Faavaeina, Saienisi
Siosiomaga o le Uranus: tuufaatasiga. O le a le siosiomaga o le Uranus?
Ata ave faatasi ma le "Voyager 2" satelite o pea i le vaitausaga o le 90. mamao, faaali mai taunuuga ofoofogia. siosiomaga greenish lilo o Uranus - o le mea e faia i luga o lenei fogaeleele, sei vagana o se tamai autu papa-uamea. O le mea moni e faapea o tatou tuaa oe auai i le mauaina o le paneta i fafo o le faiga o le la, sa talitonu i latou uma, e pei o le Lalolagi, ua a luga, faavaa ea ma faaputuga eleele. E pei ona liliu mai, o le kasa sauai ua aveesea ai, talu ai oi latou o ni sui o le faataitaiga e lua vaega o le paneta.
Talafaasolopito o le mauaina ma le faamatalaga lautele e uiga i le paneta
I le tulaga o le mamao mai le Sun, o Uranus le paneta fitu. Sa tatala e Uilyam Gershel i le seneturi lona 18 tuai, o le uluai e faaaoga a vaai mamao mo matauga astronomical. O lei oo i lenei taimi umi, saienitisi talitonu Uranus o le pau mamao tele fetu pupula. Herschel ia lava, faia o faamatalaga e uiga i lenei tino selesitila, muamua faatusatusa ai ma se pusaloa, mulimuli ane sa ou oo mai i le faaiuga ina ia mafai e lenei se isi paneta SS. O le mea moni, ina ua uma le faamauga o maua matauga uma o se lagona. Ae peitai, i lena taimi e leai se tasi iloa le mea o le siosiomaga o le Uranus ma mea ia o loo fausia lava. O lenei ua tatou iloa o lona taamilosaga - o se tasi o le aupito tele i le faiga. liliu Sun siomia paneta Lalolagi mo 84 tausaga. I lenei vaitaimi o lona fetauaiga faataamilo i lona au o teisi sili atu nai lo le 17 itula. Ona o lenei siosiomaga o le Uranus, lea ua aofia ai se kasa mamafa, e avea o tulagaese mafiafia ma le malosi le uunaiga maoae i luga o le autu.
Le talafaasolopito o le siosiomaga o le aoaoga
E talitonu ai o foliga vaaia ma le faaletino uiga o Uranus aafiaga o lona kernel, faapea foi ma le faagasologa o lona faavaeina. Faatusatusa i le faataamilosaga o le paneta (25 559 km - faataamilosaga equatorial), o le autu o le a laiti. O lea la, e le o se puna o le malosi po o se fanua maneta, e pei o le tulaga ma Seu, ma malosi lava heats kasa uma faia aʻe ai le siosiomaga Uranus. O lona tuufaatasiga, i avanoa, e le mafai ona faatusatusa i le tuufaatasiga o Seu po o Saturn, ae o nei paneta uma o se vaega o se vaega e tasi. O le mea moni o loo siomia Uranus e kasa aisa, o le aisa i le maualuga o lona suiga, ao o le methane ma isi elemene mamafa. O kasa malamalama e pei o hydrogen ma feulaina i le kesi, o le taimi nei i totonu o le siosiomaga na i aofaiga laiti. E lua lomiga o lenei faamatalaga feteenai. E tusa ai ma se iugafono muamua ma le malosiaga tau i le kalave o le vaega faaogatotonu len¯ao i le taimi o le faia o solo sa laiti tele ina ia faatosina le kasa malamalama. e faapea o le lona lua i se mea na faia Uranus, sa na o vaega mamafa vailaau, lea na avea le faavae o le lalolagi.
Le afioaga o le siosiomaga, o lona tuufaatasiga
na uluai suesueina Uranium auiliili ina ua maea malaga "Voyager 2", lea e faia ai le ata ma iugafono maualuga. Latou te faatagaina saienitisi e fuafuaina le faatulagaga tonu o le paneta ma lona siosiomaga. o le fai lena, le ea atigi o Uranus ua vaevaeina i ni vaega se tolu:
- O le troposphere o le loloto. O le uunaiga iinei o loo i le vaega mai le 100 i 0,1 pa, ma le maualuga o lenei vaega e itiiti ifo nai lo le 500 km mai le ofu tulaga masani.
- O le stratosphere - vaega siosiomaga o loo i le ogatotonu. E nofoia se maualuga o le 50 i le 4000 km.
- Exosphere. Fafo siosiomaga Uranus, pe afai o le alu atu o malosiaga, ma le a vevela maualuga ea e maualalo.
I nei faaputuga uma i le vaevaega eseese le kasa nei: feulaina i le kesi, hydrogen, methane, amonia. Foi, o loo i ai le vai i le tulaga o fesuiaiga eseese o le aisa ma ausa. Ae peitai, o le siosiomaga o le Uranus, o le tuufaatasiga o lea e tutusa lava ma le ea atigi o Seu ese coldness ofoofogia. Afai o le aupito tele kasa toʻatele ea tinoese faamafanafana i se aupito maualuga, lea o loo cooled i latou i lalo i le 50 tikeri Kelvin, ma o lea ua i ai se mamafa sili atu.
troposphere
O le vaega sili ona loloto o le siosiomaga o nei na theoretically fuafuaina ina ia ausia ia earthlings meafaigaluega e leʻi faatagaina. Stone autu o le paneta o loo siomia e ao fatuina o taʻega tioata aisa. Latou mafatia ma tuuina faatosinaga tele i le ogatotonu o le paneta. Ona sosoo lea ma se ao o le hydrosulfide ammonium, lea - i le faavaega o le ea mai hydrogen sulphide ma amonia. O le vaega outermost o le troposphere ave ao methane e tint le paneta i le lanu e tasi lanumeamata. ua manatu le vevela o le ea i le troposphere le aupito maualuga i le lalolagi. E faasalalau atu mai le 200 K. Ona o lenei, o nisi o tagata suesue talitonu o le ofutalaloa o le ituaiga aupito tele vaega o le aisa o le paneta. Ae o lenei ua na o se hypothesis.
