Soifua maloloinaSauniuniga

Pusa mai se ulu

lagona matuā lē fiafia lava mo i tatou taitoatasi o le a tiga le ulu. E faigata tele ona fa'afeiloa'i, fa'apea fo'i ni nifo. O lenei togafitiga o se faafitauli faafoma'i fa'apitoa, a'o mafua'aga e tele na tupu. E mafai ona latou:

-e leai se viral infections;

- fa'afitauli o le neurological mafua ona o le atuatuvale;

faiai -opuholi ;

- va'aia o toto toto.

O se tasi o le taatele ituaiga o tiga le ulu o migraine. O le mea sili ona faanatinati mo se tagata i lenei tulaga o le tali i se fesili, nai lo le aveesea o ana osofa'iga. Pusa mo tagata ma'i ma'i e tatau ona tofia se tagata tomai faapitoa. A uma, e leai se fofo lautele mo migraines. O le fualaau lava lea e tasi e mafai ona fesoasoani i se tagata ma'i, ae aua nei e alu atu i se tasi. E mafai fo'i ona fa'ataunu'u atoatoa le fualaau fa'ata'ita'i na e fa'amaonia i le isi taimi e te osofaia ai. Ina ia mafai ona maua le manuia sili i le togafitiga o lenei ma'i, e tatau ona usitai i mataupu faavae lautele e lua ona itu:

-noso'o fa'apitoa;

-Sipitoa.

I le itu muamua, e mafai e le foma'i ona fautua mai tagata e fa'aaogaina fa'amalosi e fa'apipii faatasi ma isi tiga. O nei mea e aofia ai le opioids, fa'ata'ita'i faigofie ma fa'atasi.

I se ta'iala patino, o lo'o fa'aaogaina ai fualaau o le ulu, ia e na o le togafitiga o migraine e a'afia ai. O nei sooupu e aofia ai agonists o le suauu o le serotonin po'o le vavaega. O sauniuniga foi ia o le ergotamine ma le dihydroergotamine. O fualaau aupito sili ona aoga e fesoasoani e aveesea le tiga o le ulu i taimi o osofaiga o le migraine, o mea ia e a'afia ai isi fa'amaoniga o le ma'i - o le lavelave o le malamalama o le malamalama ma le leo, leu ma vomiting.

Ina ia mafai ona pikiina le pusa mo le tiga o le ulu, ua fautuaina e le fomai e faaaoga i le amataga le auala sili ona faigofie ma taugofie. Afai latou te le fesoasoani, ona fa'amatalaina lea o se tuufaatasiga o fualaau faasaina. Afai e leai se mea e iloagofie ai, e fautuaina ia vailaau manava malosi. O le isi auala e mafai foi ona foia lenei faafitauli. I le fuainumera ma le malosi o osofaiga, pe o fa'ata'ita'iga faigofie po o vailaau vavave ua vave ona faatonuina.

I le tulaga o le ulu tiga, ua fautuaina:

  1. Ia fa'amaoti le mea na maua i le foma'i. I lalo ifo o faailoga o le migraine, e mafai ona natia se togafitiga ogaoga.
  2. Malamalama e leai se meaola lelei o le a fa'aumatia ai le ma'i. O lana filifiliga e tatau ona faia taitoatasi.

Fualaau faasaina mo migraine ua manatu lelei mo le onosai, pe afai latou:

- fesoasoani e fa'amalolo le tiga ma faaleleia le soifua maloloina i totonu o le lua itula;

- lelei mo le fa'amafanafanaina o tiga i lua mataupu mai le tolu;

-Le mana'omia se fa'aopoopoga i le metotia.

Mo tamaiti ma fafine ma'itaga, e tatau ona tu'uina atu fualaau pala'ai ma le fa'aeteete tele. O lenei vaega o tagata gasegase e talafeagai mo sauniuniga e aofia ai le paracetamol. O nei vailaau e aofia ai sauniuniga "Panadol" ma le "Efferalgan". O fualaau nei e le o se mea e fai ma vaisu. Afai o le masani a Paracetamol e le aumaia ai le mana'oga manaomia, ua fautuaina e ave le fualaau faasaina "Panadol", lea ei ai le caffeine i lona tuufaatasiga.

Ina ia fa'apula'a le fa'aaogaina o vailaau e tatau ona e iloa mea e fesoasoani i le ma'i tiga. E mafai ona avea ma se faama'i malulu e pipii i malumalu. O le a avea o se mea fa'apitoa i le lotoifale.

Fa'alelei togafitiga i le vaega o malumalu, neck ma tauau ma le fa'aopoopoga o le mint o le suāuu taua. Fesoasoani tapu vae mafanafana ma le suauu lavender. O le a fa'aleleia le toto, fa'asalaina le mamafa o le toto ma fa'anoanoa ai le atuatuvale. O se vaifofo lelei, o se fa'amafanafana mafanafana foi lea na faia i taga pepa tea, na mua'i pa'ū i totonu o le vai inu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.