Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Reptiles - ai ... amphibians ma reptiles. reptiles anamua
O le autu o lenei mataupu - reptiles. Ituaiga, tupuaga, nofoaga, faapea foi ma nisi o mea moni e uiga ia i latou o le a tuuina atu i ai.
O le upu "pili" e sau mai le upu Latina, o lona uiga i le faaliliuga "lou faanoanoa", "tolo". E mulimuli mai i le natura o le gaoioiga o sui o lenei vasega. E tatau ona taʻua, ae peitai, e le reptiles uma - o manu, o le na te mafaia na o le tolo. E i ai nisi e oso lelei, taufetuli, aau ma e oo lava lele toetoe fuafuaina o lele squirrels.
reptiles anamua
ola umi nei manu i luma o le foliga vaaia o le tagata i luga o le paneta. Ola reptiles i luga o le lalolagi i aso nei - e na o palealii (toega laiti) e matua eseese lava ma le tamaoaiga i totonu o le vasega mulimuli. O loo tatou talanoa e uiga i reptiles, oo atu i le fua e sili i le vaitaimi Mesozoic (pe tusa o le 230-67 miliona tausaga TLM. E.). na tuuina atu se numera tele o pepa faatumu e le reptiles anamua. O nisi o latou ituaiga o loo maua i luga o le laueleele. E mafai ona taʻua i nei Tarbosaurus feai tele ma le tetele herbivores brontosauruses. Isi, e pei ichthyosauri aquatic. e mafai ona felelei isi e pei o manu felelei. O le lalolagi matagofie o le reptiles anamua e lei malamalama atoatoa. Atonu i le lumanai, o le a feagai ma saienitisi mea fou.
I le 1988 i Sikotilani iloaina le toega o reptiles. Tagata tomai faapitoa faatatau e 340 miliona o tausaga ua mavae, sa nonofo nei reptiles. Sa, e pei ona liliu mai, o le sili anamua o le aso nei ua lauiloa o ituaiga o reptiles faʻamaʻa. Sa na o le 20.3 cm latou umi tino.
Le amataga mai o reptiles anamua
Mai amphibians anamua faʻapēnā reptiles anamua. Ua avea lenei mea na tupu i le isi laasaga i le ala o le fetuutuunai i le olaga i le vertebrates laueleele. I aso nei, faatasi amphibians ma reptiles. Amphibians ese ua lauiloa o amphibians ma reptiles - reptiles.
Groups o reptiles po nei
Mo reptiles (nei) e aofia ai le vaega lenei.
1. Crocodiles. O manu tetele ma yascheroobraznoe tino. E na o le 23 o ituaiga, e aofia ai crocodiles ma alligators moni, caimans ma gavials.
2. Klyuvogolovye. loo faatusalia mai e na o le tasi ituaiga o tuatara valaauina i latou Sphenodon punctatus. O nei reptiles (ata o se tasi oi latou ua tuuina atu i lalo) i foliga tutusa ma se pili tele (e oo i le 75 cm) faatasi ma se tino tetele, lala ma ulu tele lima fingered.
3. Fua. O lenei vaega o le reptiles sili ona toatele. E aofia ai ituaiga 7600. E aofia ai, mo se faataitaiga, o se pili - o le vaega aupito tele o reptiles o aso nei. E aofia ai: lizards, iguanas, pygopodidae, skinks, agama, chameleons. Lizards - a faapitoa vaega o manu, lea e mafua arboreal. E faaaoga scaly gata - reptiles legless, faapea foi ma le Amphisbaena - anufe-e pei o tagata i le tino ma le a iʻu puupuu, resembling i foliga le iuga ulu. fetuunai Amphisbaena mo le faia o le eliina ala o le ola. Latou e seasea oo mai i luga. O nei reptiles faaaluina le tele o lo latou olaga i lalo o le eleele po o le faamoega o termites ma loi, lea e fafagaina i luga o Amphisbaena. Ua ia i latou e masani lava ona leai se lala. Sui auai i le genus Bipes, e na o le vae i luma. E mafai ona latou agai i le eleele strokes ma siʻusiʻu muamua. Ona o lenei mea, ua valaauina foi i latou amphisbaenia. "Amphisbaena" e faaliliuina mai le gagana Eleni o le "siitia i itu uma e lua."
