Faavaeina, Tala
Aganuu atunuu caliphate: uiga ma talafaasolopito. O le sao o le Arapi Caliphate i le aganuu lalolagi
O se taimi o le a le lalolagi Mosalemi sa i lalo o le tulafono o le Caliphate, e taʻua o le Age Golden o isalama. Lenei vaitaimi umi mai le VIII e XIII senituri TA. E amata i le faapaiaina o le Maota o le Poto i Baghdad. O iina, saienitisi mai le salafa o le lalolagi ua saili e faapotopoto poto o loo maua uma i le taimi ma faaliliuina i latou i le gagana Arapi. Caliphate atunuu aganuu i lenei vaitaimi, oo i le manuia sili atu. E iu o le Golden Tausaga i le taimi o le Mongol osofaiga ma le pa'ū o Baghdad i le 1258.
Mafuaaga mo atinae faaleaganuu
I le senituri VIII, mai Saina i le teritori aina e le au Arapi ati mauaga fou - pepa. O se tele taugofie ma faigofie e gaosia ai nai lo le paʻu manu, sili atu ona talafeagai ma sili atu nai lo anagatā papyrus. O le sili atu foi mitiia vaitusi na mafai ai ona vave faia ni kopi o tusitusiga. Faafetai i le toe afio mai o tusi pepa ua tele taugofie ma faigofie ona maua.
Caliphate pule faigamalo, o le Abbasids, lagolagoina le faaputuga ma le siitia o le malamalama. Sa ia taua i le folafolaga a le Perofeta Muhammad, lea e faitau ai: ". O le vaitusi o le saienitisi - sili ona paia nai lo le toto o se maturo"
Aganuu o le atunuu Arapi oo mai o le Caliphate mai le leai se mea. E faavae i luga o ausia o muamua malo. O le tele o galuega masani o aso anamua sa faaliliuina i le gagana Arapi ma Peresia, ma mulimuli ane i Take, Eperu ma le faa-Latina. tatou faʻataʻitaʻiina Arapi, reinterpreted ma tuuina atu le malamalama e maua mai i le anamua Greek, Roma, Peresia, Initia, Saina ma isi punaoa.
Saienisi ma Filisofia
Aganuu uputuu Caliphate Isilama faatasi ai ma le manatu o tagata mafaufau anamua, aemaise lava Palato ma Aristotle. na faaliliuina tusitusiga faafilosofia Arapi i Latina o sao i le atinae o Europa faasaienisi.
Faavae i luga o le muamua atu Eleni, e pei o Euclid ma Archimedes, mathematicians Caliphate, o le suesuega muamua faiga o algebra. O le au Arapi faailoa Europa ma numera o Initia, o le faiga o decimal vaega ninii.
na faavaeina le aai Moroccan o Fez Iunivesite i 859. Mulimuli ane, sa tatalaina faalapotopotoga faapena i Cairo ma Baghdad. Ina ia iunivesite e suesue mataupu faalelotu, tulafono ma talafaasolopito Isilama. Caliphate atunuu ua tatala aganuu i aafiaga i fafo. I totonu o le faiaoga ma tamaiti aoga e le gata Arapi, ae faapea foi i tagata ese, e aofia ai le lē Muslims.
vai
I le IX senituri i le teritori o le Caliphate amata ona atiina ae se faiga o vailaau faavae i luga o suesuega faasaienisi. O tagata mafaufau o lena taimi, Al-Razi ma Ibn Sina (Avicenna) systematized le poto faaonapo nei e uiga i le togafitia o faamai ma tuuina atu i latou i le tusi mulimuli ane na lauiloa i le Medieval Europa. Faafetai i le au Arapi lalolagi Kerisiano toe faafoʻi ai le fomai Eleni anamua Hippocrates ma Galen.
aofia ai atunuu Aganuu Caliphate e faavae i le mataupu o uputuu isalama o le fesoasoani atu ie matitiva. O le mea lea, i le aai tele i ai falemai saoloto, e fesoasoani talosaga uma onosai. o loʻo faʻatupeina i latou e faavae faalelotu - Vakuf. I le faaali mai teritori o le Caliphate ma le faalapotopotoga muamua a le lalolagi mo le tausiga o le mafaufau maʻi.
faatufugaga vaaia
Vaega o le Aganuu o le Arapi Caliphate, manino faapitoa lava i le galuega teuteu. e le mafai ona le mautonu teuga Isilama ma le faataitai o le faatufugaga lelei o isi malo. Uiga mamanu teuteuina i kapeta, lavalava, meafale, ipu, facades ma interiors o fale.
