Atinae tau le atamaiLotu

Suria Religion: Taimi ua Tuanai ma le Taimi Nei

O le vala Isilama ua i ai se aafiaga tele i le tulaga o le lotoifale ma faiga faavae i fafo o le tele o setete o le itulagi Mosalemi. Talu ai nei, sa ia mauaina ai foi se taua e le mafaatusalia i le malae faaupufai faava o malo. News lala sooupu i le lalolagi atoa itula uma e lipoti atu i atinae fou i se tasi po o se isi atunuu i le lalolagi, faatasi ai ma le auai o tagata o le Isilama vaega faalelotu ma faaupufai.

Aiga, o le faavae o le atunuu o nei vaega o Suria. Religion 90% o le tagatanuu o lenei atunuu - isalama, lea e uunaia ai tagata e mafuta ai faiga faatupu faalavelave ma Isilama faatuatua. I le ala o faasalalauga avanoa e faateleina le mafai ona tausia le cliché "faatupu faalavelave Suria", "bombers Suria pule i le ola" ma isi.

O nei fegalegaleaiga fesoasoani e faaleleia le feeseeseaiga ma faatupuina se lagona o le "tau faamatau Isilama". Ua lava i manatua le talafaasolopito toto o le "Sharli Ebdo", lea faaonoono latou cartoons faalelotu ma osofaiga faifai pea i le aloaia, isalama filemu, latou te fai, o le aʻa o le faafitauli o loo i le talitonuga Isilama. e tutusa lava isalama masani, ma faapitoa - lotu Isilama feololo ua leva ona manuia tuufaatasia Suria i le lalolagi o aso nei, coexists filemu faatasi ma isi lotu ma uma faamamafaina ai lona teena o extremism.

A tāfaoga puupuu i vaitaimi muai Isilama o le talafaasolopito o Suria

o Suria i luga o le laina o fesootaiga a le tele o konetineta: ona konetineta o vaega e fesootai ma le latalata i Sasae, i saute o le tuaoi o le atunuu le Arapi Penisula, ma i matu - i Asia Itiiti. Talu mai aso anamua, o Suria se nofoaga o le fetaulaiga o ala i auala tetele fefaatauaiga ma otooto le tulaga o le tele o faiga faalelotu: Palesitina, Phoenicia, Mesopotamia ma Aikupito.

O le vaega autu o le faatulagaga o le pantheon o le atua anamua Suria o lona decentralization. aai Suria eseese sa latou lava vaega a tagata, ae peitai, sa auai foi le faamalosia "aloaia" faavaea: uma, e aunoa ma se tuusaunoaga, o le malo o le atua ifo Paala ma Baalat.

vaega a tagata mālō, faapitoa e fesootai ma le atua favoring faatoaga: o le atua o le timu, o laau toto, o le seleselega, le uaina, ma isi. E mafai foi ona matau le saua tele o le vaega a tagata Suria anamua: o le na manatu atua matua leaga ma leaga, o le mafuaaga latou e tatau ona faaaoga pea faamalie le afaina, o le tele o tagata uma - o le tagata.

O lea la, e mafai ona faamatalaina Suria tapuaiga i le vaitaimi anamua e pei se faiga o le tuufaatasia vaega a tagata faatoaga communal tumaoti faatasi ai ma vaega a tagata o le atunuu.

Talafaasolopito o le faasalalauina atu o le isalama i Suria

I le amata ai ona salalau le teritori i le amataga o VII Suria isalama. Tulai mai e fesootai ma le atinae o lona lotu monotheistic - faa-Iutaia ma faa-Kerisiano, faapea foi ma le talutalu o le malamalama faalelotu o le faitau aofai o tagata o Arapi. E le senituri VII, i Suria le toatele o tagata sa i ai oe talitonu i le Atua e tasi, ae peitai, e leʻi faailoa latou lava o ni tagata Iutaia ma Kerisiano. atoatoa fetaui foi isalama i le tulaga, ma avea ai le vaega sa faatasi le ituaiga faataapeapeina, "totoina" o le faavae ideological mo faaupufai, suiga o le soifuaga lautele ma le tamaoaiga.

I le faaiuga o le olaga o Muhammad sa faia i le tulaga Isilama, lea e le atoa faalelalolagi ma faalelotu, o le mana uma i le lima o Muhammad. Ina ua mavae le maliu o le Perofeta sa i ai se tulaga, pe a le tatau ona avea ma kovana o se tagata o le a umia i latou lima, ma vaega faalelotu ma faalelalolagi, i ni isi upu, o le sui o le perofeta i le lalolagi, "Caliph". Ai foi iina o se ituaiga fou o le tulaga - le Caliphate.

