FaavaeinaTala

Sparta - lenei o ... O le talafaasolopito o Sparta. O le autau o Sparta. Sparta - tu o se Malo

I le i sautesasae o le penisula aupito tele Greek - le Peloponnese - Sa tu le malosi faʻatasi Sparta. O lenei tulaga o loo i le vaega o Laconia, i le vanu picturesque o le vaitafe Eurotas. O lona igoa aloaia e masani ona taua i totonu o feagaiga faava o malo - Sparta. E mai alu lenei tulaga i ia manatu faavae o le "Spartan" ma le "Spartan". ua faalogo foi tagata uma e uiga i le aganuu sauā ua atiina ae i lenei polis anamua: e fasiotia le pepe fou vaivai e tausia le vaitaele Gene o le atunuu.

O le talafaasolopito o mea na tutupu

Aloaia, Sparta, lea sa taua Sparta (mai le upu foi o le igoa o le nome - Laconia), amata mai i le senituri lona sefulutasi TLM. Ina ua mavae sina taimi i le eria atoa, lea 'au sa osofaia tulaga-aai le e ituaiga Doric. avea spartakiatami i na tatou faʻataʻitaʻiina ma le Achaeans le lotoifale se lagona mautinoa, le aso, ma sa liliu tagata sa i ai muamua i le pologa, ua lauiloa o helots.

Doric le tele o setete uma e iloa le taimi e tasi Anamua Eleni, Sparta, sa i luga o le auvai i sisifo o le Eurotas, i le tulaga o le taulaga o aso nei o le suafa lava lea e tasi. e mafai ona faaliliuina lona igoa o le "faataapeapeina". E aofia ai manors ma esetete na faataapeapeina Laconia. Se nofoaga autu o se tamai mauga, lea na taʻua mulimuli ane o se acropolis. Le taimi muamua, sa Sparta leai se puipui, ma tumau faamaoni i lenei mataupu faavae e oo atu i le senituri lona lua TLM.

O le faiga o tulaga o le Sparta

I lona loto o le mataupu faavae o le lotogatasi o tagatanuu uma ma faiga faavae aia tatau atoa. Ona o lenei, o le tulaga ma le aia tatau o Sparta ola matua regimented ma le ola o lana mataupu, o loo latou stratification. Faavae e pei o le faiga lautele sa tuu i lalo e le konekarate o le vavau Lycurgus. E tusa ai ia te ia, o le tiute o le sa le Spartans na o taaloga po o faatufugaga martial, ma galuega taulima, faatoaga ma tau fefaatauaiga sa le galuega o le helots ma periekov.

O se taunuuga o galuega faatino ua faavaeina e Lycurgus, liua spartiatskuyu militeli-oligarchic faatemokalasi i slaveholding malo faitele, lea i le tulaga lenei o loo taofia pea nisi faailoga o le faiga o ituaiga. O loo i ai sa le faatagaina le umia patino o le laueleele, lea na vaevaeina i ni vaega tutusa, ua manatu meatotino nuu ma e le mafai ona faatauina atu. Pologa helots faapea foi talitonu talafaasolopito, auai i le tulaga, e le o tagatanuu mauoa.

Sparta - o se tasi lenei o le nai atunuu, na taitaia e le taimi lava lea e tasi sa i ai na o le lua o le tupu, o lē na valaauina arhagetami. na tuʻufaʻasolo mai i tupuaga o latou mana. O malosiaga maua e tupu uma o Sparta, na faaitiitia ai e le gata i le mana o le militeli, ae faapea foi i le faalapotopotoga o le taulaga, e pei lava e auai i le aufono a toeaina.

