News ma Society, Faiga faavae
Ségolène Royal: ata, talaaga, alofa olaga, o tamaiti
Ségolène Royal - a politician tamaitai lauiloa, faasoa atu le manatu o le socialists Farani. O lea, sa ia auai i le faiga palota ma e umia ai tulaga o le malo, ina ua oo mai le itu i le mana. E mafai ona tatou faapea atu Ségolène o se tupulaga fou o Socialists. Ua teena pea lava le ituaiga eseese o sauaga ma sauaga, ae maise lava e faatatau i aia tatau a tamaitai. Segolene o le tusitala o le tele o tusi, o loo naunau e faitau Farani, ma o nisi oi latou na toe lomia le tele o taimi. O lona sootaga ma le taimi nei avea masani Peresitene Fransua Ollandom se mataupu o le taumatemate ma tala.
tamaitiiti
na fanau mai Ségolène Royal i Aferika i Sisifo, i Senegal, lea i lena taimi auai i Farani. O i a Uakam faavae militeli, latalata Dakar, ia Setema 1963. O se teineitiiti e igoa ia Marie-Ségolène. O lona tama o se tagata ofisa fanafanua, litaea Zhak Ruayal. sa matua Ségolène lima atalii ma afafine e toatolu. Tama o le fetu i le lumanai o le vaaiga faaupufai Farani o se faautauta, ma talitonu faaipoipo lelei e tatau ona teine e ma tuuina atu o ia i se tausiaiga galuega. Ia sasaina lona toalua seia oo ina ia tuua ai o ia e leai. Mai o fanau laiti, na disagrees malosi Ségolène ma lona tama. Ina ua uma le aoga maualuga, ua ia lesitala i le iunivesite ma maua se tikeri tau i le tamaoaiga iina. Ona faaaoga lea o mafai e le uso matua o ia o le faataunuuina o le suega ulufale i le Institute Paris o Faaupufai faasaienisi, lea na ia maua le filosofia sosialisi ma feminism. Tamaiti o le vasega o le faalapotopotoga 85% sa mauoa Parisians tane, ma le itumalo o le talosaga vaai mamoe uliuli iina.
tupulaga
Segolene Royal, o se talaaga i lenei mataupu o le mataupu o lo tatou fiafia i le 1972 faatasi ai ma le lagolago o latou uso ma tuafafine molia foi e le tama, e taua ai se tagi e ala i le mea moni e faapea sa lē ioe faatasi le gata tatalaga o se faaipoipoga ma o latou tina i le aloese mai le totogiina o le lagolago tamaitiiti. O lea, sa faigata mo tamaiti e maua ai aoaoga maualuluga atu. Sa ia manumalo i le faagasologa o le taimi puupuu i luma o le maliu o Jacques Royal. alu latou aoaoga Segolene Royal i le National le Aoga o le Pulega, e faapea foi le tele o faaupufai Farani i aso nei. O loo i ai o ia o se tasi o le vasega Fransua Ollanda, na avea lana tane lē aloaia mo le tolusefulu tausaga. I le 1978 auai Segolene le sosialisi Party. Sa ia lafoai foi o le igoa muamua "Marie" aua sa ou manatu o lea ua valaauina ai o ia e loʻu tama, e faamamafa atu le matafaioi masani o tamaitai i le aiga.
galuega vave
I le 1980, faauu Segolen Ruayal mai le Aoga National ma amata ona faigaluega o faufautua i le faamasinoga tau pulega. Ona o ona tomai fai Fransua Mitteran ma se faufautua faapitoa tamaitai talavou e igoa i le peresitene. I lenei tulaga sa ia galue seia oo i le 1988. talisapaia lava Mitterrand Segolene ma finau ave o ia vaega i le faiga palota a le Palemene o le pati. Sa tamoe mai le laiti o le itu i tua o Poitou-Charentes, e pei o faaleaganuu i le faaupufai uputuu Farani "parashyutazha" pe a tuu atu i luma e ala i le itumalo o se sui tauva folafola e tofotofo ai lo latou tomai. E ui lava na aina le eria e ala i le conservatives Katoliko ma Porotesano, sa mafai e manumalo. Ina ua mavae lena, e toatolu lava taimi na sui ai le National Aoao Faitulafono le itulagi Deux-Sèvres.
