Faavaeina, Saienisi
Atomu fausaga. O le tulaga malosi o le atomu. Protons, neutrons, electrons
O le igoa "atomu" mai le gagana Eleni o lona uiga "indivisible". Siomia ai i tatou - solids, suavai ma le ea - Ua fausia o le faitau piliona o nei fasimea.
O le faaali mai o le lomiga o le atomu
Muamua o le atoms ai na lauiloa i le V senituri TLM, ina ua le faifilosofia Greek Democritus fautuaina o mataupu e aofia ai le fasimea tamai agai. Ae sa le mafai e siaki le lomiga o lo latou olaga. Ma e ui lava e leai se tasi e mafai ona vaai i nei fasimea, na talanoaina ai le manatu na, aua o le saienitisi pau lava le auala e mafai ona faamatalaina o le faiga e tutupu i le lalolagi moni. O le mea lea, sa latou talitonu i le i ai o Laiti-fasimea umi ao lei mafai e le taimi e faamaonia ai lenei mea moni.
E na o le senituri XIX. iloiloina ao latou avea le elemene vailaau faaitumalo itiiti ua meatotino faapitoa atoms - le tomai e auai faatasi ma i isi ua tuufaatasi i se aofaiga ua faatulagaina tonu. I le amataga o le XX senituri na talitonu atoms - fasimea aupito maualalo o mataupu, e lei faamaonia ua latou fatuina o lava iunite laiti.
O le a se elemene vailaau?
Atomu o le elemene vailaau - le poloka fale microscopic o mataupu. O le faamatalaina o uiga o le microparticles avea le vaega tele molecular o le atomu. E na o le mauaina o le tulafono faavaitaimi o talafeagai a Mendeleev o lo latou manatu o ni ituaiga eseese o le tasi mea. Latou e matua laiti e mafai ona latou ona vaaia le faaaogaina o microscopes e masani ai, na o le masini faaeletonika aupito sili ona mamana. Mo le faatusatusaga, o le lauulu o le lima o se tagata o se miliona taimi tele.
Le faatulagaga faaeletoroni o le atomu ua i ai se vaega faaogatotonu len¯ao aofia protons ma neutrons, ma electrons, lea taamilomilo i le ogatotonu i le faataamilosaga masani e pei o paneta o loo siomia ai latou fetu. Latou o lo o umia faatasi e tagata uma le malosi ma le eletise, o se tasi o le pito i luga e fa i le atulaulau. Neutrons - o se fasimea faaituau tau faaee atu, faaeeina i protons ma electrons lelei - le lelei. Talu ai nei tosina i le protons molia lelei, ina ia latou taumafai e tumau i le taamilosaga.
O le faatulagaina o se atomu
I le vaega tutotonu ma se vaega autu lea e faatumulia ai le atomu aofaiga aupito maualalo. Ae suesuega faaali atu e toetoe lava o le vaega tele atoa (99.9%) o lo oi ai i totonu. Taitasi atomu loo protons, neutrons, electrons. O le aofai o taavilivili electrons i ai e tutusa i le tau faaee tutotonu lelei. Fasimea i le vaega faaogatotonu len¯ao lava moliaga z ae ese se vaega tele atomika ma le aofai o neutrons i le vaega faaogatotonu len¯ao ua valaauina isotopes ma i N le lava se ma z eseese ma N - isobars. Faaeletoroni - mea vaega aupito i maualalo ma se e totogi lelei eletise = 1.6 x 10-19 coulombs. totogi Ion fuafuaina le aofai o electrons leiloa po o le mauaina. Faagasologa metamorphosis atomu le faaituau i se Ion molia ua taʻua ionization.
O le lomiga fou o le faataitaiga o le atomu
Physicists iloaina i aso e tele isi fasimea tulagalua. Le faatulagaga faaeletoroni o le atomu ua i ai se lomiga fou.
E talitonu o le protons ma neutrons, e tusa lava pe laitiiti, ua faia i luga o le fasimea itiiti, lea ua valaauina - quarks. Ua i ai se faataitaiga fou mo le atomu. O le taimi lava saienitisi faapotopoto faamaoniga mo le i ai o le faataitaiga muamua, ma le taimi nei o loo latou taumafai e faamaonia ai le i ai o quarks.