Mulimuli sa ia valaau Gerus ma le aofia ai o le lua arhagetov ma le luasefulu-valu Gerontopsychiatry. Elders filifilia e le National Aoao Faitulafono o le ola e le gata mai le tamalii Spartan, oo onosefulu tausaga. faatinoina Gerousia i Sparta nisi galuega tauave tino malo. Sa ia saunia le fesili e tatau ona talanoaina i fonotaga a le Malo, faapea foi ma faiga faavae i fafo tuusao. I le faaopoopo atu, o le aufono a toeaina mafaufau mataupu tau solitulafono, faapea foi ma solitulafono e faasaga i le Malo, i le faamoemoe, va alia, e faasaga i arhagetov.

faʻamasinoga

Faaletulafono taualumaga ma le aia Sparta anamua faatonutonuina le ephors laupapa. Mo le taimi muamua na faaali mai lenei tino i le TLM senituri lona valu. E aofia ai le lima tagatanuu e sili ona agavaa mo le malo, pe afai o le faapotopotoga o le atunuu e filifilia mo le tausaga e tasi. Le taimi muamua le malosiaga o le na faatapulaaina ephors i taualumaga finauga meatotino. Ae i le senituri lona ono TLM, o lo latou mana ma le pule e tuputupu ae. Faasolosolo latou amata e suitulaga Gerus. Ephors na tuuina atu le aia tatau e taloina le faapotopotoga o le atunuu ma Gerousia, fetuunai faiga faavae i fafo e faatino ai le pulega i totonu Sparta ma ana taualumaga. ua taua tele ai lenei tino i le faatulagaga lautele o le tulaga, o lona tiute o le pulea ofisa, e aofia ai arhageta.

faapotopotoga o tagata

Sparta - o se faataitaiga o se tulaga aristocratic. Ina ia taofia le faitau aofai servile, na valaauina o lona sui helots, artificially taofia le atinae o meatotino tumaoti, e faasao le tulaga tutusa i totonu o le Spartans i latou lava.

Apella, po o tagata o le Fono Aoao, i Sparta faaalia passivity. O le aia tatau e auai ai i lenei tino na o tagatanuu tane atoa oe ua aulia le tolu sefulu. I le taimi muamua, taloina arhaget le faapotopotoga o le atunuu, ae mulimuli ane taialaina ai i latou ma siitia foi i le laupapa o ephors. le mafai ona talanoaina Apella fesili tuu i luma, ua na teena po o le talia o lona fofo ua fuafuaina. lava anamua palota tagata o le faapotopotoga o le atunuu: alaga po o vaega o tagata i le itu faafeagai, ma i luga o le mata ma le sili ona naunau.

faitau aofaʻi

Tagata nofomau o le tulaga Lacedaemonian pea vasega le tutusa. O lenei tulaga na faia se faiga lautele o Sparta, lea e aofia ai vasega e tolu: aupito lelei periekov - saoloto tagata o le aai e latalata ane, e le maua ai le aia tatau e palota, faapea foi ma le malo pologa - helots.

O le Spartans, o lē sa i ai i tulaga faamanuiaina, auai atoatoa i le taua. Latou sa mamao mai le fefaatauaiga, galuega taulima ma faatoaga, o mea uma o se itu tauagavale i le alofa mutimutivale periekam. I le taimi lava lea e tasi, o le esetete aupito lelei faia Spartans le Helots, o mautotogi mulimuli mai le setete. I le taimi o heyday o le tulaga tamalii lima taimi e itiiti ifo nai lo periekov ma le sefulu - helots.

History of Sparta

Uma vaitaimi o le le i ai o se tasi o le e sili ona mafai ona vaevaeina setete anamua i prehistoric, i aso anamua, masani, vaitaimi Hellenistic ma Roma. O i latou ua tuua lona faailoga e le gata i le faatuina o le malo anamua o Sparta. ua nonoina Eleni tele mai i lenei tala i le faia.

Prehistory

Lacaune i laueleele ola uluai Leleges, ae ina ua uma le pueina o le Dorians o le Peloponnese, o lenei eria, lea e avea pea ua manatu e sili ona naumati ma masani laiti, o se taunuuga o le taufaasese alu lua atalii laiti o le Aristodemus lauiloa tupu - Evrisfenu ma fetuuina.