Le Minisita ma le Kovana
Segolene Royal, o le ata e te vaai e pei o se ata i le mataupu, ma dabbled i le galuega tau pulega. I le 1992-1993 o ia o le Minisita o le Siosiomaga, i le 1997-2000 agai atu le aoaoga aoga i Farani, ma i 2000-2001-m - Matagaluega o le aiga, le autalavou ma tagata ei ai manaoga faapitoa. Le faitau aofai o le itumalo o Poitou-Charentes, e ui lava i le eseesega o manatu faaupufai, ina talisapaia ana galuega, i le 2004 na filifilia a politician fafine le ulu o le fanua. Ma o lenei e ui lava i le mea moni e faapea lana sui tauva o le taimi nei Palemia Jean Rafarren, o se tagatanuu o lenei eria. Seia oo i lena taimi, na manatu na o se tasi o le tele o tamaitai i faiga faaupufai, ma e le manatu o se contender matuia. Ae ina ua mavae le faatalanoaina o le tagata o le gaoioiga leftist, ina ua faaalia mai e 91% e pei o Royal, sa amata ona mafua ai le mataʻu i le taitaiga pati.
faanaunauga peresitene
tautino Ségolène Royal faaaliali e fefe o ia e le itu tetee. Latou te manatu o le a suitulaga ia i latou. O lenei taumafaiga aemaise lava i le tauiviga filifiliga peresitene i luma o le faiga palota i le 2007. O le taimi lena filifili Ségolène ia e tauva mo le au peresitene. Ma le upu moni, ua faapea vaega o tagata e faasaga i uo sa masani ona e le na o le faitio, ae e oo lava sexist. Laurent Fabyus ma Dominique Strauss-Kahn, o le sa avea muamua ma o lona faatusa i, sarcastically mafaufau po o le a tausia o le fanau ma le fale, lea o le a alu a politician fafine mo le au peresitene? Atonu o se mama tane faatamala ma saunia Segolene lagolago tetele lauiloa ma tagata palota taitoatasi lenei. Ae peitai, e le mafai ona manumalo i le sui tauva lea o le aia tatau - Nikolya Sarkozi. I totonu o lana lava vaega auai i ai e le aunoa e tuu a saunoa i le uili. I le 2008 na aveesea mai le tulaga o le Failautusi o le gaoioiga, ma i le 2012, o se sui peresitene o ia sa i ai muamua le tane tulafono masani - Fransua Olland.
Ségolène Royal: o le olaga
Ou feiloai atu i se tamaitiiti o le vasega o le National Aoga a le Faafoega ma filifilia lona lumanai le tasi i se pati i le taimi o latou suesuega. Uma socialists lei faaipoipo (iloiloina foi i ai "bourgeois") ma e le i faamauina lo latou faatasiga e pei lava o se tagata lautele. I le taimi o le sootaga o tagata faaupufai o malo e lua, sa latou fanau e toafa. na aumaia i latou uma e Ségolène Royal. Fanau socialists iloa - atalii ma afafine e toalua o: Thomas Julien, Clemens ma Flora. masani ona faaaoga Segolene lona olaga aiga mo faasalalauga faaupufai. O le fetaomi masani ona ufiufi lona sosoo maitaga, ma lona ata ma e leʻi afio ifo le pepe i ona lima mai le itulau o mekasini lauiloa pei o le "Faafetaui Paris". Fanau ofu faaiu o lona tama, ae matua fesoasoani tina i faiga faapolotiki. O lea, Thomas Hollande, o loo suesue e avea o se loia, o se faufautua i Ségolène le taimi o le tauiviga filifiliga peresitene. O le fetaomi Farani ua foi e masani lava ona matauina le tofo ma le faiga lea e tuu ai faiga faavae. alu Segolene Royal ma Hollande mo se mafuaaga faigofie - o le peresitene o le lumanai olegia i luga ia te ia ma se tusitala. Ona na o le tuu o le paaga tau le va o lona toalua i fafo o le fale e aunoa ma nisi ado.
Segolene Royal le taimi nei!
O le sosialisi lauiloa, e leʻi suia tele. E lagolagoina e le aia tatau o le tagata malaga, puipuia fafine, e talitonu pea o Sarkozy "matautia" mo Farani. ol sootaga ma Hollande ia faamaluluina. gagana leaga te fai atu foi latou le tatalaina o faaipoipoga ona o le mea moni e faapea o le peresitene o le taimi nei o le atunuu o se tasi o mafuaaga mo le toilalo i le faiga palota mo le tulaga o le ulu o le pati. Ae i le 2014, valaaulia o ia Hollande e ave ai le tulaga o le Minisita o le siʻosiʻomaga, gafataulimaina Atinae ma Malosiaga, ma sa le teena o ia. lagolagoina malosi Ségolène faaipoipoga le itupa e tasi, ma talu mai le 2007 ua agai le gaoioiga mo nisi tulaga alolofa o taofia i le falepuipui.
Similar articles
Trending Now