Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

SARS: auga ma le togafitia o siama viral

SARS (auga ma togafitiga o le a iloiloina i lalo) - o se siama viral matuitui respiratory, lea e masani ona faamatalaina i le manuʻa o le faiga respiratory. Afai e le tuuina atu i le onosai tofotofoga mo le faailoagofieina faatupu, o lea e masani ona maua o le "faamai matuitui respiratory," e pei o le mafuaaga o lenei faamaʻi e mafai ona e le gata siama. Auala o faasalalauga o le faamai - airborne. Afai ei ai se faatupu siama, e siama lava e mafai ai e ala i mea po o se meaai i le fale.

SARS: auga ma togafitiga

Aua e faigata vaai i lenei faamaʻi, pei ona lava folafola toetoe lava i le taimi lava lona auga ina ua uma siama. I le lomiga masani o le palasi o le onosai e mafai ona matauina ai faailoga masani o chills, tiga i le musele, headaches, vaivaiga i le tino, fiva, fulafula nodes lymph i le ua, i tua o le taliga, i lalo o le auvae maualalo, po o le tua o le ulu, e faapea foi le malosi manuʻa o le tamaitusi respiratory.

O auga o faaaliga eseese o SARS

Afai ei ai faailoga e pei o le fula o le membranes mucous, faataunuuina nasal mamafa ma le mamafa naʻuā, faai tiga, tale, mata vai, tiga i le mata , ma isi, E foliga e maua SARS. O le auga ma le togafitia o lenei e mafai ona e matua eseese lava faamaʻi e faalagolago i ai pe a siama po bacterium mafua ai faamai. Mo se faataitaiga, e faamatalaina fulū e onset faafuasei, faatasi ai "obscheinfektsionnym" syndrome. Mulimuli ane, o le vaega autu ogatasi manuʻa ala ea. Afai ei ai se siama parainfluenza po o isi siama respiratory, ona o le mea muamua e oo mai i le faailoga o le faamai respiratory (e pei o laryngitis, faai po conjunctivitis tiga).

O auga o SARS, e manaomia ai le fesoasoani faapolofesa

Afai e te faaalia le auga nei SARS, e tatau ona vave faatalanoa se fomai:

  • e sili atu le vevela o le tino i lo le 40 tikeri e aunoa ma se ese fualaau faasaina;
  • faalavelave o le malamalama (syncope masani po o le le mautonu);
  • fiva faaumiumi;
  • headaches matuia, lea e faigata ai ona loloʻu le ūa;
  • le faaali mai o nofoaga mumu i luga o le tino;
  • faaletonu i totonu o le atolaau i le taimi o le manava;
  • faamatuu mai le respiratory fefiloi ma le toto;
  • edema ma le tiga i tua o le breastbone.

Nai lo le tausia SARS?

Afai e agamalu lenei faamaʻi, le toatele o tagata faaolaina mai ia te ia faatasi ma le fesoasoani o le faiga e foia ai mālō (lauti ma le tipolo ma le meli, decoctions herbal, ava malosi, ma isi mea) ma le moega e malolo ai. Ae i le tele o tulaga ogaoga, e tatau ona e mautinoa o atu i le fomai, ona o le faamaʻi e mafai ona mafua ai ni faafitauli matuia, lea o nisi taimi e oo atu ai i pathologies e pei o le vaega po o le atoatoa le leai o se faamasinoga, luma ma isi.

E masani lava, ina ua uma togafitiga i le fomai, o le gata e mafai ona faatonuina le onosai a lē steroidal fualaau faasaina aneti-inflammatory ( "Ibuprofen", "Paracetamol" "Diclofenac"), antihistamines ( "Suprastin" "Diphenhydramine", "Tavegil", "loratadine", "Zirtek "" Sempreks "po o le" Fenistil "), mataua nasal, faamalolo faai tiga, tale ma isi. e tatau ona matauina e SARS (auga ma togafitiga na talanoaina i luga) taulimaina ma fualaau le aoga, ona ua latou e tatau ona faaaogaina le gata e faasagatau pipisi siama.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.