stratosphere
Maua Uranus ea tuuina tuufaatasi o kasa mamafa ma le malamalama, ma o latou pisia paneta tuufaatasia tint greenish. Uma nei faiga faia i le va ea tutotonu, i le mea o loo i ai molecules o amonia ma methane i feulaina i le kesi ma hydrogen. lea taʻega tioata aisa ave fesuiaiga fai sina eseese nai lo le troposphere, oi latou o ona amonia, mitiia se malamalama e sau mai le vanimonimo. Matagi saosaoa i le stratosphere e oo atu i le 100 m / s, ina ia vave ona suia ao uma o latou tulaga i le vanimonimo. I le stratosphere tupu auroras faia masani e puao. Ae o precipitation pei o le kiona po o le timu, e le matauina.
exosphere
Le taimi muamua, e uiga i mea o le siosiomaga o le Uranus, ua faamasinoina i lona atigi i fafo. O lenei pepa manifinifi o vai o crystallization, lea o loo siomia matagi ma peau malolosi o le totonugalemu o le vevela o le sili ona maualalo i le faiga o le la. E aofia ai o se kasa malamalama (hydrogen molecular ma feulaina i le kesi), o le methane, o loo i ai se aofaiga tele i le faaputuga denser e toesea. Matagi saoasaoa e oo i le exosphere 200 m s /, o le vevela ua pau i 49 C. O le mafuaaga lena o le paneta Uranus, lea na avea lava le malulu o le siosiomaga e pei o le aisa i totonu o lo tatou lalolagi, e oo lava pe a faatusatusa i ona tulaga e sili tuaoi mamao - Neptune.
fanua tupua maneta Uranus
E iloa lelei e spins green Uranus i lona au, o loo taoto i lona itu. Saienitisi talitonu e faapea i le taimi o le SS feagai paneta i se asteroid po o isi faalapotopotoga avanoa, lea ua suia lona tulaga, faapea le faaleagaina o fanua maneta. Ese mai le au e faamatala le itu i matu ma saute o le lalolagi e faatatau i le ekueta, e siitia le au maneta e 59 tikeri. O lenei ua faia ai, o le mea muamua, o le tufatufaina faalēgatasi o le kalave, ma lona lua - o le feteenai le tutusa i le hemispheres i matu ma i saute. Ae peitai, atonu, e mautinoa o lenei tulaga lilo siosiomaga a Uranus ma lona tuufaatasiga tulaga ese. I le vaega faaogatotonu len¯ao loo umia e na mamafa kasa i le faaputuga ogatotonu - vai crystallized. Atonu pe maualuga o le vevela o iinei, o le a Uranus a vasa tele e aofia ai le vai masani, o le puna lea o le ola.
absorbs Uranus mea uma ma tagata uma o loo siomia ai
A o tatou fai atu i luga, ua faatumulia le siosiomaga Uranian ma le aofaiga tele o methane. Lenei kasa o mamafa lava, aua e mafai ona popoga ave infrared. O le, o le malamalama uma e aumai mai le Sun, o isi fetu ma paneta, e faatatau i le siosiomaga o le Uranus, liliu atu i se matuia greenish. Talu ai nei, saienitisi ua matauina ingests foi le paneta kasa atunuu i fafo o loo maua i totonu o le avanoa, ma ona faafeagai o se fanua vaivai maneta. O se vaega o le faaputuga ogatotonu o le siosiomaga ma le karaponi carbon na iloa mai kasa monoxide carbon. E talitonu na tosina i latou e le lalolagi mai se pusaloa tufaina.
malo o le aisa o lo tatou faiga
O le paneta outermost lua SS - ai Uranus ma Neptune. Uma uiga shades bluish, faia e le gata mai o kasa. O le siosiomaga o le Uranus ma Neptune - e toetoe lava o le tasi, vagana ai mo le Fua Faatusatusa vaega. O le malosi o le kalave ma le vaega tele o le nuclei o paneta uma e lua e toetoe lava o le tasi. Le maualalo faaputuga o le siosiomaga o loo faia Neptune pei Uranus o crystallized vai, e fefiloi ma methane ma sulfide hydrogen. Iinei, e latalata i le totonugalemu, aisa sauai ua faamafanafana i le silia ma le 200 Kelvin, lea ua avea ma ona fanua maneta. Siosiomaga ua Uranus ma Neptune hydrogen molecular tutusa numera i lona tuufaatasiga - 80 pasene. O le vaega ea i fafo faamatalaina foi Neptune e matagi maualuga, ae o le vevela ai teisi maualuga - 60 K.
iʻuga
Le afioaga o le Uranus 'ea, i mataupu faavae, e faamautinoa e le i ai o lenei paneta. o atigi le ea le vaega autu o le uranium. E malosi le sauniuniga o latalata i le vaega faaogatotonu len¯ao, ae o le maualuga cooling ifo i le faaputuga mataʻutia. E ui o le paneta o le vaivai ona o le le lava o le okesene ma le vai i se faiga suavaia. Ae o fana i le suesue, pe afai e amata le vevela autu e tulai, o taʻega tioata aisa liliu atu i se vasa tele, lea e mafai ona amata ituaiga fou o le olaga.
Similar articles
Trending Now