Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Republic o Saina: tamaoaiga, faitau aofai o tagata, talafaasolopito
E toatele tagata e le o ni iloa o nei o le lalolagi e sili atu nai lo le tasi Republic o Saina, ma le lua, e na o se tasi oi latou ua i ai le pito i luma "mālō". Ae le o mea uma. I le seneturi lona luasefulu se taimi puupuu sa i ai se tasi Republic o Saina, ae o le taimi o le "Soviet". Taumafai e fuafua lea o se tasi o latou oe ua.
ōmea
o se tulaga mamana lea i le lalolagi ua lauiloa i lalo o le tele o igoa ua masani ai o "Saina." Sa faia 01.10.1949 le laumua o lenei atunuu o loo i Beijing. Saina (PRC) o se tulaga sosialisi. Ina ia aso, o loo taitaifono ai XI Jinping. Pulea le atunuu le komunisi Party o Saina. Lenei atunuu o se sui tumau o le UN Fono Security. Ma i aso taʻitasi ona mamafa i le lalolagi i faiga faapolotiki ma le tamaoaiga o loo tuputupu ae vave.
Le Malo o le Nuu o le Malo o Saina ua pea tausia e uiga i le gafatia le puipuiga o le atunuu. E pei o aso nei, Saina o le pule o le 'au sili i le lalolagi. I le taimi lava e tasi o loo i ai foi se auupega tele o auupega faaniukilia. O le pito i tele o aai i Saina o Beijing, Chongqing, Shanghai, Guangzhou, Tianjin. E ui lava i le mea moni e faapea o se aofaiga tele o tagata o loo ola i totonu o lenei atunuu o lē o tautala gagana eseese, o le gagana aloaia ua latou maua se tasi - o le Saina.
faafanua ma faamatalaga lautele e uiga i Saina
o lo oi ai tagata Republic o Saina i Asia i sasae. Ona fuafua e 32 ° 48'00 "matu latitu ma le 103 ° 05'00" logitu i sasae. O lenei tulaga o lo o umia le tulaga tolu i le lalolagi i lona eria. O loo aofia ai se vaega o le toetoe lava 9.6 miliona sikuea mita. km. Ae i le tulaga o le faitau aofai o tagata i Saina, e leai se tasi e mafai ona tauva. O se faitau aofai fuafuaina 2013 o 1.366.500.000 tagata i lenei atunuu.
ua fufuluina Saina e ala i le sami o le Vasa Pasefika (East Saina, samasama, South Saina). o Ana tuaoi Rusia, North Korea, Monokolia, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Tajikistan, Pakisitana, Afghanistan, Initia, Bhutan, Nepal, Myanmar, Vietnam, Laos. Coast o Saina e amata mai le tuaoi ma North Korea ma faaloaloa i Viatename. O loo i ai se umi o 14,5 afe. Km. o taimi uma e tutusa Saina e +8. code atunuu telefoni +86.
Tamaoaiga Saina
Tagata Republic o Saina o se tasi o taitai o le tamaoaiga o le lalolagi. O lea, i le faaiuga o le 2013 sa 7.318.000.000.000.000 tala US lona tamaoaiga, e faavae i luga o le faitau aofai o tagata o le atunuu o le 6569 tala. Gross oloa i le faatauina mai o parity mana (PPP) aofaʻi i le 12 383 trillion tala US. I i le tuutuuga capita, o le aofaiga e $ 9828. I Tesema 2014, ua avea ai le tamaoaiga o Saina le muamua i le lalolagi i lenei faailoga.
I le tupe a le atunuu o le Republic Tagata o Saina o le renminbi (CNY). E tutusa ma a code faafuainumera o le atunuu moni 156. O le tamaoaiga o le a Republic tagata uiga eseese. I le taimi lava lea e tasi o Saina se taitai lalolagi aloaia i totonu o le tuuina atu o le tele o ituaiga o oloa tau alamanuia, e pei o taavale ma mea faigaluega. E auina ese atu e toetoe lava o atunuu uma o se aofaiga tele o oloa faatau, o lea e masani ona taʻua o le "fale gaosi a le lalolagi". Saina - o lo o umia aupito tele o le vaega eleele faasao o fesuiaiga o tupe mai fafo.
Saina faitau aofai
Atinae mo Tagata Faasino Upu (HDI) i le 2014 tuu i se faavasegaga Saina 91 th i atunuu. Sa 0,719, o se taunuuga lelei tele. Demonym (o le igoa o le tagata o se nofoaga faapitoa) foliga pei o le "Samoa", "Samoa", "Saina."
