Faavaeina, Tala
Auai i le kirusate Lona tolu, o le faamoemoega o
Crusades e pei o se aafiaga matautia militeli-faalelotu tulai mai i le taimi o le nofoaiga a Roma Pope Gregory le Fitu ma sa faatonuina i se tuusaunoaga mai le "infidels" o Palesitina ma Ierusalema, pe afai o le tuugamau o le Alii, ma le salalau atu o le faa-Kerisiano e ala i le militeli o lona uiga i totonu o Nuuese, Muslims, tagata o le setete Orthodox ma gaoioiga heretical . I seneturi mulimuli ane le Crusades sa mafuli mo le Christianization o le faitau aofai o tagata o le setete Baltic, o le taofiofia o faaaliga heretical i le tele o atunuu Europa, po o ia e foia nisi faafitauli faaletagata oi latou oe taitai i le nofoalii i le Vatikana.
O le aofaiga o le iva itu taua. Ina ia saili i le auai autu i le Tolu kirusate? Lisi pe tusa lea ma atagia latou talosaga a tauiviga faapitoa o loo otooto atu e faapea:
Na o atu i le Crusades?
tagata masani o le kirusate Tolu i lona tuufaatasiga e le o lava e ese mai le le mautinoa, o le sa auai i gaoioiga faapena muamua. Mo se faataitaiga, i le uluaʻi savaliga sa auai e ala i le tele o aliʻi Farani o le taimi, o le na faatasi ma o latou retinues ma le tuaoi au puta ma laymen (sa i ai le fanau e tusa lava oe ua sauni e alu i le "infidels" ona o le folafolaga a le pope mo le faamagaloga o agasala uma) i ni auala eseese mai i Constantinople i 1097 sopoia le Bosphorus.
E tolu selau o afe Crusaders auai i se tasi o le savaliga
Le aofaiga atoa o le Crusaders oo pe tusa ma le tasi vae tolu o le miliona o tagata. Lua tausaga mulimuli ane, latou tau taunuu i Ierusalema, tipi ese se vaega taua o le faitau aofai o tagata Mosalemi ola iinei. Ona le fitafita ma o latou autau tau taua uma e lua o le Muslims ma le tagata Eleni, Byzantines, ma isi. Latou faavaeina nisi o setete Kerisiano i Lepanona, lea e pulea e fefaatauaiga i le va o Europa, Saina ma Initia i le umi e pei ona sa e lē tatala ai avanoa fou i totonu o le Asia laueleele e ala i Sasae Rusia. fefaatauaiga Rusia i le nuu ma taumafai e pulea ma le Crusaders, o lea na lagolagoina o gaoioiga militeli-faalelotu o le faasaoina aupito umi i le Baltic Setete.
Edessa anamua o se pretext mo le taua
Auai i le kirusate Tolu (1147-1149) na i ai i mea moni e aofia ai i le lona lua kirusate. e amata foi i lenei mea na tupu i le taunuu mai i Constantinople, o le Conrad Siamani Tupu ma lona 'au i le 1147. O le prerequisites mo le galu lona lua o le feitagai i le Nuu Paia o le mea moni e faapea avea sili atu ona malolosi le malo Mosalemi ma amata ona e toe foi atu ia te ia muamua pueina mai le laueleele. Aemaise lava, o le maliu na pueina Edessa, Ierusalema e, Korol Fulk, o lē sa foi meatotino i Farani, ma lona le mafai ona tuuina atu le afafine puipuiga talafeagai o aia tatau i le fouvale o vassals.
faamanuiaina St. Bernard le Siamani ma Farani i le savaliga
Auai i le kirusate Tolu (moni le lona lua, i le ogatotonu o le seneturi lona 12) sa saunia e sili atu nai lo le tasi le tausaga. Sa manatu o ia te ia le malosi faatinoina Pope lona tolu Eugene, lea, peitai, i na faavaivaia lena taimi e pei o le pule o faiga faatemokalasi i Italia (i lalo o le taitaiga a Arnold o Brescia). pule Farani Louis le Fitu, o se Knight o le agaga foi, faatino nisi fesiitaiga, ao i ai i lana tauiviga e leʻi faamanuiaina le Pope i le suafa o St. Bernard, o lē na o se lauga e uiga i le manaomia o le faamalolo le Agaga tuugamau i le 1146, musuia tagata o le ogatotonu ma le itu i saute o Farani. 3 kirusate tagata (mafaufau talafaasolopito o ia e le lona lua) mai Farani a atoa o tusa ma le 70 afe o tagata, lea na pepese faatasi i le ala o le toatele o tagata o le tagata malaga. O se tausaga mulimuli ane, St. Bernard taʻua o le galu e tasi o gaoioiga lauiloa i totonu o tagata Siamani, ina ua ia taunuu i se asiasiga i le Tupu o Conrad.
Sopoia o le Bosphorus, Germanic feagai Tupu Conrad i le tetee o le Seljuks, le mafai ona latou o atu i le atunuu ma, i le iuga, o le toe foi i le fale (e aofia ai lona fitu Conrad ma Korol Lyudvig). O le alu Farani i le talafatai o Asia Itiiti, ma le sili ona iloga o latou folau atu i Suria i le 1148. Eleele fitafita toetoe lava i le malosi atoa na leiloloa i le taimi o le suiga. Edessa, sasa ese le Crusaders i le "infidels", na toe faatoilaloina e Muslims, Nur TA Din puʻeina le laueleele e sosoo atu i Anetioka, o le Kurds, na taitaia e Shirk faatoilaloina Aikupito, lea e pule ai ina ua mavae le lauiloa Saladin, subjugate ma Mosalemi Suria, Tamaseko ma vaega o Mesopotamia.
