TulāfonoSoifua maloloina ma le saogalemu

Auupega o le faatafunaga vaega tele - o se tulaga e lamatia ai le lalolagi atoa

I lo tatou lalolagi, talia le atinae o le faasaienisi ma tekinolosi maualuluga eseese. Ae i le taimi lava lea e tasi e atiina ae ma gaosia ai auupega, ma aumaia ai e sili atu ma le tele o taua ma taulaga. ua aoaoina tagata e tatala le malosi o le atomu, i luga o le faavae o le inisinia tau kenera ua atiina ae auupega moni, faaaogaina o le ausia mataʻina i le fanua o le kemisi, atiina ae se auupega vailaau, ai le mamanuina o se lamatia ogaoga i le lalolagi atoa. Pe o se auupega o le faatafunaga vaega tele o le faanaunauga aupito maualuga o tagata?

Le a le ituaiga o auupega? O le a le taunuuga o lona toe atinae?

Auupega o le faatafunaga vaega tele e mafai ona faaleagaina uma le olaga i le fasiotia oganuu tele. Faavaeina ma faaleleia atili ai i le taimi o le tauvaga faasaienisi ma tekinolosi i le va o le superpowers lua (USA ma USSR) ma avea ai ma se "taulima" ma auupega tumutumu.

  • E aafia ai le fua o le gaoioiga i le tau itiiti o le malosi, taimi ma tupe.
  • Lavea sini e oo atu i le faafanoga.
  • A faaaoga le counteracting ma le puipuia o le gaoioiga matautia e le mafai.
  • Ina ua uma ona avea mamafa manua nofoaga e toe faaleleia ma togafitiga, mamafa, taimi-mu, ma o nisi taimi e le mafai.
  • E faaalia ai se aafiaga umi fasiotia.
  • E tusa lava po o le ituaiga, e lamatia lona faaaogaina i le psyche.
  • O le faatatauina o na o se seti se tasi o nei auupega, e mafai ona faaleagaina ai se numera tele o tagata.

ua vaevaeina auupega o le faatafunaga vaega tele i ituaiga e tolu - faaniukilia, vailaau, moni. ituaiga e tolu taitasi o lamatia i luga o ana lava.

auupega faaniukilia e faavae i le malosi intranuclear tatalaina i le pa. A faaaoga se auupega faaniukilia taia e le galu le teʻi, ionizing leisa, leisa le malamalama ma le le faaleagaina faʻaratiasia o le eria. Ina ua mavae se pa faaniukilia o le a manaomia mo le tele o tausaga e toefuatai nai vaega o le siosiomaga. o le a taitai suiga siosiomaga faalenatura o le taunuuga e sili ona leaga.

auupega tau vailaau o le faaumatiaga misisā sili "filemu" nai lo se faaniukilia mea papa, ae e lē itiiti ifo matautia. E faagaoioia i luga o le faavae o mea oona (o kasa oona, suavai, asu ma puao) e aafia ai uma le ola laufanua aafia, meaai ma vai. Ma latou vaevaeina:

  • sui neura;
  • pā;
  • obscheyadovitye;
  • laoa;
  • soesā;
  • vaega psihovozdeystvuyuschie.

I lalo auupega moni o lona uiga o sui moni - fungi, siama, siama, lea ua tufatufaina ola aafia vectors. O lona uiga o loo i ai, mo se faataitaiga, malaia sui, anthrax, kolera, fulū, malaria, ma isi.

I se taumafaiga e pulea le lalolagi, o tagata, o se auupega o le vaega tele toilalo, feagai ma se faafitauli sili atu ona faigata. Moemiti i malo vave, galo tagata e uiga io latou paneta. Ina ua mavae le faaaogaina o lana foafoaga ma taufaamatau, o tagata fasioti e le gata tasi i le isi, ae faapea foi le lalolagi atoa, faataumaoi matua vaega tele ma mafua ai ona latou avea e lē aogā mo le faaaogaina i le lumanai mo le manuia o tagata. e mafai ona mulimuli auupega po nei o le faatafunaga vaega tele "mataua" o le matautia o aafiaga o le tagata i luga o le siʻosiʻomaga maaleale.

Manatu o tagata e uiga i ai! Moni o le lumanai lea o loo outou sauniuni mo o latou fanau?

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.