FaavaeinaTala

SSR Latvian: aai, mataaga, alamanuia, gaoioiga faalenatura ma masini o le talafaasolopito o tagata. Aoga o le Latvian SSR

I le 91 tausaga th o le i ai o le faamutaina USSR. Ae peitai, ao le i vavae ese mai le Ripapelika o Baltic, e aofia ai le Latvian SSR. E ui lava i le faauigaga eseese o le talafaasolopito o lona faavaega ma i ai i totonu o le Soviet Union, e le mafai ona e iloa ai le ausia o lena vaitaimi. Ma i latou, ma a tele!

prehistory

Vaetamaina i le USSR isi malo faitele o le aoaoina tagata Soviet Union aso 5 o Aokuso, 1940. Ae peitai, o le talaaga o lenei mea na tupu na amata i le 1939, o le sainia o le aulape le va o le USSR ma Siamani, lea faapipii le maliega faafeagaiga faalilolilo, lea e manino delineates le aotelega o mea latou te fiafia i Europa i Sasae. Aemaise, Lativia, Estonia, sa tatau ona pulea Finelani e le Soviet Union ma Lithuania - Siamani. A o Polani, o lona itulagi i sasae iloa le tulaga o manaoga o le USSR ma le West - le Reich Lona Tolu.

Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Lona lua, tautino mai latou tutoatasi le atunuu Baltic. Ae peitai, ina ua mavae le galuega o Polani, sa faamalosia i latou e ioe i le osofaiga Soviet. O se taunuuga, o le faaiuga o Oketopa i Lithuania faaofuina vaega o le lona 16 ai vaega o fitafita, e faapea foi i 31 minute anapogi vaʻalele faipulu ma le vaegāʻau 10 Tagata Fusu ma isi iunite o se faitau aofai atoa o 25 000 tagata.

O le osofaiga Soviet

I le ogatotonu o Iuni 1940, o le malo Soviet tuuina atu se luʻi i Lithuania, Lativia ma Estonia, lea sa tuuaia o latou taitai o le malo o le solia o tuutuuga o le maliega i le fesoasoani soofaatasi, muamua sainia i le Soviet Union. I le faaopoopoga, o nei atunuu e manaomia e amata ai i luga o latou teritori contingents faaopoopo o Soviet 'au ma ia avea ma tagata fou. na taliaina le tuutuuga. O le aso na sosoo ai i Lativia ulufale atu i le iunite Army Red. Ua faia foi se malo fou faauluulu i A. Kirhenshteynom. E faatulagaina ai le faiga palota i le Diet a tagata. Latou manumalo na manatu malosi faaupufai taʻua "Block o le tagata faigaluega."

Aoga o le Latvian SSR

I le uluai fonotaga a le mana Soviet na folafola a Seimas tagata ma le faavaeina o le Latvian SSR. I le gata i lea, na auina sui tofia e sui Moscow se talosaga aloaia mo le malo faitele o le USSR. Na tuuina atu, ma le aso 5 o Aokuso, na avea Lativia vaega o le Soviet Union. O le taimi lava na amata le galuega i le teuteuina o le Faavae ma le faavaega o pulega i le lotoifale fou.

Talafaasolopito o le Latvian SSR (o le vaitaimi muai taua)

O le laasaga muamua o le malo fou fafaguina tali eseese mai tagatanuu. Mo se faataitaiga, ina ua tuanai le folafola Sui Tofia i le faavaega o le Latvian SSR (tausaga - 1940), na amata tusia ese aitalafu o faatoaga, o le toatele o le nuu ua faia ma le naunautai. I tauaveina le taimi e tasi le nationalization, e aofia ai fale e nofo ai tele, engendered le faamalieina i totonu o nonofo aai e auai i le vasega ogatotonu.

I le faaopoopo atu, o le faasoaina atu o rubles ma lats taitaiina atu oge o oloa ma le faateleina o le tau, o le mafuaaga na filifili ai e ese mai le toto o le tupe a le atunuu. I le taimi lava lea e tasi leiloa mamafa mafatia i latou ei ai tupe teu i le faletupe, e pei ona sa aveesea faamalosi le aofaiga e sili atu i le 1,000 rubles. E mafua ai se faatupu vevesi, ma le faavaeina o faatoaga tulaga, lea na tusia e le malosi o tagata o faatoaga laiti. O se taunuuga, o le amataga o le osofaiga Siamani o le USSR i le Republic ua nai tulaga faaupufai atuatuvale, sa i ai le tele o faalapotopotoga lalo o le eleele aneti-Soviet. O lea taimi i lea faiga punitive - faatinoga ma auina atu i le tolauapiga o le Latvian militeli faapea ai ma le ave faapagota o le silia ma le 14,000 tagata lautele masalomia o le lagolagoina o le au tetee.

