FaavaeinaTala

Rusia Aoao Kuropatkin Aleksey Nikolaevich: talaaga, faailoga

Aoao Alexei Nikolayevich Kuropatkin na fanau i le aso 17 o Mati, 1848 i le alii Sheshurino i le province o Pskov. O lona tama o se taitai litaea. Na tuuina atu e le militeli i lana tama le aoga talafeagai, ma auina muamua o ia i le First Cadet Corps, ona sosoo ai lea ma le Pavlov Military Army, lea na faauu i le 1866.

Galuega Tau Falepuipui

Ina ua maea ona faauu i le tulaga o le lieutenant, na malaga atu le Kuropatkin i le lumanai i Turkestan, lea sa ia galue ai i le 1 o le Turkstan Rifle Battalion. Ua i se tausaga talavou, ia auai i le taua sorties i le Khanate o Kokand ma Bukhara Emirate. O se suega ogaoga mo ia o le tauvaga Khiva. O le muai aafiaga o le taua na faamalosia ai le manao o le alii talavou e faaauau lana galuega i le autau.

I le 1871, na ulufale ai Captain Alexei Kuropatkin i le Nikolayev Academy a le Aufaigaluega Aoao. Na ia faauu muamua lenei a'oga i le lisi. I le lavelaveina o le Aufaigaluega Aoao, na malaga ai Kuropatkin i se malaga faavaomalo faapisinisi, lea na asiasi atu ai i Farani, Siamani faapea foi Algeria. I Aferika, na auai le tagata ofisa i se malaga i Sahara. Na fesoasoani o ia i le au Farani i le taofia o le tetee o le au faatupu faalavelave. Mo lenei mea, na maua ai e le militeli le Poloaiga a le Legion of Honor. O lagona o le malaga na fausia ai le faavae o le tusi "Algeria", na lomia i le 1877.

I le Auaunaga a Tamaland

A mae'a le Nicholas Academy, ua le toe avea Kuropatkin ma kapeteni faigaluega, ae o se kapeteni. I lona toe foi atu i lona atunuu mai Algeria, na ia teena ai se galuega i le Aufaigaluega Aoao ma i le 1875 na toe alu foi i Turkestan. O iina, i le taimi nei, na amata ai le osofaiga a Kokand ia Putal-Beka. Na muamua ulu atu Kuropatkin i le olo o Uch-Kurgan, lea na ia mauaina ai le Poloaiga a St. George o le tikeri lona 4. O lona ta'ita'i o Colonel Mikhail Skobelev, o le ta'ita'io le 'autau o le Fergana.

O le taimi lona lua na latou feiloai ai i fanua o le Russo-Turkish War o 1877-1878. I le taimi lea, ua leva ona uma ona avea le alii o le alii kolone o Alexei Nikolayevich Kuropatkin. Na ia fa'atonuina le laumua o le 16th Infantry Division, ma o le vaega lava e tasi na ta'ita'ia e le Skobelev tutusa. Sa latou auai fa'atasi i taua e latalata i Plevna ma Lovech. Ina ua mae'a le lauiloa iloga i le Balkans, na tusia ma le loto faafetai Kuropatkin e tele mea na ia aoaoina mai ia Skobelev, i luga o mea uma, o le fefe ma le mautu. I le Taua o Plevna, Aleksei Nikolaevich sa manu'a tigaina (na sosoo ai ma ia na osofaia se pusa atoa) ma le leai o se faatulagaga.

A mae'a togafitiga ma le toe fa'aleleia, e le'i faigaluega Kuropatkin mo se taimi umi i le Aufaigaluega Aoao. I le 1879, na ia pule ai i le 1st Turkestan Rifle Brigade. Ona sosoo ai lea ma se vaitau o faife'au a le malo ma le militeli i Farani, Iran ma Saina. I le 1880-1881 gg. Na auai Kuropatkin i le tauvaga a Akhal-Teke. Ina ua mavae lena, sa amataina se fitu tausaga o le galuega i le Aufaigaluega Aoao, lea na umia ai e le militeli ni pou taua.

Mai le pule e galue

Talu mai le 1890 o Kuropatkin o se ta'ita'itama-lautele. I lenei tulaga sa ia faatonuina ai vaegaau e nofo i le itu o Transcaspian. O iinei, e tatau i le militeri ona fa'aalia ona tomai fa'aleaogaina - o le itulagi na maua ai se Lisi ogaoga. I lalo o lana taitaiga, alamanuia, fefaatauaiga, o faatoaga na amata ona olaola i totonu o le itulagi, nuu ma aai. Na amataina le nofoia o Transcaspian e tagata Rusia, ona o ana fanau faapitoa a Rusia na fausia.

