Tupe, Tupe 'eseʻese
Suetena Franc - aumaia faafitauli mautu
O le tupe a le atunuu o Suitiselani - le franc Suetena. I le maketi o tupe faava o malo ua denoted CHF. O se tasi franc e tutusa ma le tasi selau centimes. I le faasalalauina o pepa tupe mai le 10 i le 1000 francs, tupe 1 i le 5 francs ma tupe 5 i le 50 centimes.
A talafaasolopito itiiti
ua manatu le franc Suetena o se tasi o le tupe lalolagi sili ona mautu. O le talafaasolopito o lona amataga i le 1850, ina ua mavae le mauaina o le tutoatasi, Suitiselani. Tausaga o le pulega Farani sa le fua, ma le franc Suetena faatusatusa i aoga tutusa i lana uo Farani.
Masani, o le sootaga umi, tulafono tau tupe talafeagai limafoai, o le tutoatasi o le atunuu, tulaga faalilolilo maualuga o tupe teu ua faia i faletupe Suetena e matua lalelei mo tupe teu faafaigaluega. I le faaopoopo atu, o le fesuiaiga o le fua faatatau o le tupe o loo tausia mai le 1865 seia oo i le 2000 i se fale o manu Fua Faatusatusa o le 4.5 kalama o ario i le 0,29 kalama o le auro, o lona uiga, ina ia faatumauina ai le tulaga mautu maualuga o le franc
Tupe tivaluga i Suitiselani oo na o le faatasi i latou talafaasolopito - i le 1936, i le taimi o le Pau o le Tamaoaiga Tele. Ae faalavelave nei lalolagi o franc 1973 ma 1998 lei mafatia i se oti. Le taimi nei, o le tupe Suetena o loo faaaogaina e faletupe o se faasao, ma o tau o le soifuaga. -laueleele i sasaʻe sili e faaaoga nai lo le franc Suetena le euro, talu ai o le tele o maualuga le tulaga o le le mautinoa i le tupe.
tausisi pea Switzerland e uputuu tutoatasi, o lea e le vaega o le Europa Community po o le atunuu o le "Big Toavalu". O se faiga faavae i fafo e mafai ai se atunuu e tatau ona tausia ese mai le maualuga-talaaga faafitauli tau i le tamaoaiga ma faiga faapolotiki.
O le tulaga i le taimi nei
I le aluga o ni nai tausaga ua mavae, e faamalosia e faasaga i le franc Suetena le euro e toeitiiti lava 20%. pulega a le Malo e tusa lava na e taofia artificially le franc O a tulai mai i le tau o le tupe i le lotoifale sa i ai se aafiaga le lelei i le alamanuia o turisi o le atunuu. Faateleina, Europa sili atumauga le Austrian po o Farani, talu mai le tau e sili atu ona taugofie, ma maua ai le isi vaega o le tala o le tupe. Ina ua mavae le faalavelave 2008, ua avea ma se vaega taua lava.
O le mea lea, o le umia o fale Suetena mauga nei faaitiitia ai le malosi tau: faasee pasia e mafai ona faatauina i se tau pau o le 30%, tau vaega tele pau i luga o nofoaga i faletalimalo ma chalets, faapau i le faasee faatasi ai ma se faiaoga, tau i faleaiga faaitiitia e 15-20%, meafaigaluega faasee i le ofo fua faatatau o fesuiaiga o tupe manaia ma faapau i luga i le 20%. Ae e oo lava i nei faiga, o le faaaog ¯aina e faasee i Suitiselani e sili ona taugata i Europa. Faletalimalo masani na o le afa-faatumuina, ma o le tusi a chalet e mafai ona avea na o luma o le aso malolo o le Kerisimasi.
Tulafono Faafoe o le fesuiaiga o tupe
faletupe Suetena maua se galuega tulaga faatonuina mai le valu i le taeao seia oo i le fa i le ono le ta i le afiafi i le aso o le vaiaso, ma se aiga o le aoauli malologa mai le aoauli seia lua. I le malae vaalele ma nofoaafi tulaga e mafai ona fesuiai tupe i aso taitasi mai le valu i le taeao seia oo i le sefulu i le po. O loo i ai faataamilo i le mea uati. mafai ona e faia o fesuiaiga o tupe i faletupe, fesuiaiga ofisa supamaketi ma faleoloa matagaluega, i nisi o ofisa malaga. Ae i Switzerland ua fai si overvalued fua faatatau, lea sa ou e sili i fafo le franc Suetena.
I le tele o faleoloa e mafai ona totogi i tala po o euros mo le totogiina ua foi taliaina pepa tele aitalafu ma siaki a le tagata malaga.
Vine tupe toe faafoi mo faatauga
Suetena vine e 7.5%. I le faleaiga ma faletalimalo o loo aofia lafoga uma lava i le tala. Ina ua faatau mai se tasi taimi i so o se faleoloa i le aofaiga e silia ma le 500 francs, faaopoopo o le toe faafoi o lafoga taua. Ina ia faia lenei mea, e manaomia le faleoloa e faaali atu lou tusifolau ma maua ai se siaki «Lafoga-saoloto faatau». Ina ua le tuua o le atunuu, e mafai ona e toe maua vine i le faletupe i le malae vaalele. Ma i le tele faleoloa matagaluega ma vine toe faafoi i luga o le nofoaga, ae le i le tuuina atu o se tusi folau.
Similar articles
Trending Now