Aoga:Talafaasolopito

O Olivier Levasser o se tagata pagota Falani. Tala o le oa ma le cryptogram a Levaser

E uiga i le auala, o le au ta'avale, fili, bukanierah ma isi "alii o le tamaoaiga" na tusia e le o se tala fiafia ma faia ni sili atu ma le tasi ata tifaga. E masani lava ona avea ma tafaoga a le au faomea, ona o le toatele oi latou na latou auai i le au faomea e le o le valaau a le loto, ae ona o tulaga.

Ae ui i lea, i le olaga moni o mea uma lava e ese mai le matagofie. O tala fa'asolopito o le talafaasolopito, talu mai le taimi, ua faatumulia i itulau tafe o le fasiotiga tagata, faoa faamalosi ma gaoi mea na toe faaleleia e le au faomea. Amaro Pargo, Olivier Levasser, Henry Morgan ma le tele o isi ua latou mauaina le lauiloa taufaamatau, o le au taufaafefe ma talafatai i le talafatai.

Le Faiga Faiva Anamua

O le faomea o le gataifale na aliali mai i le vaveao o le aganuu, faatasi ai ma le atinaeina o fefaatauaiga. O vaa fa'atau, o lo'o mamafa i oloa taugofie, ae le lelei le faaauupegaina, na avea ma mea e faigofie ona maua e tagata faomea. O uluai tusitusiga tusitusia i le sami faomea o loo faatatau i taimi o pusi Aikupito.

I aso anamua, na matuā suatia e le au faomea le lautele o le Adriatic, Aegean ma le Sami Metitirani. O faifeau Eleni anamua na latou tauivi i se taimi masani ma lo latou malosi, ae e lei aumaia ai ni taunuuga vaaia. Na faaauau pea ona faoa e Pirates ia vaa faatau, ma faatau atu pasese ma le auvaa i le pologa.

Mulimuli ane, na mafai e le Emepaea Roma ona puipuia lelei le gaoia o le sami. Pompey i le I senituri BC, aoina mai 500 vaa ma se autau o le 120,000 tagata, i totonu o le tolu masina na faamamaina ai le Metitirani o tagata faomea. Na'o le pa'ū o Roma i le seneturi 5 senituri TA i lenei eria, na toe fa'afouina ai le faomea.

Tausaga o su'esu'ega fa'afanua

I le faaiuga o le Vaitau Tutotonu, ua faia e tagata Europa ni laasaga tetele i le fausiaina o vaa ma le faimalaga. Sa a'oa'oina e tagata Spaniards ma Potukale le fausiaina o kariota - o malolosi, vave ma va'alele e mafai ona folau atu i le matagi.

O le atina'eina o ata fa'atagata, faatasi ai ma le fa'aaogaina o le tapasa, ua mafai nei ona aau i le sami, ma o le mafaufauga o le vateatea o le lalolagi na maua ai le fa'amoemoe e o'o atu i le tamaoaiga i Sasae, agai atu i sisifo. O nei mea uma na saunia ai le tele o su'esu'ega fa'afanua.

Mo le lua selau tausaga talu mai le afa lona lua o le XV senituri. Ma faaiu i le ogatotonu o le senituri XVII, na su'esu'e e tagata su'esu'e i Europa le sami, sami, konetineta ma motu. I le isi itu, o su'esu'ega fa'afanua o se laasaga agai i luma, ae, i le isi itu, latou te tu'uina atu le malosi i le faoa faamalosi o le colonial ma se osofa'iga e le masani ai o le faomea o le sami.

O le vaitaimi lenei na saunia ai tuutuuga mo le fa'aalia mai o le tagata faomea, o ona igoa e le o fa'agaloina. E le gata i lea, pe afai e feso'ota'i ma le sailiga mo 'oa e teuina. Mo se faataitaiga, o le cryptogram a Levasser, o le taitai o le au, o le na muamua galueaina i le Sami Caribbean, ona sosoo ai lea ma le Vasa Initia, e tumau pea le le mautonu e oo lava i le aso.

Leoleoga gaoi

O le mea muamua lava e foliga mai, e foliga mai o se mea e ofo ai, o tupu Europa lava ia, i se tulaga faapitoa, na mafua ai le gaoioiga le mafaamatalaina a tagata faomea, ma na latou taua mulimuli ane ai. Ae ui i lea, o le mea lea.

Holani, Potukale, Peretania Tele, Sepania ma Farani i le seneturi 16 ma le 17. Maliu mo malo fou ma tulaga maualuga i fefaatauaiga i le lalolagi. O siteki i sea tauiviga sa matua maualuga lava, o lea o setete o loo aofia ai i totonu, sa tauemu pe a oo i le filifilia o auala.

O le mea lea na i ai le fa'ailoaina - o le faomea faaletulafono. I le taimi muamua, o pateni mo le faomea o va'a fefa'ataua'iga a le fili na tu'uina atu i tagata tutoatasi na'o le vaitaimi o fa'aupuga. Ae ui i lea, oi latou na ulu atu i le tofo e le o faanatinati e tuua se auala faigofie lava e mauaina ai tupe pe a mae'a.