E leʻi umi ae sa avea le autu aai o faiga Lacedaemon Sparta lea mo se taimi umi e le tu mai i le isi setete Doric. Sa faifai pea taua i fafo ma le aai tuaoi o Argos ma Arcadia. E le toe tutu e sili ona taua i le taimi o le nofoaiga a Lycurgus - drevnespartanskogo legislator, lea e mafua autasi talafaasolopito anamua i le fausaga faaupufai, manumalo lea i Sparta mo le tele o seneturi.

vaitaimi tausagā

Ina ua mavae le manumalo i le taua tumau mai le 743 i le 723 ma le 685 i le 668 tausaga. TLM, na mafai Sparta e faatoilalo ai mulimuli ane ma puʻe Messenia. O se taunuuga o lona tagata anamua ua aveesea o latou laueleele ma liliu i helots. I le ono tausaga mulimuli ane, na manumalo Sparta i le tau o le tele o taumafaiga ma le Arcadians, ma i le 660 TLM. e. faamalosia Tegea e tautino atu lona hegemony. E tusa ai ma le maliega, teuina i totonu o se seti lata ane o Alpheus koluma, sa ia faamalosia o ia e ulu atu i se autau militeli. Talu mai lena taimi, Sparta i le mata o le atunuu mai i ona iloiloina le tulaga Greek muamua.

History of Sparta i lenei tulaga o le mautinoa ai ua amata ona tagata e taumafai e faatoilalo le tyrants, tulai ae mai le TLM meleniuma lona fitu. e. toetoe lava setete Greek uma. fesoasoani o le Spartans le tuliesea Kipselidov mai Korinito, Peisistratus o Atenai, ua latou saofaga i le faasaolotoina o Sicyon ma Phocis, faapea foi ma le tele o motu i le Sami Aegean, ua faapea ona mauaina eseese setete o lagolagoina faafetai.

History of Sparta i le vaitaimi masani

Se feagaiga ma le pine ma Elis, sa amata ona tosina le Spartans i lona itu, ma le isi aai o Laconia ma nofoaga o loo siomia ai. O le iʻuga, na ia faia le hegemony autau Peloponnesian na ave i Sparta. O i latou sa i ai taimi matagofie mo ia: o ia faatinoina le taitaiga i taua, o le ogatotonu o sauniga ma fonotaga uma a le Union, e aunoa ma gatai i le tulaga tutoatasi o setete tagata faatumauina lo latou tutoatasi.

lava taumafai Sparta e tufatufa latou lava le pule i le Peloponnese, ae taufaamataʻu matautia tulei isi setete uma vagana Argos, i le taimi o le taua a Eleni-Peresia alu i lalo o ona lagolago. Aveesea matautia tuusao, o le Spartans, ma iloa ai e le mafai ona tau se taua mamao ma le Peresia mai o latou lava tuaoi, e leʻi tetee pe Sa faia nisi silisili taitaiga i taua Atenai, faapitoa e na o se penisula.

Talu mai lena taimi, sa amata ona matou faaali faailoga o tauvāga le va o nei setete e lua, lea vylivsheesya le Uluai Peloponnesian Taua, na iu o le tolusefulu tausaga 'lalolagi. Tau e le gata gau le mana o Atenai, ma faatuina le hegemony o Sparta, ae taitaia foi e a leiloa malie o lona faavae - tulafono Lycurgus.

O le taunuuga, i le tausaga e 397 luma o lo tatou vaitaimi na tupu fouvale Kinadona, lea, peitai, sa le faamanuiaina. Ae peitai, ina ua mavae se toilalo patino, aemaise lava manuʻa i le Taua o Cnidus e 394-m e n. e, leiloa Sparta i Asia Itiiti, ae na avea o se faamasino ma faufautua i mataupu Greek, ua faapea ona tauamiotonuina ana faiga faavae o le saolotoga o setete uma, ma sa mafai ona aiaia ai mo se siamupini i le faatasia ma le Peresia. Na leʻi usiusitai Thebes le tuutuuga ua faaee atu, ua faapea ona faafitia lelei Sparta e faalumaina mo lana lalolagi.

