Faavaeina, Tala
Anne Frank. Anny api o talaaga Frank, talaaga, ata
ua lauiloa le igoa Frank Anne i le toatele, ae e toaitiiti tagata iloa le talafaasolopito o le olaga o lenei teine toa. Anne Frank, o lona igoa atoa o Anneliz Mari Frank, o se Iutaia, fanau i Siamani, 12 Iuni, 1929, i le vaitaimi o le va o le taua lalolagi e lua. I le taimi o le taua, ona o le sauaga na mafatia ai le tagata Iutaia, na faamalosia le aiga o Anna e tuua le atunuu ma alu i le Netherlands e sola ese ai le mataʻu Nazi. I le taimi o lo latou nonofo ai i le fale, sa ia tusia memoirs, lea na lomia le tele o tausaga ina ua mavae le taua, i lalo o le igoa o le "O le api o talaaga o Anne Frank." Na faaliliuina lenei galuega i le tele o gagana ma ua maua le lautele lauiloa i le lalolagi atoa. E ui lava i le mea moni e faapea ua uma ona faamaonia le moni o le memoirs o le masalosalo i le 1981 suesuega oi latou o atoatoa moni.
tamaitiiti
na fanau mai Anne Frank i Frankfurt i se aiga Iutaia. O le teine sa i ai se aiga atoa: tama, tina ma le tuafafine. matua o Anna, Otto ma Edith Hollander Frank, sa ulugalii faaipoipo faaaloalogia faigofie: ia - o se tagata ofisa sa i ai muamua, ma sa - o se housewife. na igoa ia tuafafine matua Anna Margo, ma sa fanau mai o ia na o le tolu tausaga na muamua - 16 Fepuari, 1926
Ina ua avea ma ulu o setete ma le Nazi Party manumalo Hitler le faiga palota i le municipality o Frankfurt, Otto, tama o le na faamalosia ai le aiga e faimalaga ona o le tulaga faaupufai faaitiitia i poloaiga e saunia ai le eleele mo le faaalualuina i le aiga atoa. O lea na ia alu atu i Amsterdam, i le mea sa avea o ia ma faatonu o le nuu o oloa-soofaatasi. E leʻi umi ae sa mafai ona agai i le aiga atoa i le Netherlands mo le ono masina talu ona faamomoiloto o lona tama.
Ina ua siitia Anne Frank i Amsterdam, sa amata loa ona auai i le aoga faataitai, ma alu lea i se aoga Montessori. Ina ua uma ona faauu mai i le vasega ono sa ia faaliliuina atu i se aoga maualuga faapitoa mo tamaiti o le tupuaga Iutaia.
Olaga i se fale
I le 1940, na mafai ai ona soli le'autau Siamani e ala i le saogalemu ma le nofoia o le teritori o le Netherlands. O le taimi e pei ona tofia le Wehrmacht lona malo i luga o fanua o lo o nofoia, ona amata se sauaga toaga o le tagata Iutaia.
tau le 13 tausaga le matua Anna, o lona uso matua, Margot Frank, se tusi samania i le Gestapo. E lua vaiaso mulimuli ane, na alu le aiga i le fale. sa mafai Anne Frank ma lona aiga e natia i se nofoaga, saunia o tagata ofisa o le kamupani, sa galulue ai lona tama. filifilia ua paaga Otto le pito i tua o le ofisa o le fale o loo latou galulue i Prinsengracht, 263. le ulu atu i le potu avanoa sa teuteuina e pei o se kapeneta faila, e aloese ai mai so o se masalosaloga. E lei leva ona nofoia Frank aiga i se potu faalilolilo, na auai i latou e se isi ulugalii Van Pels ma o latou atalii ma le fomai Fritz Pfeffer.
A itiiti mulimuli ane, sa amata ona tusi Anna lona memoirs, lea na mulimuli ane faia lana lauiloa, ae le talia aloaia o mai i le tusitala talavou, mea e leaga ai, e oo lava ina ua mavae lona oti.
