Soifua maloloinaVai

Puna o le siama: faamatalaga, ituaiga, e iloagofie

ua nonofo sili atu pea la tatou gagana nai lo le 600 ituaiga o microorganisms iloa, ae ua sili atu avanoa e piki se siama i le felauaiga o tagata lautele. O le a le puna o se faʻamaʻi pipisi? E faapefea i le auala o siama?

faatupu

Aafia faatupu faamai mai fafo ua taʻua o siama. O le upu na faaali mai i le 1546 faafetai i Girolamo Fracastoro. I silafia faasaienisi nei e uiga i le 1400 Laiti-meaola, oi latou o siomia i tatou, ae e le atiina ae i tatou i taimi uma o siama.

Aisea? O le mea moni e vaevaeina meaola uma i pathogenic, opportunistic ma lē pathogenic. O le mea muamua e masani parasites, ma manaomia ai se "au" mo ana atinae. E mafai ona latou e oo lava i lavea se tino maloloina lelei ma tetee.

faatupu faamai mai fafo Opportunistic (Escherichia coli, lega Candida) e le o faia e se tagata maloloina o so o se uiga faaalia. E mafai ona latou ola i le siosiomaga, o se vaega o le microflora o le tino. Ae i lalo o tuutuuga faapitoa, e pei o se faiga sao vaivai, avea i latou ma pathogenic, o leaga.

O le upu "lē pathogenic" e aofia ai se tulaga lamatia o fegalegaleaiga i nei meaola, e ui lava e mafai ona latou ulu atu i le tagata le tino ma le mafuaaga siama. Tuaoi i le va o microflora pathogenic ma nonpathogenic i microbiology faailoa matua blurry.

Le puna o le siama

Se faamaʻi pipisi e mafai ona mafua mai i le tui i le tino o pathogenic fungi, siama, protozoa, siama, prions. Le puna o le faatupu faamai mai fafo o le siosiomaga, e sao i latou atinae. O lenei auala e masani lava ona galue o se tagata po o se manu.

Faamasani i le tulaga lelei, siama malosi proliferate, ma tuua le puna, e maua ai i latou lava i le siosiomaga mai fafo. E faatupu faamai mai fafo e masani lava ona le toe gaosia. faasolosolo latou numera faaitiitia seia oo i le mou atoatoa, ma eseese itu matuia na faatelevaveina ai lenei faagasologa.

Toe e maua le gaoioiga taua o microorganisms ina ua latou maua se fou "matai" - o se tagata vaivai po o manu ua vaivai lona faiga puipuia. Le faataamilosaga o le mafai ona toe faaauau pea seia oo i le parasites aafia a faalautele atu i meaola maloloina.

Siosiomaga o se transmitter

E taua tele le malamalama o le siosiomaga - e le o le puna o le siama. Sa ia galue i taimi uma se faufautua tau inisiua mo le auina atu o Laiti-meaola. Lava sūsū, le leai o se meaai ma aiaiga ambient vevela le talafeagai e le lelei mo lo latou atinae.

Air, mea aiga, vai, eleele i latou lava muamua avea pisia, ma e na ona aveina i le namu i le tino 'au. Afai o loo maua siama i nei siosiomaga umi, latou oti. E ui o nisi ei ai a tetee faapitoa ma e mafai ona faasaoina ai e oo lava i tulaga faigata mo le tele o tausaga.

Strong tetee ua anthrax. I le eleele, ua teuina mo le tele o tausaga, ae na o se itula mulimuli ane fasiotia e pupuna. E matua manatu mamafa foi i le faavailaau sui. Le sui sooupu causative o kolera, mafai El Tor e ola i le eleele, oneone, oloa ma feces, ma a faʻavevela faatanoa 17 tikeri e faatagaina ai le laau ina ia fanafanau.

Punaoa o siama: Ituaiga

ua vaevaeina i faamai pipisi i le tele o ituaiga, e tusa i le poloaiga na latou fanafanau ma meaola e le mafai ona faaliliuina. E faavae i nei faamatalaga, faasoa anthroponoses, zooantroponozy ma zoonoses.

Zooantronozy anthropozoonosis po o mafuaaga faamaʻi i ai le puna o le siama o se tagata po o se manu. I tagata, siama tele o taimi e tulai mai e ala i manu, ae maise lava e ala i isumu. E pipisi zoonotic faasino vālevale, glanders, fatafata vaivai, leptospirosis, anthrax, brucellosis, trypanosomiasis.

faamaʻi Anthroponotic o i le tulaga o le puna o le siama - tagata, ma e mafai ona na ona faaliliuina atu i isi. E aofia ai le toe foi mai, typhus ma le fiva taifoi, moa pox, gonorrhea, fulū, syphilis, tale whooping, kolera, misela ma le maʻi pipili.