RTM - o le pepa faaletulafono lumanai
mafai ona e iloa e saienitisi o aso nei i lau komepiuta mataitu fasimea atomika o mataupu, faapea foi ma le siitia i latou i le laualuga e faaaoga ai se meafaigaluega faapitoa, lea ua taua o a mikerosekope tunneling le faitauina (RTM).
инструмент с наконечником, который очень осторожно движется возле поверхности материала. O se meafaigaluega komepiuta ma se tumutumu lea e tuleia le faaeteete latalata i le pito i luga o le mataupu. A alu le suʻesuʻega, electrons agai i le va i le va o le tumutumu ma le laualuga. E ui lava o le mea e foliga lava laugatasi, o le mea moni, e le lelei i le tulaga atomika. Le komepiuta e faia e le luga pepa o mea, faia o se faatusa o lona fasimea, ma saienitisi, ina ia mafai ona vaai i le meatotino a le atomu.
fasimea faʻaratiasia
ua faliu molia le lelei ions le autu i se mamao tele lava. fausaga atomika e faapea e moni lava a le faaituau ma e leai se totogi eletise ona fasimea uma (protons, neutrons, electrons) ua i ai i le paleni.
O le atomu faʻaratiasia - o se elemene e mafai ona faigofie ona cleaved. O lona nofoaga autu e aofia ai le tele o protons ma neutrons. Na o ese mai o se ata o se atomu hydrogen, lea ei ai se proton tasi. O le vaega faaogatotonu len¯ao loo siomia e se ao o le electrons, e e mafua lo latou tosina atu ina ia feauauaʻi i le ogatotonu. Protons moliaga lava lea e tasi sosola ese mai le tasi le isi.
e le o se faafitauli lenei mo fasimea laiti tele, lea o loo i ai le tele. Ae o nisi oi latou o mautu, aemaise lava i le telē tele, e pei o uranium, lea ei 92 protons. O nisi taimi e le mafai ona ogatotonu tatalia na ituaiga o avega. Faʻaratiasia, ua valaauina i latou ona o le mea moni e faapea emit sili fasimea mai lona vaega faaogatotonu len¯ao. Le taimi lava e saoloto ai mai le vaega faaogatotonu len¯ao le femoumouai o protons, o le le tumau ai se lala fou. E mafai ona mautu e faalagolago i le aofai o protons i le kernel fou, ma e mafai ona toe vaevaeina. O lenei faiga e faaauau pea seia oo ina leai ni vaega faaogatotonu len¯ao afafine fale o manu.
Le meatotino a atoms
masani meatotino a le atomu Physico-vailaau eseese mai le tasi vaega i le isi. Ua faamanino mai i nei tapulaa faavae.
vaega tele atomika. Talu mai le microparticles faavae nofoaga nofoia protons ma neutrons, lea o le aofaiga o le numera o taitaia, lea o loo faaalia i iunite vaega tele atomika (amu) Fua Faatatau: A = z + N.
Le faataamilosaga atomika. Le faataamilosaga e faalagolago i luga o le nofoaga o le elemene i le faiga faavaitaimi o le fusi o vailaau, o le aofaiga o atoms tuaoi ma gaoioiga masini quantum. faataamilosaga o le vaega faaogatotonu len¯ao o se selau afe taimi laiti nai lo le faataamilosaga o le elemene. e mafai ona aveesea atomu Faatulagaga electrons ma liua i se Ion lelei pe faaopoopo electrons ma avea ions lelei.
I le laulau faavaitaimi o Mendeleev so o se elemene vailaau nofoia lona nofoaga atofaina. faateleina tele atomu Lisi pe a agai ifo agai i lalo, ma e faaitiitia pe a agai mai le tauagavale i le taumatau. Nei mai lenei, o le elemene aupito itiiti - o feulaina i le kesi, ma le maualuga - cesium.
Valence. O le atigi electron i fafo o se atomu ua taʻua o le vaega valence, ma le electrons i ai taua taitasi - le electrons valence. Latou numera faamaoti le auala e fesootai atomu i isi e ala fusia vailaau. Ala e fatu microparticles taumafaiga mulimuli ina ia faatumulia o latou atigi valence fafo.