tofiga

avea Latvian SSR se tasi o le sini muamua mo osofaiga autau Wehrmacht. Ae peitai, afai i Belarus ma Ukraine, o le faitau aofai o tagata e lagolagoina le Red Army, i Lativia le tulaga atiina ae lava se mea o tupu eseese. O lea la, i le taimi lava ina ua maea se osofaiga malosi o le Ventspils ma Liepaja i le atunuu amata se fouvale i le pule Soviet. O sui o le taʻialalo o faalapotopotoga faia o latou oe na lē faamalieina i le faiga faavae a le pulega fou, iunite o le puipuiga ma amata ona osofaia le iunite Army Red. E tusa ai ma le fuafuaga ua faia i le tausaga postwar, seia Iuni o le 6000 le Communists, Soviet ofisa ma na fasiotia tagata Iutaia.

Ina ia faasaoina le tagata lautele lamatia i le faasaua nationalists, le malo Soviet aveese i latou i uta. E na auina atu i fafo e sili atu nai lo le 53 000 tagata, oe na soifua muamua i le Latvian SSR.

O se vaega o le Ostland

I Iulai savavali autau Wehrmacht i Riga, lea sa faafetaiai i latou ma le naunautai ma tuuina 1500 fitafita Soviet faatagataotaua. I le taimi lava lea e tasi, o le "o le puipuiga vaega o tagata o le susunuina lapotopoto le ma tagata Iutaia Sunako fatuga Riga i le 600 ma fana silia ma le afe o sui o le tagata i Daugavpils. ua aveina atoatoa 4 Iulai Latvian SSR i luga e ala i le ami a Siamani, ma sa aveese lona malo i Moscow.

Setema 1, 1941 na avea o se vaega o Ostland le malo faitele. E faatonuina e valaau se itu aoao. Ae peitai, ina ua mavae se tausaga ma le afa, faamutaina le Siamani ina ia manatu liberators, aua e le ola ai avea faigofie. Ui i lea, sa i ai ni tagata oe ua malilie e auai i le Latvian Lekeono SS. E tusa ai ma le tupulaga, o le tele o ana fitafita sa lotonuu oe na mananao e vaai tutoatasi lo latou atunuu. Latou filifilia Siamani e pei ona vaaia i ai le leaga maualalo ma itagia Rusia.

ina ua mavae le taua,

Faafetai i le lototoa o le tagata Soviet, o le Nasi lē mafai ona aumai i latou tulivae le USSR. Oketopa 13, 1944, ulufale autau Soviet Riga. O le taimi lava ina ua mavae lena, sa amata ona le Latvian SSR e toefuatai lona malo tutotonu, alamanuia ma faatoaga.

I le taimi lava lea e tasi sa i ai i le mana atoa ua liliu i le flywheel o le masini repressive Soviet, lea e taitaiina atu ai i le ave faapagota o le 40,000 tagata. Ina ia mautinoa e faapea o le itulagi o le USSR oloa e mafatia Lativia i le taimi o le taua, sa i ai se collectivization faamalosia.

atinae alamanuia

Talu ai ua mafatia o le Malo i le taimi o le taua, e itiiti ifo nai lo le isi itulagi nofoia o le Soviet Union, sa sili atu ona vave ona toe faaleleia. I totonu o ni nai tausaga ua lagonaina le faitau aofai o tagata o le suiga lelei i le tele o eria. Aemaise lava, talu mai le amataga e atiina ae alamanuia le 50s le amataga o le Latvian SSR. Na tofia e tagata maualuluga e pei o le EEO, RAF, WEF, "le ki", "Alefa", REZ, Popov Radio Laau Toto igoa, faapea foi Riga ma Plavinas HPP ma ni CHP. Malosi faia fale-fale.