E le'i mata'ituina le lelei o le pulega o Kuropatkin. I le 1898 na tofia ai o ia e avea ma faife'au militeli a Rusia. O lenei meli auauna Aoao Kuropatkin mo le ono tausaga, seia oo i le amataga o le taua ma Iapani. O le tauvaga Alexey Nikolaevich na feiloai i le tulaga o le Sui Pule Sili.

Taua ma Iapani

O le Taua Russo-Iapani o le 1904-1905. Avea ma Kuropatkin le lu'itau autu o lana galuega atoa. Se'ia o'o i le taimi mulimuli o lo'o i ai ni tala o le a avea o ia ma taitaiau sili i le amataga o le feteenaiga. Ae peitai, mo lenei pou, na tofia ai e Tsar Nicholas II le sui o Admiral Alexeyev.

O Kuropatkin e le o ia lava i le faamasinoga a le malo. O le afaina o taua na mafai ai e ia ona faamavae ma sili atu lona lafoaia. O Fepuari o le 1904, na avea ai le Minisita muamua o Taua ma ta'ita'io le taua taua a Manchu, ma ia Oketopa - o le ta'ita'i sili i Sasa'e Sasae ae le o Alekseyev fiasco.

E oo lava i le taimi muamua o lenei tofiga, na feagai Kuropatkin ma se suega sili ona ogaoga, lea na ia toilalo ma le filemu. O le taua lea a Liaoyang, lea na amata i le aso 24 o Aokuso ma faaiuina i le aso 3 o Setema, 1904. Na amatalia i le fa'atautaia o le fa'auluuluga o tofiga Rusia, na fa'atulagaina e iunite fa'aopoopo o Marshal Oyama. Ona maua ai lea e le Iapani se televave o le faasologa o igoa ma pueina ai ni mea taua taua.

O se osofaiga fou na tupu i le po o Aukuso 26. Na taia Iapani i le Siberia lona tolu ma le 10 o vaega'au. O le massy ma le osofa'iga mata'utia a Iapani na iu i le toilalo. Na latou mafatia tele i luga o le Mauga o Kustarnaya, lea na pa'u'ū ai se vaega tele o fitafita i lalo o le afi a tagata taitaiau Rusia.

I tulaga, e mafai e Kuropatkin ona faia se taumafaiga lelei i le pito i tua e se tagata tetee malosi. Ae ui i lea, na filifili le au aoao e toe solomuli. Sa tuua e lana 'au fitafita le to'a, i le tulaga o le puipuiga, o le mauga. O le nofoaga o le taua sa tanumia i le timu timu, o le au fitafita na latou tosoina le tulivae i le palapala pa'u, o le leiloa o auupega ma solofanua toso.

O le Taua a Liaoyang na faaalia ai se maualuga maualuga o le atamai Iapani. I le faaaogaina o faamatalaga sao e uiga i le fegasoloaiga a le fili, e le faalavelave ai Marshal Oyama i tagata Rusia, ma le manatu o le a le aoga ia te ia lo latou sese. Sa faatalitali tagata Iapani mo se timuga matautia i faleie.

Ae ui i lea, i aso na sosoo ai, e ui lava i ni tulaga le mautonu, o le vaega Rusia na fa'ata'ita'ia ai le tele o osofa'iga. Setema 20 Oyama e amata sauniuni mo se solomuli. O Kuropatkin na ia sasaina o ia mo le tele o itula. Sa fefe o ia i le felelei, lea e le mafai ona moemiti i ai le Iapani, ma muamua tuua lona tulaga, agai atu i Mukden.

Oyama e le o tuliloa tagata Lusia, na latou fefefe na latou saunia ni faiga faigata ma le le atoatoa. Ae ui i lea, e le'i umi ae sili atu ona ofo tagata Iapani ina ua latou le maua Liaoyang e tuua e Kuropatkin. O iinei latou te faoa ai se mea taua tele o masini, lavalava, meaai, pulou. O nei mea uma na aumaia i Sasae Mamao mai Europa Lusia ma e tatau ona fesoasoani i le taotoga e tatala le Port Arthur. Peitai, ona o le le mautonu o le General Kuropatkin, o nei fuafuaga faataatia uma ua tuua.

