FaavaeinaTala

Sainia o le gaoioiga o le toe faafoi atu le faatuaoia o Siamani. O le talafaasolopito o le Taua Lona Lua a le Lalolagi

Me 9, 1945 - e masani lenei aso uma e nofo ai o le Rusia ona po nei ma le muamua Soviet Union e pei o le aso o le Manumalo Tele i fasisiga. Ae paga lea, e le unambiguous pea le mea moni i le talafaasolopito, o lenei e mafai ai e nisi tusitala o talafaasolopito o Western Europa e mimilo mea na tutupu. O le sainia o le gaoioiga o le toe faafoi atu le faatuaoia o Siamani tupu se auala e ese teisi nai lo lo tatou iloa uma mai le tusi o talafaasolopito, ae e le suia le ata o le alualu i luma ma le taunuuga o le taua toto.

faʻatupuita

Red Army i le taumalulu o le 43-44 tausaga tutuli le Siamani i le tuaoi i itu uma. ua taua tele vaivai le au fili, ae faatupuina foi faafitauli mo fitafita Soviet. Faasaʻolotoina o Karelia, Belarus, Ukraine, Polani, Bulgaria, Yugoslavia, na tupu i le faagasologa o le 1944, taunuu i le Army Red le tuaoi o le atunuu faasaunoa. ae o le sainia o le gaoioiga o le toe faafoi atu le faatuaoia o Siamani e oo mai, e tatau vaivai kilomita o le savaliga o le 'au e regroup mo le taua mulimuli. O le Berlin ua avea o se mataupu o le mamalu o lo tatou atunuu, i lenei taumafaiga, ma o le paaga. Ianuari 1945 O le taimi o leai se toe foi mo le Nasi, na leiloa atoatoa le taua, ae sa matuai teena i latou i le itu maouta o Berlin. O le foafoaina o le tele o faamalosia, suia o iunite autau, le faaitiitia o le vaega i luga o le Luma Sasae - e Hitler nei o amioga ina ia taofi ai le 'au Soviet. I le vaega e puleaina e faatuai le mamao i Berlin, ua tolopoina mai ia Fepuari ia Aperila 1945. ua fuafuaina ma le saunia ma le faaeteete le taotoga, i le agai i luma o itu toso faatasi faasao mafai uma ma auupega. Mai le 16 ia Aperila 17, 1945 osofaiga i luga o le laumua o Siamani e amata i le itu e lua - muamua FaʻaPelarusia (Marshal Zhukov Georgiy Konstantinovich) ma le muamua Ukaraina (. Mataupu Taʻitaʻiʻau Konev Ivan Stepanovich), o le Luma FaʻaPelarusia lona lua (Rokossovskiy Konstantin Konstantinovich) e tatau ona faatinoina siosiomaga le aai ma taofia ai taumafai e solia ala. A o pe afai e leai nei matautia le fa tausaga o le taua, o le manuʻa o tu i luga ma alu atu i le faagaoioiga i Berlin, e ui i le tetee tele o le Nasi, tafi faamalosia, o le ala iloa e tagata uma lenei i le manumalo. Na o le tutonu o le la i le 2 o Me 45 le tausaga pau le laumua o le Reich Tolu i le filemu atoatoa, o le toega o le toe faafoi vaegaau ma fuʻa Soviet suia le swastika i luga o le toega o le fale ua faaleagaina.

