FaavaeinaFAQ aoaoga ma le aoga

Auiliiliga phonetic

Taumafai e fuafua o le a le iloiloga phonetic o upu ma fuaiupu. Ina ua maea uma, i le aoga, i le vasega muamua, o loo feagai ma tamaiti i le manaomia ona iloa ma e mafai ona e faia lenei iloiloga. I nisi kindergartens faia foi vasega mo le suesueina o leo ma tusi. Ona ou fai atu e faapea e le o faia ni mea sese, e tatau i le tamaitiiti lelei fofogaina phonemic. Ma e feagai ai ma lona atinae e tatau i matua i luma o tausaga aoga. Ona itiiti ifo o le a avea ma mea e tamaiti o se faafitauli i le aoga.

auiliiliga Phonetic o le suesuega o le faatulagaga o upu, syllables ma leo. Fanau, o le le lava e tauloto le tulafono faafoe, e sili atu ona taua e mafai ona e faalogo ma faailoa leo, iloa le eseesega o tusi ma leo, le aia tatau e tuu le tautala i upu ma malamalama i le tusitusiga.

Mo le faafaigofieina, tatou te faia ai se fuafuaga, e tusa lea o le amio auiliiliga phonetic o upu.

  • I le amataga e talafeagai ona saʻo sipelaina le upu. e le o faatagaina ai mea sese, e ese le a sese le auiliiliga.
  • Vaevae le afioga i syllables.
  • Faaali atu le ala e tauaveina lena upu.
  • Faamaoti mai ai le tulaga o le popole.
  • e tusitusiga Faamaumauga.
  • Filifili leo taitasi, faamaoti le ni vaueli faamamafa ma unstressed, consonants faaalia ai mea e tutusa i le tusi.
  • Faaali tuusaunoaga pe afai e le tutusa le leo ma le tusi o le tasi i le isi.
  • Tusi pe faapefea le tele o leo ma mataitusi i le upu.

I. Mo se faataitaiga, tatou faamatala atu o le upu "uo"

  1. Uo.
  2. Aʻu uo (2 syllables).
  3. Lenei upu e le taliaina.
  4. Aafiaga o le mataitusi lona lua.
  5. [Drusen / da].
  6. D- (D) a mautu, faaleoina kosonata, oulua toalua P - (P) a mautu, leo sonorous, tatagi, unpaired, kosonata, Y (Y) o se vaueli, unstressed, H - (G / R) faaleoina kosonata, filemu, b - e leai se leo, I - (DA) - vaueli, leo percussive.
  7. O le tusi sa ou tutusa i leo e lua (Q A).
  8. 6 tusi, 6 leo.

II. 1. Chowder.

2. I le areto-KA (tolu syllables).

3. Uunaia e ala i syllables.

4. I lalo o le mafatiaga o le mataitusi lona lua.

5. [n chl / opka].

6. P - (P) kosonata, tutuli, malosi, pea, le (*) - ma ni vaueli unstressed, X - kosonata tutuli, unpaired, L- (L /) kosonata sonorous leo, manino, filemu, E - ( o) - faamamafa ni vaueli, B - (P) e tusa ai ma le, malosi, malie, leo semi-aveese, A (A) - ma ni vaueli unstressed.

7. O le tusi B i le afioga e mafai ona faalogoina o se leo muffled (D).

8. 8 leo ma le 8 tusi.

III. O le upu "o le" i le iloiloga tuuina faigata faapitoa.

  1. E.
  2. th E (lua syllables).
  3. E le faaliliuina atu i le syllables.
  4. Aafiaga o le mataitusi lona lua.
  5. [Du aofaiga].
  6. J-matua unpaired kosonata E (MA) - vaueli unstressed, G (B) - Doubles malosi ma faaleoina kosonata, le (O) - vaueli ua faamamafa.
  7. ua faalogo i le tusi MF o se V. tusi avanoa
  8. 4 leo, 3 tusi.

Ina ua aveina auiliiliga phonetic, e tatau ona gauai atu i schipyaschie ma consonants unpaired, e pei ona faatusa i ai le lavelave. Pe a uma ona oulua toalua consonants mo softness ma voicelessness, maaa ma sonority. Ma o nei nuances uma e mafaufau i ai.

Mo se faataitaiga, o le upu "isumu":

  1. Isumu.
  2. 1 mataitusi.
  3. E le taliaina.
  4. O se tasi ona mataitusi.
  5. [MYSH-].
  6. M - mautu, kosonata, unpaired faaleoina N - faamamafa vaueli, W - kosonata pasī mautu.
  7. 3 ma le 4, o le leo tusi.

Phonetic iloiloga o le talosaga e sili ona lelei e amata i le faaleoga leotele.

1. Ona, e talafeagai ona faia se tusitusiga o upu taitasi.

2. Faamaoti mai ai le numera o leo ma tusi i upu taitasi iina.

3. Tusi i lalo tusi uma, ma le isi i totonu o puipui faailoa leo. O le tuusaunoaga o le tusi b ma le b, tuu se vase mo i latou.

4. Ina ia faamatalaina leo taitasi eseese auiliili.

e matua lavelave auiliiliga Phonetic e faapea ua talafeagai i le amanaia le tele o nuances i tulaga taitasi. Sei ou faamatala atu i ni faataitaiga se lua:

  1. B tusi e leai se leo, ae o se upu, e mafai ona ia tuuina softness o le muamua kosonata (uo) po o le na o le tuu orthographically ma phonetically amanaiaina (isumu), aua o le leo o W i le upu faigata.
  2. E consonants unpaired - C, G, J, B, o unpaired i luga o mafuaaga uma, ma e tatau ona manatua.

A consonants totoe o loo tusia pairwise i softness ma maaa po o le faaleoina ma voicelessness. F - doubles, manino ma malosi, unpaired, e tusa ma (mataʻu), L ma M - Man, malosi, unpaired, valaau (tolauapiga).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.