vaitaimi Hellenistic ma Roma

E amata i nei tausaga, ua avea anapogi lava le tulaga e teena. Matitiva ma mafatia i aitalafu a ona tagatanuu, Sparta, faiga sa faavae i tulafono a le Lycurgus, e avea o se pepa faatumu avanoa o le malo. na faaiuina autau ma fokeyanami. E ui lava o le Spartans, ma auina atu i latou e fesoasoani, ae na te le tuuina atu le lagolago moni. I le toesea o Aleksandra Makedonskogo le tupu Agis e ala i se taumafaiga e maua aveese o le amo Macedonian na faia maua Tariu mai tupe. Ae sa ia mafatia i se faafitauli i le taua mo le metropolis, sa fasiotia. Faasolosolo amata ona mou ese atu ma avea o se agaga aiga, lea e matua lauiloa Sparta.

Tulai mai o se Malo

Sparta - o se tulaga lea mo le tolu o senituri o le matauʻa o uma o anamua Eleni. I le vaitaimi o le va o le valu ma le senituri lona lima TLM, o le faateleina o le faitau selau o aai, e masani ona i i taua tasi i le isi. O se tasi o tagata autu mo le manu mai o le Sparta o se tulaga mamana ma le malosi avea Lycurgus. I luma o lona foliga vaaia, sa le tele se eseesega mai isi Greek aai-setete. Ae faatasi ai ma le toe afio mai o Lycurgus ua suia le tulaga, ma le mea e faamuamua i le atinae o le tomai o le taua na tuuina mai. Mai lava i lena taimi i luga o Sparta ma ua liua. Ma sa i ai i lenei vaitaimi o lona heyday.

Talu mai le senituri lona valu TLM. e. amata ona faia Sparta taua o le manumalo, i le faatoilaloina o le tasi i le isi o ona tuaoi i le Peloponnese. Ina ua maea se faasologa o gaoioiga taua faamanuiaina siitia Sparta e faavaeina sootaga faava ma ona tetee malosi. Ulu atu i ni feagaiga, sa tu i Sparta le ulu o le Union o le Peloponnesian setete, ua manatu o se tasi o fausaga sili ona malosi o anamua Eleni. foafoaga Sparta o lenei autau o le auauna atu mo le ata o le osofaiga o Peresia.

Tulaga o le Sparta o se mea lilo i le talafaasolopito. O le tagata Eleni e le gata faamemelo i ona tagatanuu, ae fefe i latou. O se tasi o ituaiga o talita 'apamemea ma cloaks mūmū ofuina e le autau o Sparta, totogi tetee i solaaga, faamalosia i latou e tuuina atu.

E le gata fili, ae faapea foi ona sa le fiafia i le tagata Eleni pe a le autau, peitai laitiiti, sa tuu e sosoo ai ia i latou. O le faamalamalamaga e matua faigofie: o le autau o Sparta ei ai se talaaga mo invincibility. Vaai latou phalanges iʻu ai i se tulaga o le popole, o le faalelalolagi-poto. E ui o le taua i na aso, sa auai na o se vaega toaitiiti o fighters Ae peitai, latou te leʻi umi umi.

E amata le pau o le malo

Ae i le amataga o le senituri lona lima TLM. e. se osofaiga matautia, faia mai le itu i sasae, o le amataga o le faaitiitia o le mana o Sparta. Le malo o Peresia tele, sa moemiti pea o le faalauteleina o latou teritori, sa ia auina atu se autau toatele e Eleni. E lua selau o afe o tagata sa tutu i le tuaoi o Eleni. Ae o le tagata Eleni, lea na agai atu e le Spartans, ua taliaina le luitau.

tupu Leonid

E pei o le atalii o Anaksandrida, o le faatatauina tupu faigamalo Agiadov. Ina ua mavae le maliu o lona uso matua, ma Klemen Dorieya Muamua, ua manatu o le laupapa le suafa o Leonid. Sparta i le 480 tausaga i luma o lo tatou vaitaimi sa i ai i le taua ma Peresia. Ma le igoa o Leonid e fesootai ma le faimeafītā ola pea o Spartans, Thermopylae mato pe a na tupu i le taua, alu ifo i le talafaasolopito mo le tele o seneturi.