O le api o talaaga Anny Frank
Faitio ma toe na o le faatasi le au faitau e uiga i lenei galuega ua faamaonia ai e taua faitauina. E faaalia e le gata i puapuaga, o le na mafatia i tagata na aafia i le Holocaust, ae le tuua toatasi uma o loo lagonaina teine maʻi i le lalolagi Nazi.
Api o talaaga na tusia i le pepa faatumu o le tusi i se teineitiiti o mafaufauga Kitty. O le tusi muamua o le aso Iuni 12, 1942, o lona uiga. E. O le aso lona sefulutolu o le teine. I totonu o nei tusi, o loo faamatala Anna le mea e sili ona taatele i le fale faatasi ma ia ma le vaega o totoe o le tagata. Ua tuuina mai e le tusitala lana memoirs taua o le "I le pito i tua o le fale» (Het Achterhuis). O le igoa gagana Rusia faaliliuina o le "sulufaʻi."
Le taimi muamua, o le faamoemoega o le tusia o api o talaaga o se taumafaiga e sosola ese ai mai le mea moni saua. Ae i le 1944 na suia ai le tulaga lenei. O le savali leitio Anna faalogo i le Minisita o Aoga o le Netherlands. Sa ia saunoa o le manaomia o le faasaoina o so o se pepa aloaia e mafai ona faailoga lea o le Nazi faʻasalaga e faasaga i tagata, aemaise lava o tupuaga Iutaia. api tagata ua igoa ia o se tasi o le faamaoniga sili ona taua.
Ina ua uma ona faalogo i lenei savali, sa amata ona tusi Anna se tala e faavae i luga o le tusi o talaaga faavaeina uma. Ae peitai, o le faia o se tala, sa ia le taofia i faatumuina le uluai lomiga ma faamaumauga fou.
Uma le tagata i le tusi ma le api o talaaga - e tagata sulufaʻi. E le iloa pe aisea, ae ua filifilia e le tusitala e aua le faaaogaina igoa moni ma o mai i luga ma mo aliases uma. aiga Van Pels faamaumauga gaoioiga i lalo o le suafa o Petronella ma valaau Fritz Pfeffer Albertom Dyusselem.
Pueina faapagota ma le oti
Anne Frank, o se otootoga o le tala, lea e faaalia ai le tele o mea ua oo i ai, o le tagata o se scammer. Ua lipotia mai e faapea o se vaega o tagata Iutaia lafi i totonu o le fale. E leʻi umi, na taofia uma e lafi i totonu o le fale e leoleo ma auina atu i nofoaga o faasalaga.
sa Anna ma lona uso matua Margot i uia tolauapiga faapagota Westerbork, ma sa toe tuu atu lea i Auschwitz. Ona sa auina atu le tuafafine e toalua e Bergen-Belsen, lea o ni nai masina mulimuli ane latou maliu o typhus. e le o faamauina le aso tonu o lo latou oti, ae ua iloa e lei leva talu ona faasaolotoina i le tolauapiga e le British.
faamaoniga o le tusitala
Afai ua maea ona lomia faasalalau le galuega ma ua maua ai le lauiloa tele, sa i ai le masalosalo e uiga i le tusitala. O le mea lea, o suesuega o le vaitusi ma le pepa na aveina atu tusitusiga i le 1981 api o talaaga, lea na avea ma se faamautinoaga e le tutusa le pepa aloaia i le taimi o lona faiga tusitusia. E tusa ai ma isi tala, lea na sa faia le Frank Anne o auiliiliga tusilima, lea ua avea ma se faamaoniga faaopoopo e moni le galuega, ma o Anna o le tusitala.
O le lomiga o le galuega e aafia ai i Otto Frank, le tama o le teine, o lē, ina ua mavae lona maliu aveesea le aano i luga o nisi o vaega e uiga i lana ava - tina o Anna. Ae i lomiga mulimuli mai o le na toe fragments.