paaga

I le taumafanafana o le 1944 e amata massaging muamua o le 'au lagolago i le itu i sisifo. E faapitoa e mafua mai foi osofaiga vave o le Army Red i le umi atoa o le pito i luma i sasae. O le tulaueleele o le tulaueleele Norman, faipuluga faataatitia o le vaega tau alamanuia autu o le Reich Tolu, o le gaoioiga militeli i le teritori o Belgium, Farani ma Siamani, matua faafaigata ai le tulaga o Nazi Siamani. Galuega o le eria Ruhr, i saute o Austria sa faatagaina e alualu ai i luma le loloto i le teritori o le faasaunoa. O le fonotaga lauiloa o le 'au Soviet ma au i luga o le Vaitafe o Elbe ia Aperila '45 e moni le laasaga mulimuli i le taua. O le faatuutuu o Nazi Siamani, e avea o se mataupu o le taimi, aemaise lava ona ua amata nisi o ai nisi o le autau a le Wehrmacht. Mai se tulaga faaupufai o manatu, o le pueina o Berlin sa manaomia paaga i le ala lava lea e tasi e pei o le Soviet Union, ua faafia taʻua Eisenhower. sa theoretically mafai umia o lenei faatiga mo le vaega fesootai o le Peretania, Amerika ma Canadians. Ina ua uma se Ardennes faamanuiaina fata-faatiga, solomuli 'au Siamani i le toetoe lava o itu uma e aunoa ma le taua tele, ma taumafai e togi sootaga taua-e mafai ona i le itu i sasae. liliu moni Hitler lona tua i luga o le paaga o le USSR, o taumafaiga uma e auina atu e taofi le Army Red. Le pito i luma lona lua na agai lemu lava, o le poloaiga a le soʻofaʻatasiga o sa le manao le tuufaatasi i totonu o tupe leiloa mamafa ana fitafita i le taimi o le faaoolima i le lelei-faamalosia Berlin ma ona tuāfanua.

Siamani

faatalitali Hitler seia oo i le faaiuga o le vaeluaina o le soʻofaʻatasiga ma le suiga i le laina pito i luma. Sa mautinoa o le a taunuu ai le fonotaga i se taua fou lagolago e faasaga i le USSR. Pe a le ausia o lona faamoemoega, na ia filifili ai e faia le filemu ma le Iunaite Setete ma Peretania Tele, lea o le a tuuina atu se avanoa e tapuni a luma lona lua. O feutagaiga ua taofia ona o le taimi tatau e maua e tusa ma Soviet atamai. O lenei mea moni faatelevaveina tele ai le muamua o le Army Red ma taofia ai le avanoa o faaiu a le filemu eseese. Paaga sa faamamafa tausisi i le tausisia uma o le maliega Yalta, o lona uiga sainia o le gaoioiga o le toe faafoi atu le faatuaoia o Siamani. "Pass" Berlin, sa saunia Hitler e Anglo-Amerika 'au ina ia faia faapea e leʻi faamanuiaina o ia ona o le poloaiga Soviet. Faatiga ma afa amata le laumua o le Reich Tolu mo lo tatou autau faamamaluina. puipuia fanatically Nasi, sa leai se mea e solomuli, o le auala e avea ai le malosi o le aai nofoaga malupuipuia.

O le Conference Yalta

Matautia faatiga i luma i sasae ma sisifo na manino i le Nasi ei latalata faatuutuu atoa o Siamani. 1945 (o lona amataga) E leʻi tuua Hitler se avanoa e manumalo ai ma le avanoa o le taua mo se taimi umi i luga o itu uma e lua. O le soʻofaʻatasiga aneti-Hitler malamalama i le taua o se vaifofo toafilemu malilie i ai suiga o le atunuu ma faaupufai i saoloto Europa. O le sui o le tulaga aupito maualuga o le malosiaga au e tolu i Fepuari faapotopoto 1945 i Yalta. Stalin, Roosevelt ma Churchill e fuafua ai le lumanai e le gata i Siamani, Polani, Italia ma Farani, ua latou faia se masini bipolar Europa fou e matauina i luga o le 40 tausaga o sosoo mai. O le mea moni, i nei tulaga, e leai se tasi o le atunuu e le mafai ona faatonu o latou tuutuuga, o lea o le taunuuga o lenei konafesi logologoa faamalieina nai vaega o le manaoga o le taitai. Ae o le mataupu autu o le faaumatiaga o fasisiga ma le lotonuu, na iloaina le tulaga matautia o ia pulega e tagata uma e auai.