I Saina o loo i ai le faitau sefulu o tagata eseese (56 aloaia aloaia). Latou e ese i le latou aganuu, tu ma aga, teuga, cuisine. O le toatele o i latou o latou lava gagana. o nei tagata laiti uma i le tala atoa mo na o le 7% o le faitau aofai o tagata o lenei tulaga. O le tele o le ola i totonu o Saina - o le Saina, oe ua taʻua i latou lava o le "Han".
E ui lava i le mea moni e faapea talu mai le 1979 i le atunuu ua lava le faigata pulea fanau mai, faateleina masani faaletausaga a le faitau aofai o tagata e faaauau pea ona tuputupu ae le mausali. O le soifuaga expectancy o tagata Saina e 71 i le tausaga. I tausaga talu ai nei, le tele o le taulaga ma nuu i tua e toetoe lava tutusa tagata, e faailoa ai e faapea o le fua faatatau maualuga a le atunuu o urbanization. O le faitau aofai o tagata o le faapea na o le Republic tagata nei lotu tetele - putisiga, Taoism, Confucianism.
Aoao Talafaasolopito o le PRC
Saina - o se tasi o le setete ulumatua i le lalolagi. E talitonu nisi saienitisi le malo o loo i ai e uiga i le 5000 tausaga le Malo. Maua punaoa tusia faamaonia i Saina ua 3.5 afe tausaga ua mavae sa i ai le faalapotopotoga tau pulega ma Tamaoaiga faiga pulea. Alternating le tasi i le pule faigamalo galulue i lona faaleleia. i taimi uma lava e faavae i le tamaoaiga o lenei atunuu i luga o le atinae o faatoaga.
O se matafaioi tele i le faamalosia o le malo o Saina taaalo e le faatomuaga o Confucianism e pei o le tulaga le filosofia ma faiga tusitusia lotogatasi. E tupu i le II-ou senituri TLM. Mo le faitau selau o tausaga malo eseese ma itumalo, oe sa i le teritori, o le tuufaatasia, ona pau ese. I le taimi lava lea e tasi puapuagatia tagata i le lotoifale mai osofaiga faifai pea o tagata femalagaai. Ina ia puipuia ai i latou na fausia e Tele Wall o Saina. Mo le faitau afe o tausaga atiina ae o lenei malo malosi, tau, tatou faʻataʻitaʻiina i le siomia ai atunuu o Asia. o ona po nei Saina le taunuuga o le tele o seneturi-le-matua faagasologa faaupufai ma faaleaganuu.
Mo le faitau afe o tausaga pulea lenei tulaga e emperors o dynasties eseese. Republic o Saina, valaauina Zhonghua mingo, alu ai mai le 1911 i le 1949
12/02/1912, o le tupu mulimuli, Pu Yi, sainia le abdication o le nofoalii. I lenei tulaga sa faailoa atu o se pepa faatumu republican o le malo i le tulafono, ae o le mea moni i le vaitaimi mai le 1911 i le 1949 faaauau pea i le taimi o le "Taimi o Faafitauli." I le taimi lava e tasi, o taapeape ai i faalapotopotoga eseese tulaga e tulai mai Saina i lalo o le iunite autau itumalo. Na i le 1949, o le komunisi Party o Saina Army (CPC) na avea ai le manumalo i se taua faalemalo tutupu i lona teritori. O lenei ua matua sao i le lagolago o le Soviet Union. manumalo CCP le faautauta Party o Republic o Saina, taʻua o le Kuomintang. Na sosola ese le pule o le gata i Taiwan. O iina, sa oo ina latou le faavaeina o se tulaga e pei o le Malo o Saina.
le folafolaga o le malo faitele
Ia Setema 1949, auai i le teritori o Saina o aso nei le a feutanaiga Fono tagata Saina. O ia o lē e folafola atu le Nuu o le Republic o aoaoga. I le taimi lea sa ia filifilia le Fono Malo a tagata Tutotonu (CPPCC), lea na avea le taitaifono Mao Tszedun. I le 1954, i Saina, sa talia le Faavae, rename TSNPS i le Tumau Komiti o le National o le Konekeresi a tagata.
I le vaitaimi mai le 1949 i le 1956, ua tuuina atu le Soviet Union uma le fesoasoani i le Malo i le foafoaga o alamanuia faavae. na aveina atu nationalization ma collectivization i le teritori o le malo faitele. saoasaoa tele amata ona atiina ae ai le fausiaina sosialisi. I le 1956, ua uma ona folafola mai e se ala fou o le atinae i le atunuu, e ala lea na avea ma ulu o ia i le ola e le manatu o Mao Zedong faasaga i "communisation" faiga faavae ma le "puna ifo tele i luma". Mai le 1966 i le 1976, na folafola mai Saina le "fetauaiga aganuu", lea e taitaiina atu ai i le faamalosia o le tauiviga vasega. Savavali i luga o le "faapitoa" ala o le atinae, o le tulaga ma sosaiete faafitia le sootaga tupe-oloa, ua faasāina ituaiga tulaga-e lē o le umiaina, aisa sootaga tamaoaiga fafo ma e umia tofotofoga lautele.
