Arts ma FaafiafiagaAta vaaia

Talafaasolopito siva Italia ma o latou ituaiga

I se lalolagi o le tele o tagata soifua faatasi, talanoa i gagana eseese. Ae le gata i le upu na tautalagia i tagata i le talafaasolopito atoa. Mo le faamoemoe o spiritualizing outou lagona ma mafaufauga faaaogaina i aso anamua o pese ma siva.

Siva oe faasaga i le talaaga o le atinae o le aganuu

aganuu Italia e taua tele i le talaaga o ausia lalolagi. O le amataga o lona tuputupu ae vave coincides i le fanau mai o se vaitaimi fou - o le Renaissance. O le mea moni, ei ai se faafouga o ai i Italia, ma ao tuputupu ae mai totonu, e aunoa ma le paʻi atu i isi. Lona muamua manuia pa'ū i luga o le senituri XIV-XV. Mulimuli ane, i le faasalalauina Italia i Europa atoa. amata foi Atinae o talatuu i le senituri XIV. agaga fou o ata, o se uiga ese i le lalolagi ma le lalolagi, o le suia o tulaga faatauaina saʻo atagia mai i siva mālō.

O le aafiaga o le Renaissance, laasaga fou ma Bally

I le Ogatotonu Ages le faagaioiga o Italia i le faatinoina musika shagoobrazno sologa lelei, ma faalue. suia Renaissance uiga i le Atua, lea sa atagia mai i talatuu. siva Italia maua le malosi ma gaoioiga malolosi. Lea pas "piriota" faatusa amataga faalelalolagi o le tagata ma lona sootaga ma le meaalofa o le natura. O se gaoioiga "i lona tamatamaivae" po o le "e" feosofi faailoa le manao o le tagata i le Atua ma lona faamamaluina. Latou faavae tofi siva Italia. Latou tuufaatasiga ua taʻua o le "vaega" po o le "manatu".

mea fai musika mālō Italia o le Renaissance

na faataunuuina galuega talatuu i le musika. Ina ia faia lenei mea, tatou te faaaogaina le meafaigaluega nei:

  • Harpsichord (Italia "harpsichord"). O le taʻua muamua o Italia, XIV senituri.
  • Tambourine (a ituaiga o tambourine, o le tuaa o le talipalau o ona po nei). Mamanuina e tagata sisiva faaaogaina foi i le taimi o gaoioiga.
  • Vaiolini (meafaigaluega e iai uaua e amata mai i le senituri XV). Lona eseese Italia - Viola.
  • Lute (tau meafaigaluega manoa).
  • Fifes, flutes ma oboes.

siva eseese

ua maua e le musika lalolagi le eseese Italia. Ua uunaia le manu mai o meafaigaluega fou ma fati i gaoioiga malolosi i le pao. siva Italia National amata ma atiina ae. na faia ai o latou igoa, e masani lava ona faavae i luga o le mataupu faavae o le atunuu. E tele ituaiga eseese o latou. O le autu lauiloa i aso nei siva Italia: Bergamasca, Gallardo, Saltarello, Pavane, tarantella ma pitstsika.

Bergamasca: faasino Tala Faamamai

Bergamasca - a lauiloa Italia siva mālō seneturi XVI-xvii, mai faiga ina ua mavae, ae tuua le tutusa tofi faamusika. Moni Itulagi: North Italia, Bergamo Itumalo. O le musika i lenei siva malie, rhythmic. O le tele o a mita uati - chetyrehdolny lavelave. Gaoioiga - faigofie, lamolemole, ausa, e mafai ona suia i le va o le paga i le faagasologa. Le taimi muamua, ou te alofa siva mālō i le faamasinoga i le taimi o le Renaissance.

O le uluai taʻua tusitusiga ua vaaia i le William Shakespeare "Miti a Po Midsummer." I le faaiuga o le XVIII senituri o siva talatuu Bergamasca sologa lelei i le tofi faaleaganuu. E toatele agaga o le faaaogaina o lenei faiga i le faagasologa o le tusi a latou galuega: Marco Uchchelini, Solomona Rossi, Girolamo Frescobaldi, Johann Sebastian Bach.