Saunia pepa aloaia

O le sainia o le gaoioiga o le toe faafoi atu le faatuaoia o Siamani sa i le 1945, ae i le 1943 ua ioe ata faataitai o lenei pepa aloaia e atunuu uma o le soʻofaʻatasiga aneti-Hitila. O le initiator o lona foafoaga o le Roosevelt, o le pepa aloaia lava ia na tuufaatasia ai o le fesoasoani o se komiti faufautua e aofia ai tagata tomai faapitoa o Europa. anotusi o le ata sa fai lava si tele ma sa a sili atu faufautua i le natura, o lea o le mea moni na sainia le faatuutuu Siamani ina ua uma le saunia o se pepa aloaia e ese atoa. mai tagata ofisa o Amerika i lona atinae mai le militeli, itu mama pragmatic. O le ono vaega o le pepa aloaia o lo oi ai manaoga faapitoa, o nisi aso ma taualumaga i le tulaga o le solia o so o se mataupu, lea sa iloga.

le toe faafoi atu se vaega

O ni nai tele iunite o le militeli o le toe faafoi Wehrmacht e 'au lagolago ao lei sainia le maliega i fascists tumu i le toe faafoi atu. Siamani i ni vaega ma autau taumafai e solia e ala i le itu i sisifo, ae e tau faasaga i le Rusia. na silafia latou poloaiga e faapea o le taua o le vaavaaia, ma fale e mafai ona latou maua, na foaʻi faatagataotaua Amerika ma Peretania. Aemaise lava le vaega o le autau SS, lauiloa mo mea leaga i le Soviet Union, sola ese mai le Rusia agai vave. O le tulaga muamua o le toe faafoi atu na faamaumauina ia Aperila 29, 1945 i Italia. Soviet 'au i 2 Me toe faafoi le vaegaau o Berlin, au vaa a Siamani i le Me 4 i Tenimaka, o le toe faafoi Netherlands i le British, i 5 Me, Army Group "G" toe faafoi, ao leʻi taunuu i le Amerika mai Austria.

O le pepa aloaia muamua

8 o Me, 1945 - ua manatu o lenei aso i Europa e avea le Aso o le Manumalo i fasisiga. sa lei filifilia o ia e avanoa, o le mea moni o sui o le malo fou o Siamani sainia le toe faafoi atu i luga o Me 7 ma le ulu atu i le malosi i luga o le pepa aloaia sa ou le aso nei. Friedeburg taʻitaʻi 'au o se vaega o le tuuina atu o malosiaga Siamani taunuu i le Rhine, lea na faavae Eisenhower le laumua o le fuafuaina faatuutuu Me 5, 1945. O le amata ona faia se ma finauga Nasi ma ana paaga i lalo o tuutuuga o le pepa aloaia, i le taumafai e faatau ai le taimi ma e aumai o le toatele 'au ma le faitau aofai o tagata lautele o le laina pito i luma i sisifo, ao lei faamutaina le taumafai e taofia le autau Soviet i le itu i sasae. teena atoatoa Eisenhower finauga uma o le Siamani, e maumauaʻi pea i luga o se tuuina atu atoatoa ma le le faatuaoia o Siamani ma le sainia o le pepa aloaia e vaega auai uma i le feteenaiga. Me 6 i le Rhine ua mafua mai i sui uma 'au lagolago. I te le atagia tusi aoga Soviet talafaasolopito na sainia le gaoioiga o le faatuutuu o Siamani i le embodiment muamua, ae o le igoa o le sao o nei tagata mai le Soviet Union - Aoao Susloparov, mai le autau tuufaatasi a le paaga - Aoao Samita, mai Siamani - Aoao Jodl, taʻitaʻi 'au Friedeburg.