4. O le isi vaega - o se laumei. Latou tino pito i lalo, itu ma atigi pito i luga o loo siomia ai. e aofia ai Carapace manava (plastron) ma dorsal (carapace) e panels lea ua fesootai e se alalaupapa o ivi po o uaua i soʻoga faaputuga. Laumei, e tusa ma le 300 ituaiga.
Faatasi ai ma mammals ua tuufaatasi manulele ma reptiles i se tasi vaega o vertebrates maualuga.
O fea oi ai le reptiles?
O le tele o auala terasitila olaga reptlii. Latou o ni tagata o ē e fiafia laufanua tatala faamafanafanaina e le la, e aofia ai toetoe lava e aunoa o laau toafa naumati. Ae peitai, o le toatele laumei ma crocodiles ola uma i vaitafe, vaituloto po o Marshes. O nisi o le gata ma laumei e ola pea lava pea foi i le sami.
Pili paʻu, o lea, Ua faaaoga nei mo le gaosia o oloa paʻu. E tele talisapaia, ma ona o lena mafatia e le toatele o sui o le reptiles. Latou lumanai - io tatou lima.
nofoaga kerokotaila
I atunuu uma o le tropics crocodiles masani. O le tele o nei reptiles - manu ola i Marshes maualuga-vai, vaituloto ma vaitafe. Latou masani lava ona faaalu le tele o aso i le vai. Crocodiles mai i le shallows le talafatai i le taeao ma le afiafi i le aoauli, ina ia bask i le la. Mo masima vai ua taliaina o ni nai o latou ituaiga. swims kerokotaila Saltwater i le sami tatala mamao - e oo atu i le 600 km mai le talafatai.
tuatara nofoaga ma lizards
Tuatara nei faasaoina i luga o le islets papa, o loo e latalata i Niu Sila. faaleoleo faapitoa na faatuina iinei mo le lelei o latou.
o loo maua Lizards toetoe lava i luga o le lalolagi, e faaopoopo i le sone malulu. tulai aʻe ai nisi ituaiga o le mauga i le tuaoi o le kiona e faavavau, mo se faataitaiga, i le Himalayas - i se maualuga o 5.5 km maualuga sami. ola terasitila e sili ona lizards.
Ae peitai, o nisi oi latou feaei i laau po o le laau, e pei o rane. O isi atonu e ola tumau i laau ma e mafai ona gliding sosola. Agama ma geckos e ola ai i le papa e mafai ona agai i luma o luga tūsaʻo. Foi nisi lizards ola i le eleele. Latou masani lava ona leai se mata, ma o latou tino elongated. soifua pili Gataifale i le laina o surf. O loo i ai se tomai lelei atiina ae e aau. e faaalu e ia taimi e tele i le vai, ma fafaga i algae.
Aina e gata ma laumei?
I soo se mea i le lalolagi e le gata e masani ai, ae vagana ai mo Niu Sila, o le itulagi polar ma nisi motu oceanic. O i latou uma aau lelei, o loo i ai e oo lava i ituaiga e toetoe lava o faaalu le taimi uma po o mea uma i le vai. O lenei gata sami. o foe-mamanuina o latou siusiu laterally faafeomaʻi. Ona o le suiga e le gata burrowing olaga o nisi o latou pau ona mata ma mou atu i lalo o le talita, e faapea foi faapuupuuina siusiu. E microhylidae gata ma slepuny.
o loo maua tortoises magalo ma fanua i le tele o le motu, e faapea foi i konetineta uma vagana Anetatika. Lava eseese lo latou nofoaga. O vaomatua teropika, toafa vevela, vaitafe, vaituloto ma faataufusi, vanimonimo ma le atulaulau o le vasa ma le sami o le gataifale. Uma loʻu olaga laumei sami tauaveina i le vai. Latou te o atu i le matafaga na e tuuina fuamoa.
