Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Va'aia o le Hypothalamic o le vaitaimi o le malo: mafua'aga, fa'amaoniga ma foliga o togafitiga

Ae paga lea, o le faagasologa o le tuputupu ae e le masani ona le amanaiaina. I nisi tulaga, ona o le osofa'i o le hormonal, e mafai ona aliali mai le tele o faailo le lelei ma fa'ama'i. O se tasi oi latou o le hypothalamic syndrome o le vaitaimi o le malo (GSPP).

Se'io tatou mafaufau atili i fa'amatalaga au'ili'ili e uiga i le fa'ama'i.

O le a le hypothalamic syndrome o le talavou?

O se seti o faailoga eseese, o le foliga mai na mafua ona o le fenumiai o le suiga o le hormone o le tino ona o le toilalo o le hypothalamus ma slanderland.

I lenei tulaga, hypothalamic syndrome o matua i le teine e sili atu ona masani e uiga i le 10 taimi nai lo le tama.

I le lomiga faafomai o loo i ai le tele o isi igoa mo lenei faamaʻi: matua ma le autalavou bazopilizm, basophilism matua, syndrome diencephalic o matua, talavou, dispituitarism matua-talavou, matua ma le autalavou dispituitarism, syndrome pubertal basophilism.

Togafitiga ma le su'esu'eina o le ma'i

O le hypothalamic pubertal syndrome e mafai ona o mai faatasi ma le tele o faailoga ma'oti. I lenei tulaga, o lo'o mataituina i se tasi po'o le taimi foi i nisi o vaega o le tino.

O lea la, o a faailoga e fa'aalia ai le ma'i o le hypothalamic puberty syndrome?

  1. Mai le itu o metabolic processes. E popole tagata ma'i e uiga i le fia inu pea ma le faateleina o le fia'ai. I le taimi o le su'ega, e matauina e le tagata tomai faapitoa le teuina o lafulemu i luga o le tauau, ua'i, pulou, puimanava. I lenei tulaga, o le a amata ona taamilo foliga ma ua le mautonu le manava.
  2. Mai le fa'alavelave ma le mafaufau. O tagata ma'i e faitio i le masani ai o le vevela, o le ulu, o le tiga o le mafaufau ma le moe, vaivai vave, atuatuvale, le fiafia, loimata. suesuega faamoemoega faamatalaina se tele eseese o le pupils, faapea foi ma le faatafa ese o le gagana ese mai le laina faalava, o le asymmetry o reflexes, nasolabial gauga ma fissures palpebral, nystagmus faalava.
  3. Mai le cardiovascular system ma le toto toto. O le fa'ama'i e fa'atasi ma se fa'aititia. I le 55-75 pasene o mataupu, o le mamafa e tutusa, lapalai, ma e ono iai le maualuga. Gata i lea, e leo lona lua dysrhythmia mafai o le aorta, toto maualuga intracranial, faateleina ai le tulaga o le secretion o cortisol ma aldosterone, angiopathy retinal.
  4. I le vaega o le gaioiga. O fa'afitauli e mafai ona matauina i le tulaga o le le atoatoa o le vevesi o le vevela, toto toto. E faia foi e le foma'i se su'esu'ega fa'amoemoe. Tagata talavou o lo'o i ai se fa'alavelave fa'apoma'i o le vaitaimi o le tagata matutua, e foliga la'ititi nai lo le matutua. I le taimi lava e tasi, o lo latou tamaititi e tupu 1-2 tausaga vave pe a fa'atusatusa ma a latou tupulaga. I tama, o foliga e maua ai se tama'ita'i, i luga o lona lauulu e tupu tele le leaga e tusa lava pe a uma le vaitaimi o le pala. Fa'aauau le atina'e o gynecomastia. Faatasi ai ma nei mea uma, o le tele o le penis, scrotum ma testicles e fetaui lelei ma le matua ma o'o atu i le atina'e mulimuli i le 15 tausaga. Ae mo teineiti, latou te vave amataina ni uiga feusua'iga lua. E masani lava ona amata le toilalo pe a mavae sina taimi (e oo i le lima tausaga) pe a uma le amataga o le taamilosaga muamua. Latou faaali mai i latou lava i le tulaga o amenorrhea, toto uterine, e maʻimāsina matuai tiga lava, syndrome hypomenstrual. E ono mafai ona fa'alauteleina ovaries.
  5. Mai le pa'u. O le tagata gasegase e faitio i le pa'u mago ma le solia o lo latou amiosa'o (fa'amalo) i totonu o le manava, tauau, pulou, mammary, ma le lauulu tele. I le taimi o le su'esu'ega i fafo, e va'ava'ai ai e le fomai le lanu o le pa'u-cyanotic o le pa'u ma le i ai o le mafiafia o le au'au i le vaega o tauau, ogalima, ma i nofoaga foi o feeseeseaiga o lavalava. E le gata i lea, e malulu le pa'u i le pa'i, aemaise lava i le vaega o ogavae ma papa. E i ai le lanu piniki ma le mumu ma le tele o lauulu.