O le faaaogaina o mea teuteu e fesootai ma le faasā faalelotu i tupua o tagata faʻaolaola. Ae e le o faamalosia matua i taimi uma. ua salalau le tagata faatusa ata tusi. I Peresia, lea sa i ai foi se vaega o le Caliphate, e pei o le frescoes vali i luga o puipui o le fale.
Mataupu Faavae faia tioata
Aikupito ma Suria i aso anamua sa le nofoaga autu o le alamanuia tioata. I le faasaoina teritori o le Caliphate ma faaatoatoaina lenei ituaiga o vaa. I le vaitaimi o le popofou o le Tutotonu Ages oloa tioata sili a le lalolagi gaosia i le Sasae Tutotonu ma Peresia. O le maualuga aganuu faapitoa na matuā talisapaia o le Caliphate e le Italians. Mulimuli ane, o le Venetians, o le taimi o faagaoioia le faaaogaina o le Isilama tusiata foafoaina latou lava alamanuia tioata.
calligraphy
Taumafai mo igoa atoatoa ma le matagofie faatumulia le aganuu atoa o le Arapi Caliphate. Faapuupuu faaalia aoaoga faalelotu po o se fuaitau mai le na faaaogaina Koranu i se mataupu eseese: .. Tupe Siliva, o maa o keramika, tunupaʻu uamea, puipui o fale, ma isi Matai oe umia le faatufugaga o le calligraphy, sa i ai se tulaga e maualuga atu nai lo isi tusiata i le lalolagi Arapi.
Lomiga ma solo
I le tulaga muamua o le aganuu o le atunuu Caliphate faamatalaina e se faasalaga i mataupu faalelotu ma se manao e oust le Arapi gagana faaitulagi. Ae mulimuli ane na liberalized i le tele o lalolagi o le olaga lautele. Lenei faapitoa taitaiina atu ai i se faafouga o Peresia lomiga.
O aia sili o le solo o le vaitaimi. o loo maua fuaiupu i le toetoe lava o tusi Persian uma. E tusa lava pe galue i filosofia, saienisi o fetū ma le matematika. Mo se faataitaiga, e toetoe lava le afa o le tusi upu o vailaau tusia Avicenna se solo. eulogies salalau. solo Tamaoaiga ma maoae. O le tumutumu o lenei tulaga o le solo "Shakhname".
Tala fatu lauiloa "Afe ma se tasi po" foi o Peresia amataga. Ae o le taimi muamua lea ua uma ona aoina mai i totonu o se tusi ma tusia i le gagana Arapi i le senituri XIII i Baghdad.
atiga
na faia Caliphate atunuu aganuu i lalo o le uunaiga a uma muai Isilama malo anamua ma tagata o tuaoi Arapi. ua sili ona faaalia manino lea i le tuufaatasia o le tusiata fale. Fale i totonu o le uiga faa Byzantine ma Syriac o le tusiata fale Isilama vave. Tusiata o fale ma decorators tele o fale ua fausia i luga o le teritori o le Caliphate, sa malaga mai atunuu Kerisiano.
na fausia faletapuai matagofie i Tamaseko i luga o le nofoaga o le Basilica o Ioanna Krestitelya , ma toetoe lava a tutusa lelei lava e pei ona foliga. Ae o le taimi na faaali mai, ma o le mea moni o le faiga fausaga Isilama. ua avea Keyruana faletapuai Tele i Tunisia se faataitaiga mo nofoaga faalelotu mulimuli ane Mosalemi uma. O loo i ai se foliga faatafafa ma e aofia ai se minaret, o se lotoā tele siomia e porticos ma se fale tele le tatalo ma domes lua.
sa Aganuu o le atunuu Arapi o le Caliphate se eseesega faaitulagi faaleoina. O lea, mo le tusiata fale Peresia sa faamatalaina i le fausaga faaofuofu faasino ma solofanua, i le Ottoman - fale ma domes tele, i le Maghreb - le faaaogaina o koluma.
sa tele Caliphate fefaatauaiga ma fusiua faaupufai ma isi atunuu. O le mea lea, sa i ai ana aganuu i ai se aafiaga tele i le tele o nuu ma malo.
Similar articles
Trending Now