I totonu o le ausia o le vaitaimi o Soviet i Lativia e mafai ona matau le foafoaga o le a atiina ae fesootaiga o auala, modernization o faatoaga, faapea foi ma atinae lelei i le fanua o le aoga maualuga ma maualuga, taaloga, aganuu ma le soifua maloloina.

aai fou

O le atinae o alamanuia ua avea ma se tasi o le ausia tetele, lea ua faamaualuluga o le Latvian SSR. ola aai malo faitele mai le taunuʻu o le galulue malosi e tatau ai mo le faagaoioiga o pisinisi tetele. I le faaopoopo atu, o nisi aai suia o latou tulaga. O lea, o aai ua avea le Olaine ma Vilaka ma le tele o isi nofoaga laiti.

faimalaga

Ao i ai i le talafatai o le Fagaloa o Riga sa Nuu i luma o le taua, e na o le 50 tausaga, o se fesootaiga tele o fale o le soifua maloloina ma aiga aso malolo i le atunuu. Aemaise lava, o le aai o Jurmala, lea na faia i le 1959, ua avea o se tasi o le faaaog ¯aina e aupito sili ona lauiloa i le USSR. Le tau vaivai, sami mama, matafaga matagofie, natura matagofie ma le ea maloloina faia le memeʻi Latvian o le talafatai o nofoaga manaomia le Baltic Sami mo se aso malolo o le taumafanafana, aemaise talu mai le tele o tagata o le Soviet Union, o le Baltic Setete manatu i nisi o faailoga "i fafo."

Turisi mai tulimanu uma o le atunuu tele ma le tosina le Latvian mataaga SSR. Mo se faataitaiga, e toatele tagata asiasi mai isi Ripapelika sa fiafia i le maa faamanatu o anamua o le talafaasolopito ma le tusiata fale o Riga, e pei o le Dome falesa, o le Ekalesia a St Peter, Maota o le Blackheads , ma isi. O le tele o vaaiga manaia e mafai ona latou vaai i fafo atu o le laumua Latvian. Aemaise lava lauiloa e malaga e aofia ai asiasiga i Mežotne ma Rundale maota, Turaida Castle, o le Old Town Hall ma le Ekalesia o le Agaga Paia i Bauska.

Foi o le tului sa le vaaiga o Lativia e le vaitaimi Soviet. E aofia ai Riga Radio ma TV Tower, Salaspils lavelave faamanatuga o le afaina o fasisiga, ma isi.

O le tulaga demographic

Faalenatura ma gaoioiga masini o le Latvian SSR o le faitau aofai o tagata i vaitaimi eseese o le talafaasolopito e matuai ese lava. I totonu o le mafuaaga autu o nei:

  • sootaga i itulagi mamao o le USSR o tagata ua maua i le lē faamaoni i le pulega Soviet;
  • tusia tagata maliliu tagata lautele i totonu o le Army Red ma auai i le tulaga o le vaega a le Wehrmacht taimi o le taua;
  • masani maualalo fua faatatau fanau mai, na pa'ū e sili atu ona urbanization;
  • lauga lava o galulue e ala i le malaga i le Latvian SSR, o le tagatanuu o isi Ripapelika;
  • tulaga maualuga o le olaga e tosina tagata fāi mai ma isi.

O se taunuuga o malosi faateleina o le aofai o sui o le lē atunuu ola i le teritori o le Latvian SSR. Ina ua uma le tutoatasi, sa iloa ai e uiga i se lona tolu o tagata i le atunuu - tagata na malaga mai isi Ripapelika Soviet i 1940-1989, taitasi, ma a latou fanau. I le tutupu ai o tulai ultrapatriotizma mai lenei vaega o le faitau aofai o tagata o le a taua tagata ese ma noatia i faailoga tagata. Mulimuli ane, ua teisi tuuina atu a latou aia tatau, ae i le aso latou te le auai i le faiga palota, e le mafai ona nofoia le tele o tulaga ma le galuega i nisi eria. E foliga mai o se matuai leai se aoga atoatoa, aemaise talu mai le atunuu o se sui o le EU, lea e folafola atu le faapalepale atoatoa lava e faasaga i tagata malaga faasaina.

O lenei ua e iloa le auala ma le mafuaaga i le faavaega o le Latvian SSR (o le aso - 21 Iulai, 1940). E pei o le tele o isi mea na tutupu i le talafaasolopito, o le sa uma lelei ma le vaega lelei. E faamoemoe o le a mafai ona Lativia e faatoilalo ai faafitauli uma o loo feagai ai (le lava o le tupe, o le alu ese atu o le faitau aofai o tagata tino-malolosi, o se avanoa tele i le tupe maua i le va o mauoa ma e matitiva, ma isi), Ma o le a le faaauau pea ona tuuaia o latou "ua mavae Soviet", taumafai e tanumia mea uma e lelei, sa i le tausaga 1940-1990.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.