E tusa ai ma nisi o lipoti, na amataina e Olivier Levasser lana galuega o se tagata e le faalauaiteleina, ma gaoia ai vaa Sipaniolo i le Atelani Atalani ona o le malo Falani. O le mea moni, e le o toe mamao ae pei o le toatele o ana au tufuga, na filifili e "galue" mo ia lava.

Piracy i le Sami Caribbean

ua taaalo Sami gaoi se matafaioi taua i le nofoia o Amerika ma le faagasologa o le faaputuga anamua o tupe faavae i Sisifo Europa. O le toatele o tagata faomea ma tagata tumaoti o Dutch, Farani, Sipaniolo, Igilisi ma Potukale.

I le ogatotonu o le XVII senituri. Amata se vaitau na taua e le au tusitala talafaasolopito o le Golden Age o le gaoia o le sami. E tusa ma le 80 tausaga, ma o le nofoaga tele o gaioiga i le taimi lena o le Caribbean, lea o vaa na feaveaia auro, tapaa, siliva, indigo, suka ma isi oloa na matua osofaia.

I le taufa'aiuiuga o le senituri lava lea, ina ua vaevaeina e le kolone le motu o faatosinaga, na amata ona latou fa'aumatia le faomea i le vasa Keripeane e 'autau masani. Mo lenei mafuaaga, o le toatele o tagata faomea, ma o Olivier Levasser, oi latou na siitia atu i isi itu o le lalolagi e faaauau pea a latou faigafaiva faasolitulafono e aunoa ma se faalavelave.

Se tamaloa e aunoa ma se taimi ua tuanai

O fa'amaoniga fa'amatalaga e uiga i le amataga o le Levasser e le'i puipuia. O nisi tagata su'esu'e na talitonu o ia o le aiga lava lea e tasi e pei o Paul Levasser - o le isi tagata faimalaga farani mai Calais. Ae ui i lea, e leai se fa'amaoniga tusitusia o lenei fa'aoga.

O loo i ai foi se fautuaga o Olivier e sau mai Tortuga - o se motu i le Atu Karipeane, lea i le 40 o le XVII senituri, François Levasser o le kovana. Afai o lea, ona avea lea o ia ma se aiga tamalii mai le Conyera (Maine matagaluega).

E tutusa foi lea ma le tausaga o le soifua mai o Olivier Levasseur. O le aso tonu tatou te le iloa. E foliga mai na fanau o ia i le va o le 1680 ma le 1690. Na o le pau lava le punavai e faatatau i le taimi na fagogota ai Olivier Levasser i le Sami Caribbean, ona sosoo ai lea ma le Vasa India, o le "History of the Most Famous Pirates" Charles Johnson, na tatalaina i le 1720.

Fa'amalosi malosi

I le taimi o le taua o le Sipaniolo Suiga (1701-1714), na tufatufa atu e le malo o Louis XIV tufatufa i pateni na faoa a latou vaa i le Vasa Atelani. Ae ui i lea, ina ua mae'a, Falani na auai i le tuufaatasiga o malosiaga Europa na faia e aveesea ai le pagota i lenei itulagi.

Ua lauiloa o le 1716 na tofia ai e Levasser La Buz se auvaa e 70 sami faomea. O le fa'asalalau i le Atu Karipeane, na latou faoa fa'amalosi ai Holani, Sipaniolo ma le Igilisi na fusia mo Europa po o Amerika.

I le taimi lava e tasi i le Bahamas, na faia ai se fonotaga a taitai o le au faomea, lea na saunoa ai le toatele i le siitia atu i nofoaga e sili atu le toafilemu, ona o le taua i le gaoia o le sami na maua ai le malosi. Faatasi ai ma i latou na filifili e malaga ese atu, o le pagota Olivier Levasser.

I totonu o vai o le Vasa Initia

Aferika i Sisifo o le nofoaga na ia faoa faamalosi ai i le 1718-1719. Faatasi ai ma kapeteni Cocklin ma Davis. I le faoa ai o le 15 vaa i le gutu o le Vaitafe o Sierra Leone, na latou malepe. I le taimi lenei, o le faomea 'aʻo le fōlauga Farani ma lona auvaa alu atu i le Vasa Initia e ala i le Cape o le Faamoemoe Lelei.

I le taumafanafana o le 1720 o se tasi o Comoros tuia vaa Levasseur. O lana au na pikiina e Ingland ma Teila - kapeteni o vaalele e to'alua. E le'i pine ae le toe i ai ile terland ma tula'i i luga o le motu o Mauritius, ma i lona nofoaga na filifilia ai Levaser.

Faatasi ai ma Teila, na latou pueina muamua vaa muamua e lua a Arapi, ona sosoo ai lea ma le uta o se vaega faaPeretania o le Kamupani a East East Company. Na sili atu le toesea, ma na faatauina atu e le au faomea i le au fai oloa i Dutch i le aai Initia o Cochin. Mai iina na latou toe foi atu i Mauritius.