Le Taua a Shahe

O le isi taua tetele e Aoao Kuropatkin o se taua i luga o le vaitafe Shahe (e pei ona taʻua o le taua Shaheyskim). Na amata le taua 5, ma faaiuina ia Oketopa 17, 1904. Sa le fiafia le Tsar i le le mafai ona faia e Liaoyang ma na ia talosaga mai ia Kuropatkin se mea leaga faasaga i le malosiaga a Marshal Oyama.

O le osofaiga na tumau i le lua aso. Ona filifili ai lea o le Iapani e vavae ese le fuafuaga fa'avae. O le aso 10 o Oketopa, na fa'alauiloaina ai e ia lona lava tulaga tetee. O le pa'u tele na pa'ū i luga o le 10th ma le 17 o tino o le autau. O le taua na faia i suiga eseese. Ina ua mavae nai aso o fefinauaiga, sa amata ona faamalolosia uma e vaegaau o latou tulaga. O le pito i luma na fa'aloaloa mo le 60 kilomita. Mo le fa'aupuga a le militeli o se mea fou fou lenei, mulimuli ane avea ma nofoaga masani i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. O se taunuuga o osofaiga ma tetee-osofaiga, e le o le itu o galuega ua tofia ia te ia lava ua faataunuuina.

O le Taua e latalata i Sandepu

O le taua i luga o le Vaitafe o Shakh na taitai atu ai i le mea moni e latalata ane ia Mukden o le autau a Rusia e 320 afe tagata. O lenei autau na pulea a'ia'i e le ta'ita'i'au i Sisifo Mamao, General Kuropatkin. I le Taua a Russo-Iapani, ua uma ona fa'aumatia ma faaleagaina galuega. O le taimi nei o le ta'ita'iga a le militeli e leai se aia tatau e faia ai se mea sese.

Na i lalo o ia tulaga i le aso 25 Ianuari, 1905, na amata ai le taua i Sandeep. O le autau a Rusia na latou faatulagaina le isi itu e tusa lava pe o le a le taimi na le taliaina ai e faia ni galuega faamiliteri malosi i le taumalulu. I le faaiuga o le aso muamua o le taotoga, na pu'ea ai e le Siberian Rifle Corps ia Heygautay - o le malosi sili lea ona taua o le au a Marshal Oku. Sa siitia ai nofoaga faasao a Iapani iina. Na tatau i le Siberian Rifle Corps ona taofi ma ave tulaga puipui.

O le aso na sosoo ai (Ianuari 26), na teena ai e le Iapani le osofaia o le 14th Infantry Division. A o pa'u le po, na toe siitia atu nei tulafono e lua i le nuu lata ane, ma talia o ia o le sini autu - Sandepa. Ae ui i lea, i le faiga pogisa ua le manuia. O autau a Rusia na latou mauaina se nuu ese ma e iu lava ina sosola.

O le isi taumafaiga e faoa Sandeep na fuafuaina mo Ianuari 28. Peitai, o le Iapani, e le i faamoemoe e tuuina atu i le taulaiga ae latou o atu loa i le itu tetee. O le mafua'aga autu o le latou osofa'iga o le Siberian Corps malolo. E oo atu i le faaiuga o le aso, o taua faifai pea na faaiuina i le manuia o le au a Rusia, po o le 31st Infantry Division. O ana fitafita latou te nonofo i le tele o nu'u i le vanu o Sandepu. E le gata i lea, na latou o atu i le pito i tua i le Iapani, ma tu'uina i latou i se tulaga e matua le to'a lava. O le mea moni, o le fili na i luga o le laina o le siomia ma le faatoilaloina.

I lena taimi taua, na feteenai se feteena'iga i le va o ta'ita'i Rusia. Na manatu Kuropatkin o gaoioiga a lana autau e sili atu ona lamatia. O se tasi o osofaiga manuia i le lautele na faia e ui lava i ana faatonuga. O le gaioiga a le au talavou sili o le ta'ita'i'au sili e le'i fa'amalosia. Na ia faate'aina nisi o tagata autu, e aofia ai Oscar-Ferdinand Grippenberg, o le sa avea ma ulu o le Manchurian Army 2nd. Lenei aoao o fitafita sa matua outraged e ala i le faatinoga o Kuropatkina o tuuaia o ia i le faagaepuina o le faagaoioiga ma alu atu i St. Petersburg.

Ona o feeseeseaiga a le aufaigaluega, o le taua i Sandepa na iu lava i le leai o se mea. E le mafai e le autau a Rusia ona talepeina le Iapani ma suia le ala o le taua. Ua taofia le tulaga quo.