Faalavelave o le sootaga i Sasae ina ua mavae le maliu o Baldwin Fa
I na tausaga i Ierusalema, o le tulafono maʻi tigaina i le lepela lona fa Baldwin, o se tipilomata lelei ma le lelei tausia tutoatasi i le va o Ierusalema ma Tamaseko. Ae peitai, ina ua mavae lona oti, o se tasi Gi De Luzinyan faaipoipo ma le uso o Baldwin, na folafola atu ia lava le Tupu o Ierusalema ma amata ona faaoso Saladin gaoioiga militeli, lea e sili atu nai lo manumalo le gata ai, ina ua manumalo i le Crusaders toetoe laueleele atoa.
O le faamanuiaga tau le vaegaau o Saladin tau atu i le mea moni e faapea i Europa sa i ai ni tagata e auai malosi i le kirusate Lona tolu, oe mananao e taui ma sui ia te ia. A faagaoioiga militeli fou i le itu i sasaʻe ma le faamanuiaga o le taitaiina Pope Frederick Barbarossa, Korol Filipp Augustus II (Farani) ma Richard le Lionheart - Tupu o Egelani i le taimi. E taua le matauina e le fiafia manino Philip ma Richard tasi le isi. Lenei ona o le mea moni e faapea Philip o se matai o togafiti (e aofia ai le uso o Richard, John Landless, na taitaiina Egelani i le toesea ai o le pule faavae), lea e le o iloga lona masalomia le gagana Peretania. Le gata, ae peitai, sa mafatia tele, e opeopea le'autau o le setete.
sa Frederick Barbarossa a taitaiau faaeteete
O sootaga o le va o le Ao o le Malo - auai i le kirusate Lona Tolu. Frederick le Sili, ua talitonuina e nisi tusitala o talafaasolopito, sa mamao ese mai o squabbles ma saunia mo lava ona tulaga kamupani i Sasae. O loo i ai nisi faamatalaga molimau e faapea o ia na muamua i le tauiviga, ma umia lauga i le Emepaea Byzantine, ma le Sultan o Ikonio, ma atonu ma ia lava Sultan Saladin. E ala i le maliega ma le Byzantine auai Emperor 3 kirusate maua fuaitau saoloto e ala i le eleele ma tuuina atu aiaiga i fua faatatau fuafuaina. Hungarian Korol Pala, o lē na e aafia ai i le taua, sa i ai se autau a Barbarossa e ala i lona teritori ala e silisili ona lelei. Ae i le ala i le amata ona osofaia Siamani le kegi o le au faomea. I le amata ona ulu atu i Crusaders tagata i le lotoifale oe na lē faamalieina ma o latou faipule, ua faateleina ai le numera o fetauaʻiga faaauupegaina.
O a faigata na feagai ma tagata o le vasega Siamani o le kirusate Tolu? Friedrich 1 leʻi iloa ina ua kolosiina le Bosphorus ia Mati 1190 ua uma ona vaivai o le 'autau a oo i Asia Itiiti, i luma o le faatamaiga o le taua o le Seljuks, lea o le a latou oo i ai faafitauli i le manu o le avega ma aiaiga. manumalo Tupu o Siamani a manumalo tele i Ikonio, ae i Kilikia, pe a ui atu i le vaitafe o mauga fetinaiina Salef Friedrich ma oti ai. Na faaumatia ai le manuia o le pisinisi o se vaega o le Crusaders na toe foi i Europa i le sami, ma ua oo mai i lalo i le vaega Agra (o le tauiviga sini autu), na taitaiina e le Duke o Swabia vaega i le taua ma le isi Kerisiano.
alu Richard ma Philip i le sami
Isi tagata sinia o le kirusate Tolu (1189-1192) o mai i le vagaia o Agra ma lana autau i le tautotogo o le 1190. I le ala, pulea e pueina Richard Kuperu. Ae Agra, mafua ona o le feteenaiga i le va o Richard ma Philip, alu ai seia oo i le taumafanafana o le 1191, toeitiiti lava lua tausaga. Vaega o le folau atu lea fitafita Farani i lo latou nuu i lalo o le taitaiga a lo latou tupu. Ae o nisi, e pei o Henry o siamapaina, Burgundy, Hugo iā al. Ana tuua e tau i Suria, lea faaoo Saladin a toʻilalo i Arsuf, ae le mafai ona toe foi atu i Ierusalema. Ia Setema 1192 i le auai i le kirusate Lona tolu na sainia ma le Sultan o le feagaiga o le filemu, i lalo o lea e le mafai na asiasi Kerisiano le Aai Paia. toe foi lea o Richard le Lionheart i lona nuu. E tusa ma le i le vaitaimi lava lea e tasi ua oo mai le Teutonic poloaiga a fitafita, lea o loo maua e ala i le faaliliuina o se falemai Siamani fraternity St. Mary faatulagaina i le taimi o le osofaiga o le East.
O taunuuga o le Crusades
O a taunuuga na Setete Vaega kirusate Tolu? O le siata o loo faaalia ai e faapea o le Europa ma tagata o le itu i Sasaʻe, ae sili atu nai lo leiloa mai nei mea na tutupu i le talafaasolopito. Ae e tatau ona matauina o le Crusades o se taunuuga sa le gata o le oti o le toatele o tagata, o le faavaivaia o le ituaiga Medieval o le Malo, ae fesoasoani foi i le rapprochement le va o se vasega o eseese atunuu ma tagata, siitia ai le atinae o le faatautaiga ma fefaatauaiga, o le salalau o le faa-Kerisiano, o le interpenetration o tulaga faatauaina faaleaganuu o le East ma le West.
Similar articles
Trending Now