I le faaiuga o le XIX senituri sa i ai se faauigaga eseese Bergamasco. Na faamatalaina e faigata tele fefiloi mita musika, i se fua faatatau vave (A. Piatti, Debussy). faasaoina toe vaega i aso nei o le mālō Bergamasco, o loo taumafai e faatino ma le manuia i le gaosiga o palei ma fale faafiafia, e faaaoga ai musika talafeagai stylistic faamusika.

Galliard: siva fiafia

Galliard - tuai siva Italia, o se tasi o le mālō muamua. E faaali mai i le senituri XV. O le faaliliuga o lona uiga o "fiafia." O le mea moni o ia o lava fiafia, malolosi ma rhythmic. O se faasologa faigata o le lima laasaga ma oso. E doubles siva mālō, sa lauiloa i le polo aristocratic i Italia, Farani, Egelani, Sepania ma Siamani.

I le avea mananaia galliard seneturi XV-XVI ona o lona ituaiga faʻaluma, tausua, pao o le fuafuaina foi. Leiloa lauiloa ona o le talutalu ma suiga o le faiga siva tulaga faamasinoga prim. I le faaiuga o le xvii senituri ua atoatoa siitia atu i le musika.

Mo galliard autu faamatalaina e se saoasaoa feololo, o le umi o le a mita - trilobal Easy. I le vaitaimi mulimuli ane ua fasiotia i le pao talafeagai. O lea na faamatalaina galliard e se umi mita musika lavelave. galuega po nei lauiloa i lenei e faamatalaina faiga e se saoasaoa e telegese ma malolo. Agaga o le na faaaogaina musika galliard i lana galuega: V. Galileo B. Alalaga, B. Donato, William Byrd ma isi.

Saltarello: malie Faaipoipoga

Saltarello (saltarello) - sili ona siva Italia anamua. E fai lava si fiafia ma rhythmic. Faatasi ma se tuufaatasiga o laasaga, oso, feauauai ma aufana. Amataga: mai le saltare Italia - "oso". O le taʻua muamua o lenei ituaiga o mālō aso oe i tua i le senituri XII. O uluai se siva a le Malo i le musika o le lua faigofie po o mita ternary. Talu mai le senituri XVIII, degenerated faasolosolo i ausa musika saltarello fua lavelave. ua faasaoina le faiga i lenei aso.

I senituri XIX-XX - ua liliu atu i se siva faaipoipoga Italia matautia na luluina a vae i le pati faaipoipoga. I le ala, ao latou e masani ona taimi ai i le seleselega. O le XXI - usuina i nisi carnivals. na atiina ae ai le musika i lenei faiga i le fatuga o le tele o tusitala: Felix Mendelssohn, Berlioz, A. Castellon, R. Barto, B. Bazurova.

Pavan: mamalu tauagafau

Pavan - siva ballroom Italia anamua, lea e faia faapitoa i le faamasinoga. E iloa se isi igoa - Padovan (mai le igoa o le aai Italia o Padova; mai latinskogo Pava - pīkoke). O lenei siva e telegese, tauagafau, paia, pretentious. O le tuufaatasiga o gaoioiga e aofia ai ni laasaga faigofie ma le lua, ma le migao paaga aiga nofoaga suiga faavaitaimi o le tasi i le isi. Ou siva e le gata manatu, ae faapea foi i le amataga o solo po o le sauniga.

Italia Pavane, ulufale atu i le faamasinoga siva a isi atunuu faʻapēnā. Na avea ma se ituaiga o siva "gagana". O lea, ua taitaiina i le uunaiga Sipaniolo i le mapuna aʻe o le "pavanili" ma Farani - e "passamezzo". o musika na faatinoina PA telegese bilobate. meafaigaluega Percussion accentuate le pao ma o le taimi taua o le tuufaatasiga. alu faasolosolo siva mai o faiga, faasaoina i le galuega o le tofi musika (P. Attenyan, Shane J., C. Saint-Saens, Ravel).