O le amataga o le "vavega o le tamaoaiga"
Afio i le mana faitioina lua Syaopin le faiga faavae o lona muamua, ma i le 1977 faalauiloa a tauiviga fou, taua o le "Beijing Spring". I le 1978, i le plenum o le na folafola mai fua faatatau CPC a tamaoaiga maketi sosialisi. Sa foliga patino. Sa taofi o ia e tuufaatasia le fuafuaina ma le tufatufaina ma faiga maketi ma se tosina atu i le taua o tupe teu faafaigaluega mai fafo. maua pisinisi Saina le tutoatasi e sili atu ia latou gaoioiga tau le tamaoaiga. Na matua faaitiitia i le tamaoaiga o le vaega o le Malo sone tamaoaiga saoloto tatala. ua totogi le gauai tele atu i le faatoilaloina o le mativa o le faitau aofai o tagata, faapea foi le alualu i luma faasaienisi ma faatekinisi.
I le faaiuga o le 80s o le seneturi lona luasefulu o le faitau aofai o tagata o le ua atoatoa e tuuina le Republic tagata i meaai. O tausaga uma lava, tamaoaiga ma le tuuina tau alamanuia ua faateleina le mausali. manuia tuu ua suiga lua Syaopina i faiga masani ma mulimuli i ana e faataapeina meatotino:
- 1993 - Tszyan Tszemin;
- 2002 - Hu Tszintao;
- talu mai le 2012 - XI Jinping.
Saina faiga Malo
Na faamaumauina i le atunuu na faia 4 o le Faavae (1954, 1975, 1978, 1982 gg.). E tusa ai ma le mulimuli o latou, Saina o se tulaga sosialisi o le tikitato faatemokalasi o tagata. O lona maualuga le pule o le a le Konekeresi unicameral tagata National (National a le Konekeresi a tagata). E aofia ai o se vaega tele o Sui Tofia (2979), oe ua filifilia mo le 5 tausaga palota faaitulagi. ausia i tausaga taitasi NPC. Ina ia auai i le faiga palota faatagaina na o tagata o le CPC ma le 8 o le "faatemokalasi" vaega, lea o se vaega o le CPPCC (a faaupufai feutanaiga Fono tagata Saina). O le tino taitai aupito maualuga - o le Fono o le Malo, po o (e pei ona e masani ona taʻua) o le a le Malo tagata Tutotonu. E aofia ai le: Palemia ma lona Sui Tofia, faifeau, Suetusi Sili, e masani ai tagata, o le failautusi faapitoa. Silisili faamasinoga - o le a le Faamasinoga Tagata Sili. Tele matafaioi i le atinae o le atunuu taaalo e pulega o le lotoifale - Nuu o le Konekeresi ma le pulega ma le pulega (atunuu) malo.
Ina ia aso, o lona lava fono faitulafono, o loo i itulagi pulega faapitoa, e pei o - i Hong Kong ma Macau. O le ulu o le a le Republic Tagata o Saina, XI Jinping, e le taofia sootaga faauo ma le sui o le USSR - o le Malo o Rusia. O tausaga uma lava o le faauoga i le va o atunuu e lua ma taufai galulue faatasi aoga o le mauaina o le malosiaga. Amepasa o le Nuu o le Malo o Saina i le attaches Malo o Rusia taua tele i le faamalosia atili o le sootaga i le va o lo tatou atunuu.
vaega tau pulega
A o Saina - tele i le fua ma tulaga faitau aofai o tagata, ei ai se fausaga o le pulega lava lavelave. faatinoina Saina pulea 22 itumalo, ma e talitonu le malo adminedinitsey 23 Taiwan. O le faatulagaga o lenei tulaga e aofia ai foi 5 itulagi tū toʻatasi, 4 municipalities (aai pule tutotonu), 2 iunite o le atunuu faapitoa. Faatasi, ua latou taua o le "motu autu Saina". Ese iunite tau pulega o le: Hong Kong, Macao, Taiwan.
O le mea moni, i Saina o loo i tulaga o le malo i le lotoifale:
- itumalo (23 itumalo, o aai subordination tutotonu 4, 5 ma le 2 nofoaga faapitoa tū toʻatasi);
- Matagaluega (15 prefectures aimak 3, 286 ma le 30 itu taulaga tū toʻatasi);
- itumalo (itumalo 1455 masani, 370 - municipal, 117 - tū toʻatasi; 857 itumalo masani ma faapitoa 4; 49 khoshuns faigofie ma tū toʻatasi 3);
- Aulotu (13,587 ma 1085 National itumalo faavae masani, 19.683 faatalanoaga 106 faigofie ma le 1 le atunuu TJS 2 poloaiga eria o le itumalo ma le Komiti o auala 7194);
- nuu i tua (taulaga tuaoi, nuu, o nuu).