O le faalavelave a Mukden

E tusa lava po o le a le tele ma le faatiga o le toilalo talu ai o le autau a Rusia i le taua ma Iapani, o le taua pito sili ona taua mo ia na faaauau pea. O le taunu'uga o le tauvaga atoa o le taua o Mukden (Fepuari 19-Mati 10, 1905). O le toto na faia i luma o le 150 kilomita le umi. I itu uma e lua, e tusa ma le afa miliona tagata na tosina i totonu. Na fa'aogaina ai le 250 va'a fou masini mo mataupu tau militeri ma le 2500 vaega taulima. Fa'atautaia o le fa'atinoina o le ola o le 24 afe tagata (sili atu ma le 130,000 na manu'a).

O le taua a Mukden e le o se tasi taua i le uiga masani o le upu. E aofia ai le tele o tauvaga laiti na tutupu i vaega eseese o le pito i luma. Na amataina le mea'ai a le manu ma le tagata Iapani, ma o le Iapani lea, ao faagasolo le masina, faatulaga le vasega mo le taua atoa. E ui lava i le lototele o fitafita Rusia, ae na faaauau pea le faateleina o le osofa'iga a le fili. Ina ua mae'a le togafiti a le vaega lona 3 a Iapani, na faatonuina e Alexei Kuropatkin le toe solomuli. E lei umi ae ave e le fili Mukden. O le mea na tupu i Rusia na manatu o se mala.

O le faavaivaia o taunuuga o le taua na aumaia ai le mana. O Alexei Kuropatkin na le maua le igoa o le Taitai-in-Chief. Na ia fa'aaluina le toe vaega o le taua i le ulu o le Manchurian Army. I lona nofoaga na sau Nikolai Linevich. O le tauvaga, i le ala, ua leiloa i lena taimi. E le'i umi, ae mafai e Iapani ona tu'uina atu tulaga talafeagai mo se feagaiga filemu.

Fa'ata'ita'iga o mea sese

O le faaiuga o le Taua Russo-Iapani o le 1904-1905. Na avea ma mafuaaga o le uluai osofaiga a Rusia. Matagā Portsmouth Filemu taitaiina manatu militeli tele e uiga i le mafuaaga o le mafaatusalia i le talafaasolopito o le atunuu le faatoilaloina o le fili, lea seia oo mai talu ai nei e leai se tasi mamafa ave. Ona o nei lagona, na litaea ai le General Kuropatkin i lana esetete ma amata ona ia tusia se tusi e uiga i le taimi ua tuanai. O lona fa-voluma "Faamatalaga i le Taua Russo-Iapani" na lomia i le 1906.

Feteena'iga ma le tuaoi i sasa'e na faaalia ai o le muaga'i ma le poto masani o le XIX senituri ua le aoga. I lana galuega, na matauina e le faifeau a le Rusia muamua le le atoatoa o le pulega a le autau a Rusia, lea na mafua ai ona matua le manuia. E aofia ai i le le sao o sauniuniga a fitafita, fa'atautaiga, mea fa'apitoa, ma isi. O le taua ma Iapani na mafua ai le fa'alavelave, ae o le lalolagi atoa ua vave sauniuni mo se taua tele. I nei tulaga, na manaomia ai e Rusia se toe fuata'iga atoa o au. E ui na faamavae le Kuropatkin, ae na tumau pea o ia o se sui auai o le Fono a le Setete ma taumafai e faalauiloa le toe faatulagaina o le auupega.

Toe i luma

I le 1914 na amata ai le Taua Muamua a le Lalolagi. Aleksey Nikolayevich Kuropatkin, o lana vaegaau na puipuia, e ui lava i ona toilalo leaga, na vave ona talosaga e auai i le autau malosi, lea na teena e Grand Duke Nikolai Nikolaevich. O masina mua- mua o le feteenaiga, sa auai o ia i le faatulagaina o fesoasoani i ofisa matuia manua.

Na'o Setema 1915, ina ua avea Nicholas II ma pule sili, na tofia Alexei Kuropatkin e fa'atonu le Grenadier Corps. O Fepuari na sosoo ai, na tu'uina ai le lautele i le ulu o le North Front, o lo'o i luga o auvai o Western Dvina. I lenei tulaga, na amata loa ona ia saunia mo le mea leaga. Na amata le taotoga lata ane i Riga, lea sa faagaoioi ai le Vaega lona 12. Na ave e fitafita le tele o laina o va'a ma le faaeteete, ae ona o le mamafa i luga o le pito, na toe foi atu ai io latou tulaga muamua.