I le faaopoopo atu i nei mea uma, o lo'o i ai se fa'alauteleina o le vevela.

Mafuaaga o le fa'aalia o le ma'i

Le fa'amautuina o le mafua'aga tonu o le amataina o se fa'ama'i e pei o le hypothalamic syndrome o le palau, ua le manuia le au saienitisi. E na o le iloa e tele mea e mafai ona fesoasoani i lenei faagasologa, e pei o fa'ama'i pipisi i le taimi o le tamaitiiti, poo le i ai o se mea na tupuga mai, ma le aga'i fanau mai.

Le fa'aleagaina o fa'ama'i fa'asalaga

O le hypothalamic syndrome o le vaitaimi o le malo e mafai ona tula'i mai ona o se mafua'aga o a'afiaga po'o ni mea e leai ni mea.

I le tulaga muamua, o tagata e aveina le kenera o le adiosis e pasi mai lea augatupulaga i atulaau o tupulaga e mafai ona faaputuputu ga'o i totonu ia i latou, suia le mucosa o le intestinal. O ma'i o lo'o i ai nei ituaiga fa'ama'i o lo'o i ai se fa'asalalauga hyperliposetetic o metabolic processes ma le fa'alauteleina o le absorption i totonu o le inumaga, faapea foi ma le faaletonu o le enzyme.

I le tulaga lona lua, o le, i le i ai o ni mea e le o ni mea na tupu, o le hypothalamus nuclei po'o le fa'alavelave i le fegalegaleaiga o le pituitary ma hormones gonadotropic.

Fa'avasegaga

Fa'avae i luga o fa'amatalaga eseese, o le hypothalamic syndrome o le vaitaimi o le malolo e mafai ona vaevaeina i ituaiga.

Fa'alagolago i le natura o le fa'afitauli o le fa'ama'i:

  • Stable;
  • Puleaina;
  • Alualu i luma;
  • Fa'aauau.

Fa'alagolago i le a'oga:

  • Faatasi ai ma le tele o le neurocircular disorders;
  • Faatasi ai ma le taua o tagata sitaili;
  • Faatasi ai ma le tele o mea'ai;
  • Fa'afefiloi.

Fa'alagolago i le maualuga o le malosi:

  • Uma;
  • Togi;
  • Malamalama.

Fa'alagolago i le pepa:

  • Vegetative-visceral;
  • Nervously trophic;
  • Va'aia o le epilepsy;
  • Vegetative-vascular;
  • Neuromuscular;
  • Psychosthenic, pseudo-gastritis;
  • Fa'alavelave i le galue malosi ma le moe;
  • faaletonu o thermoregulation ;
  • Neuroendocrine.

O ai e tatau ona ou fa'afeso'ota'i mo se fesoasoani?

O ai o le a fesoasoani i le fa'aumatiaina o se fa'ama'i, e pei o le hypothalamic syndrome o le vaitaimi o le malolo? O fa'amaoniga oi latou e feagai ma lenei faafitauli e ta'u mai ai e tatau ona fa'afeso'ota'i nisi foma'i i le taimi e tasi. O lenei mea o le endocrinologist, fediatrician, otolaryngologist, neuropathologist, ma mo teineiti e ese mai ai o se foma'i.

