MalagaFaatonuga

Suez Canal: tatau ona iloa

O a mafutaga e te ta'ua o le upu "Aikupito"? E mautinoa na vave ona e mafaufau e uiga i pyramid i Giza, kamela, pharaoh, mumumu ma oneone vevela. Tou te iloa o le itu i matu-sasa'e o Aikupito o le Port Said, e lata ane e amata ai le Canal Suez? Fuafuaga e asiasi i Aikupito, lea o lo'o i ai se nofoaga lauiloa, e pei o Sharm el-Sheikh, ma leai se tagata lauiloa Hurghada, e tatau i se tasi ona va'ai i lenei uiga mata'ina.

Le alavai Suez, o se ata o lea e tatau ona i se CD lava e faatatau uma mo turisi, o le na asiasi atu i Aikupito, e tamoʻe saʻo o se aū, lanumoana lipine, e amata mai Port Said ma faaiuina le Fagaloa o Suez, lea o lo oi le va o le talafatai o Aferika ma le Penisula o Sinai. I se isi faaupuga, o lenei auala o se auala tuusao mai le Sami Ulaula i le Sami Metitirani ma e avea o se tuaoi lautele taliaina i le va o Aferika ma Asia. O lona umi e 168 km (i le amanaia o le auala i le auala autu), o le lautele e o'o i le 169 mita, ma e mafai ona maua ai le loloto o vaa e ave i luga o le 16 mita e pasi saoloto i le va o ona faletupe e aunoa ma le popole e uiga i se mea papa'u.

Le fia iloa, o le manatu e eli se alavai femalagaai mai le Naila i le alu aʻe Sami Ulaula e oo lava i le anamua Aikupito i 32 afe tausaga talu ai, e toe foi pe a pulea farao Seti ou ma Ramses II. O nisi o auala tuai na totoe na aoga mo le aumaia o le vai fou i le nofoaga o le fausiaina - o se fesili o le vai fou o Ismailia.

E tusa o le 500 TLM. O Tariu, le tupu o Peresia, na toe manumalo i le Sami Ulaula ma le Metitirani ina ua mavae le faatoilaloina o Aikupito. E i ai mafuaaga e talitonu ai o le Suez Canal o lena taimi na faatagaina ai ni va'a se lua e folau i autafa.

Ona o'o mai ai lea o le au a Europa. I le faaiuga o le seneturi XV. O le manatu o se auala fou na fa'aolaina ai le tele o tagata fa'atau, aemaise o Venetian fa'atau. O le mafuaaga mo lenei mea o aoga o fefaatauaiga ma Initia. Initia mea manogi na maua mai ai le tele o tupe maua, ae ui i lea, i lena taimi sa na'o le lua auala e avatu ai i Europa. O le muamua, o le auala i luga o le sami, na uia se malaga umi e pasia ai le itu i saute o le konetineta o Aferika, ma le lona lua, ala eleele, e aofia ai le felauaiga o oloa i le oneone mai le matafaga o le Sami Ulaula i le talafatai o le Metitirani. O nei auala e lua e matua le talafeagai lava. Mo le tele o seneturi sa latou faapotopoto ma le malosi ma mulimuli ane filifili loa e fai.

E le o iloa o le tele, o le atamai, taleni a le diplomatia po o le fa'atautaia o pisinisi, na fesoasoani i le Farani Faletua F. Lesseps e fa'amaonia le malo o Aikupito e tu'uina atu se "lanu meamata" i le galuega fou tele. Faatinoga o le galuega faatino ua faia e sili atu i le sefulu tausaga. E le gata i lea, sa talotalo e tagata Aikupito o latou suo ma suo i le tele o le toatele - na talia e le malo le onosefulu tagata tagata i le masina mo galuega fau. O atunuu Europa na fa'atupeina nei galuega, ma, o le mea moni, o le tele o tupe maua mai le auala na maua foi ei latou.

Mo le fa'atautaia, na tatalaina le Canal Suez ia Novema 1869. I lenei sauniga mamalu i Port Said na taunuu mai ai vaa e 48 ma le 6 afe pasese. I nai tausaga ua mavae, na amataina ai faafitauli a le tamaoaiga o Aikupito, ma na filifili Peretania ma Farani e faaaoga lenei avanoa: latou te faatauina mai le 15% o tupe maua a Aikupito mai le faaaogaina o le auala. O le manuia o tagata Aikupito mai vaa o lo'o ui atu i le Suez Canal na fa'aititia i le leai. O lea, ita, e le mafai ona umi le umi. I le 1956, na toe faafoi atu ai e le malo o Aikupito le auala e fai ai le pule a le malo, lea na matua ita ai le Farani ma Peretania. Ae, o se mea'ai lelei na mou atu! Latou te le'i mananao e fa'afeiloa'i ma lenei filifiliga ma amata osofa'iga a le militeli faasaga i tagata Aikupito, e aofia ai Isaraelu mo le faamaoni.

O lenei feteenaiga faava o malo umi mai le tautotogo le 1965 i le Mati 1967 Faafetai i le faaiuga o ona tagata ma le lagolago o le USSR, Aikupito o pea mafai ona puipuia o latou fiafia i ai ma galulue ai lea i luga atili faaleleia, talu mai le 1981, na toe amata ai le alavai Suez galuega i ai Amata ona pasia vaa, o lona ata na o'o i le 16 mita.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.