E ui lava i mea uma, o le General Kuropatkin, o lona talaaga e aofia ai le tele o luga ma lalo, e lei aveesea le faamoemoe o le manumalo i le taua faasagatau i tagata Siamani. Mai le aso 21 o Mati, i le 26, 1916, o le osofaiga o ana 'au na faaauau pea i le vanu o Jakobstadt, lea na fausia ai se alalaupapa. I le taimi o lenei taotoga, o le 'au a Rusia na mafai ona latou siitia atu na o ni nai kilomita.

Aperila 14 Na auai Kuropatkin i le fonotaga a le Maota Sili, lea sa taitaia e le emeperoa. O le lautele na faia se lipoti e uiga i tulaga o le toilalo o le faalavelave talu ai nei. O mafua'aga mo le toilalo o le taotoga o le leaga o tulaga o le tau, auala malepelepe ma le fa'aaoga sese o le va'aia.

Summer i le itu i saute amata le lauiloa Brusilov faatiga. O Kuropatkin, o le na nofo i le Baltic States, na tumau pea ona le toe galue mo le tele o vaiaso ma na o Iulai na osofaia ai se osofaiga i luga o le Bausk, lea na auai ai le vaegaau 12 lea. O le sootaga na leiloloa le 15 afe tagata, ae tusa lava pe ono aso o le tauivi e le mafai ona aveesea le aai. alu amanaiaina le lē mafai Kuropatkina i le talaaga o euphoria tupuga Brusilovski.

Faaiuga o auaunaga ma tausaga lata mai

I le masina o Iulai 1916, na auina atu ai Kuropatkin i Turkestan, ua leva ona masani ia te ia, lea na avea ai o ia ma kovana sili ma ta'ita'i'au. I lenei tulaga na ia feiloai ai i le Feteenaiga o Fepuari. O le malo fou na taofia lona tulaga, ma fa'amaonia i se telefoni faapitoa. Ae ui i lea, ona o lona faaletonu, o le General Kuropatkin, o ana faailoga e toaitiiti tagata na fiafia i ai, na latou faia se feeseeseaiga ma le Aufono a le Au Faipule ma le Aufaigaluega a Tashkent. O le taitaiau muamua na tu'uina i lalo o le falepuipui, ma ina ua mavae, na ia fa'aumatia o ia, na auina atu i Petrograd.

I le tau mafanafana o le 1917, sa galulue atoa le Komiti a Alexandrovsky i luga o le au manua. I le i ai o le poto masani i le tausiga o tagata ofisa le atoatoa, na auai ai foi Kuropatkin lautele. Ina ua mavae le suiga, na toe foi atu o ia i lona atunuu o le province o Pskov, lea na ia faaaluina le toega o lona matua. Na faatu e Alexey Nikolaevich se aoga i nuu i tua ma tamoe i se faletusi a le lotoifale, lea na ia tuuina ai ana lava tupe. Mulimuli ane, na siitia atu ana mea, e aofia ai ma i latou ina ua mae'a le galuega i le tusi e uiga i le Taua Russo-Iapani, i le Russian State Military Military Archive. Na maliu Alexey Kuropatkin ia Ianuari 16, 1925 i le 76 o ona tausaga.

Faailoga

Mo maua le lototoa ma le lototele o Plevna i le 1878 Kuropatkin a pelu auro ma le faamatalaga "mo le toa" ma le Faatulagaga a St. Anne ma St. Stanislaus 2 maua faailoga. Ina ua uma le taua ma Turkey, ia manumalo i le tele o faailoga faava o malo. Ia i latou na tuuina atu ina pulega Sepiana o le satauro o takovo. I le tasi Kuropatkin ia mauaina le pine "Aua lototele" o Montenegro. Mulimuli ane sa ia alu atu i le atunuu Balkan foi le Poloaiga a le Star o Romania, faapea foi ma le faatulagaga o le "Au Paia o Alexander" Bulgaria.

Mo le mafai taua Rusia-Iapani o faailoga e le maua Kuropatkin. Ae i le 1890 na tuuina atu ia le Faatulagaga a le Eagle White ma le Faatulagaga a St. Aleksandra Nevskogo. I le afiafi o le taua ma Iapani i lenei taui tatou faaopoopo faailoga faapitoa taimane e faaalia se saofaga faapitoa i le aoao o le setete.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.