O le uluai caliphs fa, e tusa ma le Arapi talafaasolopito na valaauina caliphs amiotonu. sa latou uma Soa o Muhammad. Na o le tasi o le caliphs - Abu Bakr - oti a oti faalenatura, ma na fasiotia malologa. O leʻi maliu o tofia Abu Bakr lona sui Omar. O le taimi lena o le alu i lalo o le tulafono o le Caliphate, Suria, Iraq, Aikupito ma vaega o Libya. Arapi atunuu Mosalemi sa mafai ona valaau le saogalemu o se malo.

O le galuega muamua, lea e tu i luma o le caliphate - le faalaugatasi o le vaega a tagata o ituaiga tuai ma toe faatonutonu le malosi o ituaiga Arapi mai le uputuu anamua tuai mo se mafuaaga lelei. I lenei tulaga ua avea taua o le manumalo. Ina ua mavae sina taimi o se taunuuga o nei taua se faiga faalelotu laiti ola i se malo o le lalolagi.

O le teritori atoa o Suria, toetoe lava e aunoa ma se tauiviga ina ia tofiga. na taufaiofo ma le fiafia O le faitau aofai o tagata e ala i le mea moni e leʻi paʻi autau a Omar o le matutua ma le fanau, e le pagota ma faoa tagata i le lotoifale mutilated. Foi na faatonuina e le paʻi Caliph Omar le Kerisiano ma e tuuina atu i le tagata e filifili ai o latou lava tapuaiga. Suria se auala agamalu e oo mai nei na le iloa, ma o lea o le faitau aofai o tagata i le lotoifale naunau e liliu i isalama.

O le mafuaaga mo le faatuatua ma le naunautai o lenei suiga e mafai ona faamatalaina, ma ia manatua mea lotu i Suria pulea lava i luma o le taunuu mai o Omar. ua uma ona fai si taatele Kerisiano i Suria, na avea pea le iloa i le tagata, ua na o talu ai nei e ese mai le vaega a tagata o ituaiga, sa foi isalama a manino, monotheism ogatasi gata i lea, faaaloalo i tulaga faatauaina paia ma uiga o le faa-Kerisiano (i le Qurʻan ua auai Isa ma Maryam - Christian Iesu ma Maria).

Po nei palette faalelotu Suria

I aso nei Suria, Muslims faia aʻe ai le sili atu nai lo le 90% o le faitau aofai o tagata (75% faatusa o le Sunnis, ma le malologa - o le Alawites, Shiites ma Druze).

ekalesia Kerisiano Suria i ai le 10% o lona faitau aofai o tagata (o lea e silia ma le afa - le Suria Orthodox, o le isi - Katoliko, Orthodox Kerisiano ma soo o le faaaposetolo Ekalesia Armenian).

E sili ona taua e aupito i laiti o Suria - Kurds. Mataupu Faalelotu o e matua eseese le Kurds i Suria: nisi 80% o Kurds uma - Sunni, ma e toatele Shiites ma Alawites. I le faaopoopo atu, o loo i Kurds loo taʻutino Kerisiano ma Iutaia. Ae o le sili ona gaoioiga ese Kurdish faalelotu e mafai ona taʻua o Yezidism.

feteenaiga faalelotu-faaupufai i totonu o le teritori o Suria ona po nei

I o tatou taimi, o le aafiaga matautia o le vaega tele psychosis aneti-Isilama eo faatasi ai, i le tele, ma le aʻoaʻoga pepelo o le faatupu faalavelave "tulaga Isilama." I luga o le initaneti i aso uma o loo i ai faamaoniga o le fou "gaoioiga PR" igil fouvale, Al Qaeda ma isi faalapotopotoga transnational e faavae i luga o le filosofia o Isilama radicalism. O lenei filosofia o se faauigaga malosi o aoaoga Isilama i le anotusi o le idealization o auala Isilama le amataga o le olaga ma e faavae i luga o se fuafuaga faaupufai e faatatau i le faatuina o se caliphate lalolagi taitaia e Sharia tulafono.

O isi nofoaga e talafeagai ideologically o tonu lava le faavae faʻalemafaufau, o le taua e faasaga i le West ma faasaga i uso taʻutaʻu isalama ituaiga eseese, tautino faatupu faalavelave "tulaga Isilama." O lenei vaega faatupu faalavelave ua malosi tetee i le malo o Assad, ua faaaogaina se faiga masani faalelotu sili feololo, ma galulue faatasi ma le West.

O lea la, e ui lava i le mea moni e faapea o le pisia nei lotu Isilama moni Suria i le toto, o le toto o loo i le mafaufau o le faatupu faalavelave, lagolago ma le lagolagoina o faiga faatupu faalavelave. O le mafuaaga o nei feteenaiga sauā i ai i le fanua o faaupufai, tamaoaiga (i le teritori o atunuu Mosalemi o le suauu ma le faasao o le kesi, lea ua taua faataatitia mo le tamaoaiga o atunuu i sisifo), ae lē i le faatuatua Isilama. Isilama lauga - se fouvale taumoa ideological manipulating meafaigaluega i lona lava geopolitical ma geo-tamaoaiga poloaiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.