iloiloga
Ina ua mavae le taua, o le sa auai leoleo Amsterdam i tulimatai le tagata na lipotia mai le mea oi ai sulufaʻi tagata o le Gestapo. e le i faasaoina ai le pepa aloaia aloaia o le suafa o le atiaʻiga, ae tatou te iloa o tagata Iutaia uma, e aofia ai Anne Frank, na aumaia ia te ia se fitu ma le afa guilders. O le suesuega e maua ai le atiaʻiga na faamutaina i se taimi vave e pei ona teena Otto Frank e auai i ai. Ae ina ua le tesi ua maua lauiloa salalau i le lalolagi atoa ma ua faaliliuina i gagana e tele, taleni ili Anna ma na tagata oe fia taui ma sui ai i le toesea o le ola o tagata le sala, sa latou manaomia ina ia faaauau pea le sailiga mo le faafitauli.
atiaʻiga
E tele ni manatu e faatatau i le scammer gafatia. E pei o le masalomia e taʻua o tagata e toatolu: tagata faigaluega oloa Willem van Maar, le auauna Lena Hartog van Bladeren tama ma paaga Anna Anton Ahlersa. Suesue aafia i lenei lomiga, vaevaeina i itu e lua. O nisi e talitonu e faapea o le agasala o le mama Lena Hartog, o lona atalii sa uma ona o se pagota o le tolauapiga o faasalaga, ma sa le manao e suia, o lea lipoti i le Gestapo. E tusa ai ma isi lomiga, o le faalata o Anton Ahlers. e tele ambiguous faamatalaga e uiga i lenei manatu. I le tasi itu, o le uso ma le atalii talosaga Ahlersa na ia tautino lava ia i latou na ia avea ma se atiaʻiga. I le isi itu, o le suesuega, lea na faia e le Netherlands Institute mo pepa Taua, o loo maua e le aafia ai o Ahlers lenei.
falemātaʻaga
Maota o Anne Frank o loo i le fale lava lea e tasi natia ai o ia ma lona aiga i se fale i Amsterdam. I le falemataaga o loo i ai tagata o le aiga i latou uma oe faaaogaina le tagata sulufai. I le taimi o le taiala o maimoaga taamilo taʻu atu e uiga i le olaga i aso taitasi o le nonofo lafi nofoaga, auala o loo mulumuluina i latou, saunia mai fou nusipepa ma le auala e faamanatu ai aso malolo o le aiga.
I le falemataaga e mafai ona e tagai foi i le api o talaaga muamua, lea na tusia e Anna. Fuaitau mai le memoirs taʻu atu o le auala e le teine manao o ia e paʻi atu i le laau o le ola i fafo atu o le faamalama, ma a savali i le ea fou. Ae faamalama uma ua tapunia avanoa fufusi, ma na tatalaina i le po mo le ea fou.
O loo faatusalia i le aoina o se ituaiga o mea, o le pule o lea sa Anne Frank, ata ma sili atu. O iinei e mafai ona e matamata i se ata tifaga e uiga i Anna ma faatau se tasi kopi o le api o talaaga, lea sa faaliliuina i gagana e 60. Foi i le mafai ona maua faaaliga statuette "Oscar", lea e maua e se tasi o le actresses sa taalo i le ata tifaga o loo faavae i luga o le api o talaaga.
atavili
"O le api o talaaga o Anne Frank" na pueina i le 1959, ona faatonuina ai e George Stevens. O le eseesega autu mai le tusi - o le nofoaga lea sa nonofo ai Anne Frank. O le ata tifaga pai atu i luga o le mafuaaga autu ia mo le memoirs, ma ua taumafai o saʻo lona foafoa atagia ai le uma faigata ma faigata na feagai ma le tagata o sulufaʻi. E pei ona taʻua i luga, na oo lava i tuuina atu le tasi o le e faatinoa ata tifaga "Oscar".
Anne Frank, o lona talaaga ua faatumulia i le tele o faigata, o mafatiaga ma le tiga, ma taumafai e feagai ma le lavelave o le olaga i aso uma i le fale, ae o ana api o talaaga o le taunuuga o nei taumafaiga. Tusi e faatuatusi i se uo igoa lē moni, e atagia ai le loloto atoa o le tuua toatasi lea e oo i teine, ma talanoa e uiga i le sauaina o tagata Iutaia. Ae uma le puapuaga na onosaia e ia na faamaonia i le malolosi o le finagalo o le tagata ma le tele o mea e mafai ona e ola ai, e le na o maua e taumafai.
Similar articles
Trending Now