Tarantella: o le tagata ua o le uiga Italia

Tarantella - siva mālō Italia ua faasaoina i lo tatou aso. O ia o se faamemelo, malolosi, rhythmic, fiafia, lē faavaivai. siva Italia Tarantella o le uiga tupito lea o le tagata i le lotoifale. E aofia ai se tuufaatasiga o le oso (e aofia ai itu) ma sui tatalaina i tua o le vae i luma ma tua. Sa taua i le mamalu o le aai o Taranto. O loo i ai foi se isi lomiga. Na latou fai mai o tagata e utia e se taratula apogaleveleve, sa noatia i faamai - tarantizmu. sa tutusa lelei lava le maʻi e vālevale, na taumafai ai e faamalolo i le faagasologa o le lē taofia gaoioiga anapogi.

o loo faatinoina musika i se tele Trifid faigofie po o le faigata. O le anapogi ma le fiafia. vaega:

  1. Tuufaatasia le meafaigaluega faavae (e aofia ai piano feaveai) ma faaopoopo, o loo i le lima o le mamanuina e tagata sisiva (tambourines ma castanets).
  2. Le leai o se musika tulaga faatonuina.
  3. Improvisation o mea fai faaili i totonu o le faavaa o le pao lauiloa.

Fati o loo i le gaoioiga e faaaoga e F. Schubert, Chopin F, F Mendelssohn, Tchaikovsky i lona fatuga. Tarantella ma o le aso o se siva felanulanuai mālō, lea e umia ai e le faavae o patriot uma. Ma sa faaauau pea ona massively luluina i le XXI senituri a vae i luga o se aso malolo fiafia aiga ma faaipoipoga lavish.

Pitstsika: taua siva e faigofie ona manatua

Pitstsika - anapogi siva Italia maua mai i le tarantella. Na avea ma se taitaiga siva o talatuu Italia ona o le faaali mai o latou lava foliga tulaga ese. Afai Tarantella - mafuli siva vaega tele, na matua pea pitstsika. E sili atu groovy ma malolosi, sa ia maua nisi faamatalaga warlike. Faagaioiga o mamanuina e tagata sisiva lua tutusa a duel i ua e tetee tau fiafia.

E masani ona faia e le tamaʻitaʻi i ni nai gentlemen i taimi. I le taimi lava e tasi, le faatinoina o gaoioiga malosi, ua faaalia e le tamaitai talavou lona originality, tutoatasi, tamaitai vave, e pei o se taunuuga o le teenaina i latou taitoatasi. lolo fitafita i le uunaiga, ma faaalia lona faamemelo mo le fafine. O uiga tulaga ese o tagata taitoatasi i le natura o na pitstsike. I nisi o auala, e faamatalaina ai le natura Italia faamemelo. Maua ai le lauiloa i le senituri XVIII, pitstsika le leiloa o ia i lenei aso. Ia faaauau pea ona faia i fairs ma carnivals, aiga aso faamanatu ma le gaosiga o tifaga ma palei.

O le tulai mai o se fou ituaiga o siva ua taitaiina atu ai i le foafoaga o le musika talafeagai faamusika. Faaali "pizzicato" - o se ala o le faatinoga o galuega i luga o le ifo meafaifaaili e iai uaua, ae le o le aufana moni ma tweaks tamatamailima. e matua ese lava le taunuuga leo ma fati.

siva Italia i le talafaasolopito o choreography lalolagi

Pogai o se faatufugaga mālō, ulufale atu i le ballrooms aristocratic, fiafia i siva i le nuu. ua tatau ai e systematize ma concretize pa mo le faamoemoe o aoaoga lē tufuga ma faapolofesa. O le uluai theorists choreographers sa na Italians: Domenico Piacenza da (XIV-XV), Guglielmo Embreo, Fabritsio Karozo (XVI). O nei galuega, faatasi ai ma honing latou stylized gaoioiga ma auauna atu o se faavae mo le atinae o palei lalolagi.

Le taimi nei, i le amataga sa siva Saltarello po o le fiailoa o tarantella tagata i nuu i tua ma le taulaga faigofie. uiga Italia - faamemelo ma ola. O le Renaissance - o le faalilolilo ma le mamalu. O nei vaega faavasegaina le siva Italia. O lo latou talatuu - o le faavae mo le atinaeina o le siva i le lalolagi atoa. O latou foliga - o se ata o le talafaasolopito, natura, lagona ma mataupu tau le mafaufau o se tagata atoa e ala i le tele o seneturi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.