I le taimi lava e tasi, o le fa'amatalaga a le foma'i e fa'amalosia, talu ai o le fa'ama'i na mafua ona o le matuia tele o le setete i taimi faigata ma i le leai o se togafiti talafeagai.

Va'aia o le Hypothalamic o le vaitaimi o le malo: metotia o togafitiga

O le fa'aaogaina o le fa'ama'i e aofia ai le tagofia o vaila'au fa'asaina, fa'aaloalo i se taumafataga faapitoa ma fa'amalositino. I le taimi lava e tasi mo se toe manuia manuia, e taua le mata'ituina lelei o faatonuga uma a le foma'i. Mo le sili atu le faigofie, mafaufau eseese ituaiga eseese o togafitiga.

Foma'i

O a fualaau oona o le a fesoasoani e fa'asa'o ese ai se fa'ama'i e pei o le hypothalamic syndrome o le vaitaimi o le soifuaga pepe? Togafitiga e a'afia ai le tu'ufa'atasia o ituaiga togafitiga e fa'aumatia ai ona uiga uma.

  1. Lapata'i lipotropic.
  2. Tetele togafitiga.
  3. Tagata fa'atau.
  4. Fesoasoani fa'apitoa.
  5. O fualaau faasaina (Orlistat, Meridia).
  6. Auala mo le fa'aleleia atili o le toto microcirculation (Cavinton, Stugeron, Cinnarizin).
  7. Sauniuniga mo le fa'aleleia o mea taumafa o fausaga cell ("Cerebrolysin", "Nootropil").
  8. Fa'amālōlōina togafitiga (Furosemide, Magnesium Sulphate, Voroshpiron).

Taumafa ma faamalositino

Muamua, e taua le toe iloiloina o le meaai. E tatau ona fa'aumatia le tele o mea'ai, aloese mai le taumafa. E taua le aveeseina mai le lisi a le tamaititi mea'ai uma e maualuga-kalori, e pei o le ga'o ga'o, sukalati, aisa kulimi, meaai anapogi ma isi.

Togafitiga e maua ai le tausisia o le numera o le soifua maloloina 8. E aofia ai le fa'aitiitia o le fa'amaonia o mea taumafa ona o le ga'o ma ga'o tele. E fuafua foi e fa'afeiloa'i vitamini C, E, A i totonu o le fa'aiuga ma faia aso e lafoa'i ai.

O gaioiga fa'ale-tino e fuafua i le fa'aitiitia o le aofa'i o le ga'o. E tatau ona aofia ai le faia o fa'amalositino i le taeao ma le fa'aaogaina o fa'amalositino faapitoa, ta'aloga i fafo, taaloga, fa'agasologa o vai, savali i afiafi.

Vaaiga mo le lumana'i

E pei ona fa'aalia i fuainumera, o le fa'aaogaina atoatoa o le ma'i e tupu i le 20-40% o mataupu.

I le 20 pasene o tagata gasegase, o le alualu i luma o le fa'ama'i o lo'o matauina.

O le malologa o lo'o tumau pea le fa'agasologa o le fa'ama'i, lea e fa'aalia i le tupu o toe fo'i. O i latou, i le itu, e mafai ona o'o atu ai i le atina'eina o le maualuga o le toto maualuga, ma'i suka, leai se tamaititi, fa'afitauli i le taimi o le fanau mai, ma'i o le hypothalamic o le neuroendocrine, ovary secondary secles.

Puipuiga

O auala autu e puipuia ai le foliga mai o le ma'i o le hypothalamic o le vaitaimi o le malologa o le usitai lea i soifuaga soifua maloloina o le autalavou ma le usitaia o tulafono o meaai paleni. E taua le i ai o mea fa'aletino ma fa'aauau pea ona savali i le ea fou.

I le faaopoopo atu i ai, e tatau ona faia le fa'amalosia o le fofo masani o fa'ama'i.

Ia soifua maloloina!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.