Na tupu lenei mea i le 480 TLM. e., pe a leʻau o le tupu o Peresia taumafai Xerxes e uu ai le alavaa vaiti e fesootai Tutotonu Eleni ma Thessaly. I le ulu o le 'autau, e aofia ai le Union, o le Tupu Leonidas. Sparta i le taimi o lo o umia le tofiga o le fia mata muamua i totonu o atunuu faauo. Ae savali Xerxes faaaogaina taufaalata lē faamalieina Thermopylae mato ma savali atu i le pito i tua o le tagata Eleni.

autau Sparta

Aoaoina o lenei, Leonid, o le na tau faatasi ma o latou fitafita, faataapeina o le 'au lagolago, le auina atu i le fale. Ma o ia o ia lava i se vaega o fitafita, o lona fuainumera sa na o le tolu selau, ia tu i le ala e lua sefulu afe le autau Peresia. o Thermopylae mato faataatitia mo le tagata Eleni. I le tulaga o le toilalo, o le a vavae ese mai le totonugalemu Eleni, ma o le a ua uma ona faamauina o latou taunuuga.

I totonu o aso e fa, ua lē mafai e le Peresia e soli e le mafaatusaliaina laiti le au fili. tau toa manumanu o Sparta pei o leona. Ae sa le tutusa malosiaga.

na fasiotia autau fefe o Sparta taitoatasi. Faatasi ma i latou seia oo i le iuga o le taua ma o latou tupu Leonidas, oe sa le manao e lafo comrades.

alu le suafa o Leonid i lalo i le talafaasolopito. Chroniclers, e aofia ai Herodotus, o le na tusia: "O le toatele tupu ua maliliu ma ua galo umi. Ae ua iloa Leonid ma faamamaluina uma. o le a manatua pea Lona suafa Sparta, Eleni. Ma e le ona o ia o se tupu, ae ona o luma o le faaiuga o lona tiute i lona atunuu ma ola o se toa. O lenei mea na tupu i le olaga o le toa Eleni pueina, tusia tusi.

faimeafītā Spartans

Le tupu o Peresia Xerxes, lea na le tuua se miti e pueina osofaia Hellas Eleni i le 480, o le tausaga i luma o le fanau mai o Keriso. I le taimi lenei, o le Eleni umia le Olimipeka. ua saunia le Spartans e faamanatu Carney.

Uma o nei aso malolo Greek noatia ina ia faaaloalo i le mālōloga paia. Ma o lena o se tasi o mafuaaga autu o le mafuaaga i Peresia Thermopylae mato teena na o se malosiaga laiti.

Agai i le autau tele o Xerxes agai a detachment o le tolu selau taitaiina Spartans e le Tupu o Leonidas. na filifilia autau i luga o le faavae o pe latou fanau. I luga o le auala e le vaega au auai Leonid a afe tagata tegeytsev, Arcadians ma mantineytsev, faapea foi ma e tasi le selau ma le lua sefulu - o Orchomenus. na auina Korinito fitafita fa mai Phlius ma Mycenae - tolu selau.

Ina ua e le oo mai autau toatele e Thermopylae itu ma vaaia ai se numera o Peresia, sa le tele o fitafita fefe ma amata ona i ai talanoaga e uiga i le mafutaga faafouina. Vaega o le ofoina paaga e siitia atu i le penisula e leoleoina le Isthmus. Ae peitai, o isi e oo mai i le toʻasā o sea faaiuga. Leonid, poloaiina le autau e tumau i le nofoaga, sa ia auina atu ni avefeau i le aai uma ma se talosaga mo reinforcements, ona ua latou maua foi ni nai fitafita e sosola ese mai le Peresia manuia.