Se mea ofoofogia

O le fa'amalieina o aiaiga ma le toe faaleleia o vaa, na fa'atautaia e Taylor ma Levasser le ala mo Madagascar. I lo latou ala tuu faatasiga Island, ona valaauina lea o Bourbon. Sa o atu le au faomea ia te ia i le aso 8 o Aperila, 1721, ma maua ai se vaa Potukale, na afaina i se afā, i le auala.

O fa'amatalaga e uiga i mea na tutupu mulimuli ane e mafai ona maua i totonu o fa'amaumauga o atunuu eseese o Europa, ona o le mea e fa'aaogaina e se vaega o le au faomea e manatu o se tasi o mea tele i le tala faasolopito o le gaoi.

I luga o le fu'a a le faaPotukale o le arisevasa ma le sui-tupu o Goa, ae sili ona taua - o mauga o taimane, siliva, ie taugata, meafale, siliva ma auro, ipu, tapuaiga, tupe, ma isi mea. O le aofa'iga o aso nei mai le 3 i le 4 miliona tala.

O le Dilemma

O le fa'avaeina o fefa'ataua'iga na faia i Madagascar. Na maua uma e le 42 taimane ma le 4 afe pauna taitasi. I le amataga o le XVIII seneturi - e le o faalogoina le tamaoaiga, lea na mafai ai ona ola lelei i Europa.

Ae ui i lea, e le'i mafaufau le au faomea i le lafoaia o faigafaiva lelei. Ua lauiloa i le 1722 na latou faoa ai se vaa Arapi o loo tauaveina ni oloa mai Saina, ona siitia lea mai Madagascar i le faga o Delagoa (Aferika i Sasae). E le gata i le au leoleo a le malo o Holani e le gata na latou teena le au faomea, ae na auai foi i latou.

Mo le tele o masina, e tatau i le tagata faomea ona toe faaleleia vaa ma filifili pe o le a le isi mea e fai: ia toe foi atu i le Atu Karipeane pe nofo i le Vasa Initia. I le faaiuga, na folau ai Teila i West Indies, ma o Levasser, faatasi ai ma se auvaa e 250, na faaauau pea ona gaoi ni vaa fefaatauaiga mai le talafatai o Aferika i Sasae, ae o lona vaa, na le mautonu. Talu mai lena taimi, na nofo Levasser i Madagascar.

Faaiuga o galuega

O le motu o Reunion i le 1642 na avea o se kolone Falani. Mai Madagascar e vavaeese ai na o le 700 kilomita. I le 1724, na folafola atu ai e le kovana o le motu ia Levasser ma lana vaega o le fa'amaoni pe a latou solia le gaoi ma siitia atu i Reunion. E le lava tagata. O le tele, e aofia ai La Buza, na musu.

Mo le ono tausaga na sosoo ai, na latou fa'aauau ai fefa'ataua'iga i le sami o Initia, ma avea ai o latou faavae o se motu itiiti o Sainte-Marie. I le 1730, na faaseseina ai e le kapeteni o le faletalimalo Farani o "Medusa" ia Levesera ona ave faapagota ma tuuina atu o ia i filifili i Reunion. O iinei na sau ai le tagata faomea i luma o le faamasinoga, o le na faasalaina o ia e tautau.

E i ai tala e faapea o se tasi o sui o le Fono na taufetuli i le motu, aemaise lava le malosi na lagolagoina le pueina ma le faatinoga o La Buza, ona o lona faamoemoe e ave ana meatotino. Afai e moni lenei mea, masalo na masalosalo o ia i le mea na sosoo ai.

Le Mealilo o le Uo

O le fa'ataunuuga na faia i le masina o Iulai 1730 i luga o le sikuea autu o St. Paul, ona avea ai lea ma nofoaga autu o le motu. A o lei a'e i luga o le fafie, na lafoina e le tagata faomea se fasi pepa i totonu o le motu o tagata maimoa, fai mai o ana oa o le a alu atu i se tasi e mafai ona ia tusia ia lipine.

O tagata masalosalo e mafaufau i lenei tala o se tala. Ae ui i lea, o loo i ai le cryptogram. Ma mo le tusa ma le tolu seneturi o oloa a Olivier Levasser o loo faaauau pea ona faaosofia mafaufau o tagata sailiili o atunuu eseese. E mafai ona malamalama i latou, ona o le tele o le vete na maua e le au faomea mai Potukale i le 1721. Ae o se tasi lea o vaega o le galuega a La Buza.

Soo se mea sa i ai, ae faaauau pea le oa Olive Levassora ia saili i o tatou aso i luga o le motu o le Vasa Initia, tu latalata i Madagascar. E moni lava, e leai se tasi na ia fa'amaoniaina le cryptogram a se tagata gaoi poto. O le mea lea, i le tala faasolopito o 'oa o La Buza, o le mea o lo'o i ai pea i le vave e teu ai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.