Le gata aupito tele
O le aupito tele gata o le aso nei - o le anaconda lenei (ata i luga) ma reticulated pythons. I le umi latou aapa 10 mita. I anaconda se faataitaiga sasaʻe Colombia na maua, e tulaga ese i le tele - 11 m 43 cm Brahmin slepun o. Le gata itiiti. e le sili atu lona umi tino i lo le 12 cm.
fua crocodiles
O le aupito tele crocodiles - Saltwater ma le Naila. I le umi latou aapa 7 m. Ina ia 1.2 m ma le 1.5 m tamaitai le i ai o tane o le umi aupito maualuga o le paleosuchus tino, o le itiiti o le faatasi ai ma isi crocodiles.
O le tele o laumei tetele ma laiti
O le aupito tele i le laumei o aso nei ua manatu sami leatherback. O lona umi e mafai ona sili 2 mita. I le UK, i luga o le matafaga, na maua ai le tino maliu o se tane i le 1988 ituaiga laumei, na ave i totonu o le lautele o 2,77 m ma a umi - 2,91. Musk laumei o le aupito itiiti i totonu o ituaiga uma. O le umi averesi o lona carapace e tutusa ma le 7.6 cm.
lizards fua
I totonu o le lizards itiiti ua manatu sphaerodactylus taupou. Na 16 mm o le umi o latou tino (e le aofia le siʻusiʻu). Aunoa ma se masalosalo, o le aupito tele pili o le tarako Komodo (o lona ata ua faaalia i lalo).
aʻe lona umi tino i le tolu mita ma e sili atu. mataitu nonofo i langurs Papua Niu Kini oo Salvador 4,75 m i umi, ae tusa ma le 70% o le umi o lona iʻu pa'ū.
Tino reptiles vevela
E pei amphibians, e leai ni reptiles a vevela o le tino e le aunoa. o le mea lea latou gaoioiga olaga e faalagolago tele lea i le vevela ambient. Mo se faataitaiga, i se tau matutu ma le mafanafana, oi latou o aemaise toaga i le taimi lenei ma e masani ona puʻe le mata. Itu, i le leaga o le tau ma le malulu, avea i latou ma le toaga ma e seasea oo mai o latou nofoaga lafi. I le vevela pauu latalata i o reptiles i catalepsy. O le mafuaaga lena i le sone taiga e toaitiiti i latou. Iinei i latou, o loo i ai na o le 5 o ituaiga.
Reptiles mafai ona pulea o latou vevela o le tino, na natia mai hypothermia po overheating. Lē gāoioiga, mo se faataitaiga, e mafai reptiles e aloese ai mai le malulu ma le vevela o le aso - gaoioiga po.
masani manava
Reptiles (ata o nisi o latou ua tuuina atu i lenei mataupu), e ese mai le amphibians manava malamalama na. Latou faasaoina faigofie le faatulagaga taga, ae i reptiles tele fausaga i totonu sili atu ona faigata nai lo le amphibians. Gaugau melikerio fausaga o le pa i totonu o le sacs chronic. I latou o ni faamanatu o se melikerio. O lenei matua e faateleina ai le laualuga respiratory reptilian. E le pei o amphibians, le tui manava reptiles. Ae peitai, mo le toatele oi latou o se manava uiga ai le "faʻasusuga" ituaiga. Manava loa i fafo ma latou māpuea ea e ala i le pogaiisu faaaogaina faaitiitia ma le faalauteleina o le fatafata. Tulafono o le manava e faia i le faaaogaina o le maso o lona manava ma intercostal.
Ae peitai, laumei ribs immobile tatau ona totogi atu i le afioaga o le atigi, o lea le ituaiga e patino ia te ia, ua atiina ae ai se isi auala o le ea nai lo isi reptiles. ua tulia i latou i le mama e ala i faaumatia ai, po o le faia o le ae pamu aʻe vae luma le faagaioiga.
fanafānauga
Reptiles toe gaosia i le laueleele. I le taimi lava lea e tasi i latou, e le pei amphibians, atinae tuusao, o lona uiga e aunoa ma le tulaga larval. Reptiles masani lava ona tuu tele lega fuamoa mauoa ma atigi-ma amniotic (siama) atigi e puipuia faaleagaina masini ma le leai o embryos vai, ma tuuina atu foi le kesi ma fesuiaiga o meaai paleni. I le taimi o hatching, aapa a telē lava, talavou reptiles. E laiti replicas o tagata matutua.
Similar articles
Trending Now