Hong Kong o se tasi o nofoaga autu o tupe o le lalolagi. I totonu o lenei faapitoa itulagi tau pulega o Saina, lea na pasia i lalo o lana puleaga faa-faamasinoga i le 1997, o le fale e sili atu i le 7 miliona tagata. Macau - teritori tū toʻatasi (sa avea muamua ma kolone Potukale), lea e sili atu nai lo le 0.5 miliona tagata.
Republic o Saina
E tatau ona tatou i le taimi nei tagofia le setete o loo i luga o lenei laueleele. O ai le Malo o Saina? Ae e leai se mea e pei o Taiwan, lea ua manatu le malo Saina le itumalo e 23 o le atunuu. O lenei motu i lo oi le 150 km i le Vasa Pasefika i le talafatai i sasae o Amerika i Saina. Le va oi latou o le Strait Taiwan. O le vaega o le motu o 36 sq. M. km.
na folafola atu o le tutoatasi o lenei tulaga i luga o aai 10.10.1911, ae seia oo i le taimi nei o loo i ai se aloaia faava vaega. gagana aloaia a le Taiwan - Saina. O lona faavae - Taipei. O lenei malo faitele o se faatemokalasi i se faiga semi-peresitene o le malo ma aia aoao. Ina ia aso, Taiwan o se tasi o atunuu sili ona atiina ae i le itulagi. O se vaega o le mea ua taʻua o "Eelam Asia fa". O Peresitene o le Republic fefiloi e Ma Intszyu.
Fuʻa o le Malo o Saina o se fuʻa mūmū, faatusa i le Lalolagi, faatasi ai ma a tafafā lanu moana i le tulimanu tauagavale pito i luga, o se lagi. E faaalia ai se la paepae. Fuʻa o le faaali muamua Republic o Saina i le 1928 i le Kuomintang.
I Taiuani, i le fale e uiga i 23,3 miliona tagata. Faatasi ai ma le tamaoaiga i le capita i le 2013 aofaʻi e 39 767 tala US, lea e 11 taimi e tele atu nai lo lenei fuainumera i Saina. alamanuia tekinolosi Taiwan faatinoina se matafaioi taua i le tamaoaiga o le lalolagi. Ma faateleina ai na o lona taua mai lea tausaga i lea tausaga. Tamaoaiga o le Malo o Saina ma le manuia atiina ae i luga o le tele o tausaga ua mavae e ala i le faaaogaina o tekinolosi fou ma aʻoaʻoga e sili ona lelei o le faitau aofai o tagata. O le tupe o lenei atunuu, - tala Taiwan.
Aoga o le Malo o Saina mo le tele o tausaga atiina ae ina ia e manaomia i taimi uma i le tala o le suia manaoga o le tamaoaiga o le tuputupu ae. Ina ia aso, o le vaitaimi o le aoaoga faavae e faamalosia e 9 tausaga. Talu ai nei, e te manao pulega Taiwan e tuuina atu lenei i le 12 tausaga. O le faiga faaleaoaoga atoa ua tele biased agai i le suesueina o le faasaienisi faapitoa. O se taunuuga o aoaoga faauu se tasi o le tulaga aupito maualuga o le aoaoina i le matematika ma le faasaienisi.
Republic Soviet Saina
O se epoch o sosialisiga-faakomunisi, e toatele ua leva ona galo. Nai tagata iloa sa i ai se tulaga, e pei o le Republic Soviet Saina. E alu ai se taimi umi. na foafoaina ai lenei laiti tulaga i le 1931 i lalo o le taitaiga o le komunisi Party i le Saina i Saute Tutotonu (Jiangxi). I le 1937 sa liua i se nofoaga faapitoa.
sa Saina Soviet Republic lona lava fuʻa, o le Malo Tumau, o le Faavae, tulafono, faailoga ma isi uiga tulaga tau tupe. O le Fono o le Nuu o Commissars o le malo faitele faauluulu i se isi nai lo Mao Tszedun, na avea mulimuli ane o le taitai mo se taimi umi o le a Republic Tagata o Saina. ua avea ma lagolago militeli o lenei atunuu o le Vaega Army Tutotonu. E aofia ai le itutaua a Mao Zedong ma Zhu De. I le 1931-1932 gg. sa i ai se toe faatulagaina o le Army Red.
O le 'auga faafanua autu o le Saina Soviet Republic sa: tulaga laʻuina, remoteness, leai o se fesootaiga, lea na fesoasoani i lona puipuiga e faasaga i fili mai fafo. Ua nofoia e uiga i le 5 miliona tagata.
Similar articles
Trending Now