77 Kuwait - 111, Iunaite Arapi Emirates - 94, Rusia - 21, Saina - 10, ISA - 11 tausaga le matutua.

Aveesea mai o le suauu i le lalolagi (Lisi loo faaalia manino mai ai) e faamatalaina i le 10 pito i luga o le atunuu siamupini.

atunuu

O le tele o le suauu gaosiga,

piliona paelo a tausaga
Saudi Arapi 4,22
Rusia

3,94

Iunaite Setete 3,65
ōmea 1,53
Kanata 1.41
Iran 1,31
Iunaite Arapi Emirates 1,17
Iraq 1,09
Mexico 1,07
Kuwait le Galuega 1.02

Suauu tuuina e atunuu i le eseese o taimi e matuai ese lava. Mafaufau i le talafaasolopito o le atunuu, tuputupu ae mauoa i le auro uliuli.

Saudi Arapi

O le taitai o Saudi Arapi, o lona suauu tuuina atu i le lalolagi, o le laulau faamautuina lenei, sa ia faia ia matua mauoa setete. I luma o le 1938, o le malo talavou i lalo o le suafa o Saudi Arapi o se tasi o atunuu sili ona matitiva i le lalolagi. I le 1938, i Saudi Arapi ua maua tele i le tulaga o punaoa o le suauu. ua taofia ai la latou fuafuaga le Taua II ma le galuega amata gata i le 1946, ma le 1949 th le suauu alamanuia o le atunuu tuua i se tulaga maualuga. Suauu ua avea le puna autu o viability ma le manuia o le malo. auina atu i fafo le suauu ua faatamaoaigaina ai le malo e 310 piliona tala Amerika i le 2008. Ua faavae alamanuia atoa i luga o le alamanuia suauu Saudi. Faamaonia suauu faasao mo le taimi nei aso i le atunuu aofaiga e uiga i le 260 piliona paelo ma e tutusa ma le 24% o le e le malamalama faasao i le lalolagi. O lenei fuainumera iloa fanua suauu ua mausali faateleina. Le taimi nei, ua manatu Saudi Arapi e avea ma atunuu e silisili ona taua i le lalolagi.

Iran

O le aveesea mai lona lua o auro uliuli i le lalolagi o le Isilama Republic o Iran. Iran - o se atunuu o loo soifua le ese auina atu i fafo le suauu. Faatasi ai ma le fanua fou mauaina, o le atunuu atili faamalosia ai le tulaga o le tetele suauu. Talu ai nei i Iran ai na maua ai se faasao tele o le suauu ma le faasao o le 15 piliona paelo.

Kuwait

le tulaga tolu e alu atu i Kuwait. Faafetai i le suauu, sa matua tele le tulaga i le auina atu i fafo 70-80s faia e le atunuu le mauoa i le lalolagi. Ae i le 90 tausaga ua mafua ai le tulaga faaupufai faigata faafitauli o oloa. gau toetoe osofaiga Iraqi le atunuu, faaumatia lona tamaoaiga sa i ai muamua. Ae i tausaga talu ai nei, Ua toe foi vave i le tulaga lona tulaga sa i ai muamua. I le taimi o Kuwait maua fanua mautu le suauu, e uiga i le 102 piliona paelo, tausiga o tusi mo le 9% o le vaega eleele faasao o le aofaiga lalolagi. Aiga o sea, pe tusa ma le 95% o tupe maua mai i le auina atu i fafo o oloa suauu ma le suauu.

Sei o tatou vaavaai atu i le lumanai

I nei aso, ua pule i soo se mea le suauu. E leai se isi faiga e le mafai ona ae suia o se puna malosi. tuuina suauu Faaletausaga i le lalolagi e uiga i le 4.4 piliona tone. E predicts lena i le tulaga oi ai nei o le taumafaina o le vaega eleele faasao o le a tumau (o tupe teu iloa) e oo atu i 2025. Afai o le a faaitiitia le tele o le gaosiga o le suauu i le lalolagi ma o le a tatala punaoa fou, groundnut suauu i le loloto o le e mafai ona faaloaloa lalolagi e 150 - 1000 tausaga. E laiti tele i se tulaga le lalolagi. Natura manaomia e tusa ma le 200 miliona tausaga e fatu ai lenei minerale, ma le tupulaga nei squanders mo le vaitaimi millionth, o, amio e pei o le tuanai ai o le a mou ese le malo o tagata.

Se taimi, o tagata e tatau ona suia ai le ala o le olaga, e pulea punaoa suauu e talafeagai po o le vaavaai mo isi isi faapogai o le malosi. A o le tele o tomai faapitoa manatu, o le ata i le lumanai o le avea e pei: o le a faaaogaina faapitoa vaega eleele faasao o le suauu i le alamanuia o vailaau mea e masani ona maua mo le alamanuia uga, vailaau ma isi oloa sili ona lelei. Taavale, taavale, loli po o vaalele finagalo siitia ona hydrogen. o le a tuuina mai isi Faa-Eletise ma le malosi vevela, punaoa faafouina e pei o le matagi, la ma le vai. E mafai ona tatou tausia o mea ua tatou maua ma faatalitali mo le lumanai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.