Zoonoses taʻua faamaʻi pipisi lea se siosiomaga lelei o se tino o manu. I lalo o tuutuuga faapitoa, e mafai ona faaoo atu le faamai i tagata, ae mai le tagata e tagata - nu. O le tuusaunoaga o le mala, ma le fiva samasama, e mafai ona faasalalau i totonu o le tagata.

Mauaina o siama

O se aafia tagata po o se manu e mafai ona mafua ai se lautele salalau o le faamai i totonu o se tasi o le tele o nofoaga, ma o nisi taimi e le tele o atunuu. faamai matautia ma o latou epidemiologists suesuega tufatufaina.

I le mauaina o le oo lava i se tulaga e tasi o siama, fomai maua ai faamatalaga uma o le siama. Faailoa le puna o le siama e tupu, o le faamatalaga o lona auala ituaiga ma le tufatufaina. Ina ia faia lenei mea e sili ona faaaogaina e masani talafaasolopito epidemiological, lea o le faiga palota le onosai e uiga i gaoioiga talu ai nei, fesootaiga ma tagata ma manu, o le aso o onset o faailoga.

faamatalaga atoatoa e uiga i ona e matua aoga. Ma e mafai ona maua mai ai le faiga o le faaliliuina atu, o le puna e mafai, faapea foi ma le fua e ono (pe oi ai se mea se tasi po o le vaega tele).

O le punavai autu o le siama e le o faigofie i taimi uma ia iloa, atonu ei ai nisi. E faapitoa lava le faigata ona faia i faamai zoonotic. I lenei tulaga, o le galuega autu o epidemiology o le faailoa gafatia punaoa ma ala uma o faasalalauga.

Auala o faasalalauga

E tele ni auala o faasalalauga. uiga Fecal-tuufofoga o faamai intestinal uma. Leaga manu ninii e tele i le nofoa po o puaiga i le tino maloloina e pauu i latou i le vai po o le auala e fesootai-aiga. Tupu lenei mea pe a le puna o le siama (o le tagata maʻi) fufulu matitiva o latou lima pe a mavae le faaaogaina o le faleuila.

faagaoioia Respiratory po airborne i siama viral faapea ona o le tamaitusi respiratory. Faaliliuina atu o microorganisms tupu e sneezing po coughing mea latalata uninfected.

e aofia ai Transmissible le auina atu o siama e ala i le toto. e mafai ona tupu lenei mea pe a le feaveai ai u, eg fleas, ticks, malaria namu, utu. Faaliliuina atu e fesootai faatupu faamai mai fafo o loo tu i luga o le paʻu po o membranes mucous. Latou ulu atu i le tino e ala i le manua i le tino po o le fesootaiga ma le onosai.

Feusuaʻiga faaooina faamai venereal faapitoa e masani lava ona saʻo i le taimi o fesootaiga tau feusuaiga. faiga auina atu i luga ma o le siama o le fetus e le tina i le taimi o maitaga.

Specificity o faasalalauga

Mo le tasi ituaiga o microorganisms faamatalaina i se faiga lea siama po o siama maua i le tino 'au. E masani lava, le tele o sea faiga, ma nisi vaega o le siosiomaga e mafai ona saofaga i le auina atu o nisi taimi parasites.

I le taimi lava lea e tasi le auala e fetaui le tasi manu ninii, e le o fesoasoani i le faaliliuina atu o isi. Mo se faataitaiga, o le toatele sui o siama respiratory e matua leai se malosi i totonu o le sua o le gastric. Faatasi i le tamaitusi gastrointestinal, latou oti ma e le mafua ai faamai.

O nisi o auala o manu ninii leaga ulufale atu i le tino e mafai, i luga o le ese mai ai, le faatelevaveina o le atinae o le faamai. O lea la, o se sooupu causative ingress o syphilis i le bloodstream e ala i nila faafomai faaleagaina mafua ai faafitauli. Le faamai e tupu atili ai le maelega.

iʻuga

Siama o se tuufaatasiga o faiga moni e tutupu i le tino ma le atiina ae o le folasaga o le i ai o meaola pathogenic. Le maʻi e mafai ona aafia uma ai tagata ma manu. O le auala auina atu autu o se pine, ituaiga, airborne, faecal-tuufofoga, ala tūsaʻo.

Le puna o le siama - se siosiomaga lelei mo le fanafānauga ma le salalau o siama. masani ona tulaga talafeagai maua tagata ma manu. Le siosiomaga, e pei o se tulafono, e avea o se tagata faufautua tau inisiua.

E masani lava e le maua ai le tulaga mo le ola o microorganisms pathogenic ma aiaiga pathogenic. Faaumiumi nofo i se siosiomaga fesoasoani i lo latou faaumatiaga. I nisi o tulaga, e mafai ona faaauau pea le microorganisms i le eleele, vai, oneone mai le pito i lalo e oo atu i le tele o tausaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.