Stalin

Ivan Alekseevich Susloparov o se tagata o le misiona Soviet i le laumua o le paaga, e faapena io outou luma tuu lau saini i luga o se pepa aloaia talafaasolopito, mavae le faamatalaga i Moscow. Oo mai le tali tuai, ae o lona nofoaga lona fa o lona uiga o le avanoa o le teuteuina o le uluai lomiga, ma ave lenei Stalin. Sa ia finau i le tusi faamaonia o le toe sainia, e pei finauga i le na tuuina atu mafuaaga nei:

  1. Nasi tuanai ai o le sainia o le toe faafoi atu e faaauau pea toaaga gaoioiga militeli puipui i luga o le pito i luma i sasae.
  2. Ia faapipii taua tele i Stalin ma i le mea na sainia le faatuutuu Siamani. I lenei iuga, i lona manatu, e talafeagai na o le laumua o le setete faatoilaloina.
  3. sa Susloparov leai se pule e sainia lenei pepa aloaia.

O le malilie paaga ma lona manatu, e sili atu le uma lea o le mea moni o se soo o le taualumaga, lea e le suia lona ute moni.

O le faatuutuu o Siamani

na faatulagaina aso o le faamaoniga o le konekarate muamua mo le 8 o Me, 1945. I le 22 itula 43 minute o le taimi i luga o le taualumaga o Europa o le sainia o ua maea le toe faafoi atu i Moscow ua uma le aso e sosoo ai. O le mafuaaga lena le taeao o Me 9 i le teritori o folafola mai e le USSR na oo i le iuga o le taua ma le toilalo atoa o le Nazi Siamani. O le mea moni, na sainia le pepa aloaia e aunoa ma se suiga taua mai le Soviet poloaiga e sainia Marshal Zhukov Georgy Konstantinovich, e ala i le lagolago malosiaga - Marshal Arthur Tedder, mai Siamani - o le taitai sili o le Wehrmacht Wilhelm Keitel, Colonel Sili Stumpf Luftwaffe, Neivi Adm Friedeburg. O ni molimau sa Tassigny Aoao Lattre de (Farani), Aoao Spaatz (USA).

vevesi

O le tele o vaega fasisi leʻi iloa le faatuutuu ma faaauau pea ona tetee atu i Soviet (i le teritori o Austria ma Siekisolovakia), ma le faamoemoe e solia e ala i le itu i sisifo ma le toe faafoi atu i le paaga. O taumafaiga na taofia e ala i le faaumatiaga o malosiaga fili, ina ia le gaoioiga militeli moni sa faatinoina i luga o le Luma Sasae seia Me 19, 1945. E tusa ma le 1.5 miliona fitafita Siamani ma le 100 Sili toe faafoi atu i malosiaga Soviet tuanai ai o le aso 8 o Me. sa taua Aofai o nofofua fetoaiga, ma le malosi fili faataapeapeina masani ona teena lo tatou 'au, o lea o le lisi o latou fasiotia i lenei taua matautia e le o faatapulaaina i le aso o Me 9. O le faaiuga o le filemu i le va o le vaega tele i le feteenaiga e le tupu i le taimi o le sainia o le "faatuutuu o Siamani." O se aso o le a tuu i ai se iuga i le finauga i le militeli, o le a oo mai na o ia Iuni 1945. I le taimi lena, o le a tosina atu i luga ma sainia le pepa aloaia, lea o loo faavae i luga o le pou le taua mataupu faavae pulea atunuu.

manumalo

faasilasila Levitan le faaiuga o le Taua lotonuu Tele, Me 9, 1945. O lenei aso o se faamanatuina o le manumalo o tagata Soviet se tele i luga o Nazi Siamani. Ma o lea, ma o lenei e le afaina mea numera na sainia le faatuutuu, 7 po o le 8, o le mea autu o le mea moni o le sainia o le pepa aloaia. Le tele o atunuu ua mafatia i lenei taua, ae o le a mitamita pea Rusia o le mea moni sa i ai momomo ma faasaolotoina i lo latou atunuu ma o Europa. Sa faigata le manumalo, tau o le tele o le faitau miliona o olaga, ma le tiute o tagata o aso nei - e taofia ai le toe faiga o se mala. na tupu faalua le sainia o le gaoioiga o le toe faafoi atu le faatuaoia o Siamani, ae e tulaga ese le taua o lenei pepa aloaia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.