Kalave tosina - o le malosi e tausia e le paneta i le taamilosaga, ona tuuina atu mai le lima o mea faitino pau i luga o le fola. Tagata toe vaai kalave, ae o le tele o taimi sili atu ona mamana le aafiaga eletise. O le autau o le tosina (po repels) fasimea molia i le atomu, 1000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 taimi sili atu le malosi nai lo le kalave i ai. Ae i le ogatotonu o le autu, o loo i ai pea e mafai ona o se malosiaga mamana o le o lo o umia faatasi protons ma neutrons.
O le tali i nuclei faatupuina le malosi i se reakita faaniukilia, pe afai o le ua cleaved atoms. O le mamafa o le elemene, o le aofaiga sili atu o le fasimea fausia lona atoms. Afai e te faaopoopo i luga o le aofaiga atoa o protons ma neutrons i se elemene, ua tatou aoao o lona mamafa. Mo se faataitaiga, uranium, o le elemene sili ona mamafa o lo oi ai i le natura, ua i ai se mamafa atomika o le 235 po o le 238.
Fission o le atomu i le tulaga
O le tulaga malosi o le atomu - o le tele o le avanoa i le autu, pe afai o le electron i le lafo faatu. I le atoa ai o 7 orbitals e talafeagai ma le aofai o taimi i le laulau faavaitaimi. O le sili atu ona mamao o le nofoaga o le electron mai le vaega faaogatotonu len¯ao, o le vaega eleele faasao o le malosi taua lea o lo o umia. Vaitaimi, o le aofai faailoa mai le numera o orbitals atomika o loo siomia ai lona vaega faaogatotonu len¯ao. Mo se faataitaiga, o le Potassium - elemene 4 vaitaimi, lea ei ai se 4 tulaga malosi atomu. Numera elemene vailaau tutusa i lona moliaga ma o le aofai o electrons i le vaega faaogatotonu len¯ao.
Atomu - le puna malosi
Atonu o le fua faasaienisi e sili ona lauiloa iloa e le physicist Siamani Einstein. Sa ia finau o le vaega tele o se mea ae o se ituaiga o malosi. Faavae i luga o lenei manatu, e mafai ona liliu mataupu i le malosi, ma le fuafuaina e ala i le fua faatatau e pei ona mafai ona e maua. O le uluai taunuuga le aoga o sea liua avea pomu atomika lea na muamua tofotofoina i le vao Los Alamos (ISA), ona detonated i aai Iapani. Ma e ui lava na o lona fitu o le mea papa liua i le malosi, mana faaoosala o le pomu atomika sa matautia.
I le autu faamaloloina lona malosi, e tatau ona faaumatia. E vaeluaina ai, e talafeagai e galulue i fafo atu o neutron. Ona decays le vaega faaogatotonu len¯ao i le lua i le isi, mama, ma saunia se faamalologa tele o le malosi. O le paʻu tau atu i le faamatuu atu o isi neutrons, ma ua latou faaauau pea ona vaeluaina isi nuclei. Ua liua le faagasologa i se tali filifili, e mafua i le foafoaina o se aofaiga tele o le malosi.
Tulaga e lelei ma leaga o le faaaogaina o se uiga faaalia faaniukilia io tatou taimi
mana faaoosala, lea ua tatalaina i le suiga o le mataupu, ua taumafai tagata e toto laau mana faaniukilia. Afai e faia e le o le tali faaniukilia i le tulaga o se pa, ae o le a leiloa vevela malie.
ei ai le malosiaga faaniukilia lona tulaga e lelei ma leaga. E tusa ai ma saienitisi, ina ia faatumauina lo tatou malo i se tulaga maualuga, e tatau ona faaaogaina lenei puna tele o le malosi. Ae ia manatua le mea moni e faapea e oo lava i le tele o le mafai ona atinae po nei faamaonia ai le tamaoaiga atoatoa o laau mana faaniukilia. Foi ua maua i le tuuina atu o le malosi otaota faʻaratiasia i lalo o le talafeagai teuina e mafai ona aafia ai lo tatou fanau mo le faitau sefulu o afe o tausaga.
Ina ua mavae le tele o tagata le faalavelave Chernobyl o e matua matautia le tuuina atu o malosiaga faaniukilia mo tagata. O le na o laau ma le saogalemu o lenei ituaiga o le la ma lona tulaga gafatia malosi tele faaniukilia. ua atiina ae saienitisi faataitaiga eseese o maa la, ma atonu i le lumanai, o le a mafai ona tagata ina ia tuuina atu i latou lava ma le malosi faaniukilia saogalemu.
Similar articles
Trending Now