Arts ma FaafiafiagaPese

Rumba - siva o le alofa ma lagona

Rumba - faatusa siva, lea e faatusatusa i isi siva ballroom Latina Amerika o aemaise foliga faaletino. Ua uunaʻia e lagona mautinoa, e fesoasoani ai e aveesea complexes ma saoloto. Afai e te manao e atiina ae se gaoioiga palasitika, le rumba - siva e mautinoa e fesoasoani ia te oe i lenei mea. O lona elemene autu o loo taatele i tagata uma taunuuga Latina Amerika. "Rumba" - a Sipaniolo upu: ai ua faaliliuina i le gagana Rusia o "le ala", ae o le amataga o le "ala" e le o iloa, ona e le mafai e fuafua tonu le taimi na lenei siva. E iloa e faapea sa fausia e tagata uli oe na aumaia ia Cuba mai Aferika i le senituri lona 19.

O le tino o alii ma tamaitai rumba o se auala e faailoa atu o latou lagona o le alofa: sa ma taimi uma o le a. I le lomiga o ona po nei, o lenei siva e telegese maua ai le fiafia le aofia i le alofa ma le mea lilo. e le o faateia lenei, aua o le musika Sipaniolo ma rhythms Aferika - o lenei o le mea lea o uiga o le rumba. Siva i lona uluai lomiga ua pea faatasi ma le tuʻituʻi o drums. La Paloma - o se tasi o le o fati sili ona lauiloa sisiva alofa: o le tausaga o lona tulai mai i Liberty Island o le th 1866. Ona muamua le pao o le rumba amata ona pao A o faaleaganuu i isi Latina Amerika taunuuga. Lona siva ballroom po nei e faailoa ai "Rumba" tuufaatasia fesuiaiga eseese o faatinoga Aferika i se tasi, e foliga matagofie o le lagona taofiofia.

O le faaali muamua mamanu fou i Niu Ioka i le 1925, ina ua tatalaina ai le kalapu muamua rumba. Faavaeina - Benito Collada - e leʻi vave sa lauiloa ona rumba sili atu ona naunau malosi i le na o le lima tausaga. Ma ina ua mavae le lima tausaga uma ona o lenei siva sa ou iloa toetoe Amerika uma; i le taimi lava lea e tasi sa ia tatala i tua le ata tifaga "Rumba". Siva o le Alofa faatoilaloina Europa i le tuai 1940s: i Lonetona e sisiva ulugalii talenia, Pierre ma Doris Lavelle. I le ala, lea o le rumba uma ona o gaoioiga palasitika markedly ese lava mai le faatinoina i taimi anamua egosozdateli.

siva Amerika Latina ona po nei, "Rumba" E mafai ona vaevaeina i ituaiga autu e fa: o Aferika, Cuban, sipisi ma rumba masani. I le tele o itu eseese i latou i le mataupu, ae e tuufaatasia ai i latou e tutusa lava: o le malosi e uma taitai ma mamanuina e tagata sisiva nautino pei sensually usiusitai. Faagaioiga o le puimanava ma le tino faia aʻe ai le elemene sili ona faisoo o soo: oi latou lava tauagafau ma faamaoni. Tomai faapitoa paaga fālō ma onomea o gaoioiga - o se tautoga o le matagofie rumba. I le masani ballroom siva pupula ma faamemelo tautala e tupu i luga o le "taimi", ma le autu lafo i le "lua, tolu, fa." e faigata Rumba, ma e le manaomia e faamatala pe e mafai ona e vaai i ai po o siva, ona siva e le o se faalavelave faafuasei, ua alofa valaauina.

I totonu o lenei siva, o se tele o artistry: o le vaega sensory tatau ai. e le faateia ai lenei mea, talu ai e faavae, e pei o le tuuina atu i luga o le sootaga i le va o alii ma tamaitai: e saili e subjugate lona alofa tunoa ma le faatosina, ma o lona - silisili faaletino ma uiga tausaafia alii. Ae o le "talafaasolopito" o le alofa unrequited, ma lava le sauniuniga o le siva, e tumau pea i taimi uma le fafine saoloto i ana gaoioiga: ai teases ma tala faatino, fagua ia te ia aafiaga patino.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.