O le toatele o le fa aso o le Tupu o Xerxes, ma le faamoemoe e faapea o le sosola tagata Eleni, ma e leʻi amata le taua. Ae i le vaai e le tupu lenei mea, na ia auina atu ia te i latou le Metai ma Cassius ma le poloaiga ia faia Leonid ola ma aumai ia te ia. O i latou osofaia vave le tagata Eleni. Taitasi Metai osofaiga faamutaina i tupe tele, ae o le nofoaga o le paʻu na oo mai i isi. O le taimi lena o le Spartans ma Peresia na manino ai sa maua e tagata le tele o Xerxes, ae toaitiiti le autau i latou. O le taua umi i le aso atoa.

Le mauaina o se rebuff maʻoti, na faamalosia le Metai e solomuli. Peitai na suia i latou e le Peresia, na taitaiina Gidarn. valaauina i latou Xerxes "tino ola pea" squad ma le faamoemoe o le a faigofie ona latou faia ese ma le Spartans. Ae i le taua melee ma ua latou le mafai, faapea foi ma Metai, e ausia ai le manuia tele.

Peresia na e tau i itu e latalata, ma tao puupuu, ae o le tagata Eleni sa toe, lea i lenei duel tuuina atu ai se avanoa maʻoti.

I le po, toe osofaia le Spartans le tolauapiga Peresia. Latou pulea e fasioti le tele o fili, ae o le faatoilaloina o lo latou faamoemoega autu o le le mautonu aoao o Xerxes. Ma e na o le taimi o le le malamalama, sa vaai Peresia le oge o squad Tsar Leonid. Latou togi uma ese le Spartans ma tao ma aū.

na tatalaina Auala i le totonugalemu Eleni mo le Peresia. asiasia lava Xerxes le taua. Mauaina o se ua oti le tupu Spartan, na ia poloaiina o ia e vavae ese o le ulu ma tuu i luga o a siteki.

E i ai se tala e le Tupu Leonidas, alu i le Thermopylae, manino malamalama o le maliu, o lea o le fesili o lona toalua i le taimi o se faamavae oa outou poloaiga, na ia faatonuina ina ia maua se lelei le tane ma le fanau mai e ia atalii. E faapea o le tulaga i le saunia Spartans ola e oti mo lo latou atunuu i luga o le malae o le taua ina ia maua ai le pale o le mamalu.

O le amataga o le Taua Peloponnesian

Ina ua mavae sina taimi na o mai faatasi le tau Greek aai-setete ma sa mafai ona sosola ese Xerxes. Ae peitai, e ui i le manumalo faatasi i luga o le Peresia, e leʻi umi le autau i le va o Sparta ma Atenai. I le tausaga e 431 TLM. e. E tofitofi Peloponnesian Taua. Ma e na o na mafai ai e ni nai tausaga i le manumalo i le manumalo o le malo Spartan.

Ae le o tagata uma o anamua fiafia Eleni le pulega a Lacedaemon. O le mea lea, o le afa seneturi mulimuli ane, ona tofitofi atu tau fou. O le taimi lenei, ua Thebes lona faatusa i, o le faamanuiaina o paaga i le faaoo a toilalo matuia Sparta. O se taunuuga, na leiloa ai le mana tulaga.

iʻuga

Na faapena anamua Sparta. Ia o se tasi o le contenders autu mo primacy ma pule i le vaaiga Greek o le lalolagi. O nisi taimi taua i le usuina talafaasolopito o le Spartan i le galuega tele o Homer. Iloga i totonu nei o le mataʻina "Iliad."

Ae i le taimi nei i le taimi nei i luga o lenei faiga faavae mamalu tumau na o le faatafunaga o nisi o lona fausaga ma le mamalu unfading. A o lei tupulaga mai le tala o le lototoa o ana fitafita, faapea foi ma se tamai aai i le igoa lava e tasi i le Peloponnese saute.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.