Arts & FaafiafiagaArt

O le Louvre o lo'o galue: atavali, fa'atusa, ata

O le lauiloa iloga a le lalolagi-Louvre e tosina mai le faitau miliona o tagata tafafao maimoa i tausaga uma. O galuega a le Louvre - o se tuufaatasiga matagofie o fatuga e mafai ai e oe ona su'eina atoa le talafaasolopito o faatufugaga. E i ai fa'ata'ita'iga sili ona le mafai ona fa'amaonia e faapea o tagata uma e fai mai e tatau ona a'oa'oina, e tatau ona iloa ma va'ava'ai i se taimi e tasi i lona olaga.

Fa'avaeina o le Falemata'aga Louvre

Aokuso 10, 1793 mo le taimi muamua na tatala ai ona faitotoa o se tasi o falemataaga sili ona taua i le lalolagi - le Louvre. O le manatu o le fatuina o se falemataaga o tagata lautele i se faaaliga o le galuega o faatufugaga e tulai mai ina ua mavae le Fouvalega Farani, ina ua filifili e tuu le mea taua o le tupu i luga o faaaliga. Talu mai le aso o le fouvalega, ua amata e le malo o le malo ona faoa faamalosi galuega o faatufugaga mai le aristocracy, o lea la o le amataga lea o le aoina o le falemataaga. I ni nai tausaga ua aoina se aofaiga tele o tulaga faatauaina, mo lo latou aafia sa i ai se fale tele, lea na avea le maota tuai.

O le fausiaina o le Louvre

O galuega a le Louvre na mana'omia ai le tele o avanoa, ma o manatu o tagata na faatulagaina le falemataaga na liliu atu i se maota tele na leai se aoga i le ogatotonu o Pale. O lenei fale e umi lona talafaasolopito. O le loto o le Louvre o le Olo Sili, na fausia i le 1190. O lona faamoemoega na matua aoga lava - mai le maualuga na matauina le lata mai o Vikings. I le 1317 na fai ai Charles le Lima e faia le maota i lona fale, iinei o le faleteuoloa o Pale na fai. I le gasologa o tausaga o le taotoga, ua fa'aumatia le fale tuai ma ua fa'aumatia, aemaise lava talu mai le fale na leiloa lana galuega puipui ma avea ma nofoalii. Francis First i le 1546 na faatonuina lenei galuega Pierre Lescaut. I luma o ia o le galuega o le toe fausia o le olo, ma avea ai o se maota moni. O le mamanu e fuafua e fausia se lotoa sikuea, e tolu itu e teuteu i potu matagofie, ma le fa - o se avanoa tatala i le taulaga. I le taimi o le soifuaga o le tusiata, na o le itu i sisifo na mafai ona faamaeaina le fausaga, lea o loo tauaveina i le asō lona igoa. O lana galuega faatino na ausia i le 1555 ma na avea o se faataitaiga matagofie o le fausaga fausaga o le Renaissance. i le 1594 filifili Henry IV e manaomia ona e faafesootai le Louvre i le maota Tuileries. I le 1655-1670 o Louis Prevost na fa'alauteleina le maota ma fa'ateleina fa fa. I lalo o Louis le lona sefulu fa, o le facade sasa'e ua teuteuina i se taligalu, e tosina mai ai le tele o tusitala o le Europa lauiloa, ae i le 1682 na faamalolo i le galuega ma siitia le fale i Versailles. Mo le toeitiiti atoa le selau tausaga, ua avanoa le Louvre, ua fa'avaivaia, ma e o'o lava i manatu o lona talepe ua aliali mai. Louis XVI na mafaufau e uiga i le fatuina o se falemataaga i le maota o le tupu, o lona manatu na tupu ina ua mavae le fouvalega.

I lalo o Napoleon Muamua, o le itu i matu o loo toe fausia, ma i le 1853 ua mae'a atoa le lavelave o le Louvre. I le 1891, na amataina ai foliga vaaia o le maota, lea tatou te vaaia i le asō. O le toe fa'atuina o le fale fa'atautaia na tupu i le 1989, ina ua fausia se pyramid tioata i totonu o le lotoā e le tusiata Amerika o Yo Ming Pei - o le faitotoa autu o le falemataaga.

Aoina o le Louvre: talafaasolopito ma mataupu faavae o le foafoaga

O galuega muamua a le Louvre na amata ona fa'apotopotoina e o'o lava i lalo o Louis le lona sefulu fa, o le na amata ona fatuina se atina'ega i le agaga o lona taimi. O le faavae o le tuufaatasiga e aofia ai le ata vali e tusiata Italia, faatau muamua Francis. Louis le Sefulufa le faatauina mai o se tuufaatasiga tele o ata vali (200 ata vali) mai le faletupe Zhabakh. O loo sailia pea e le tupu se avanoa e toe faatumu ai lana fonotaga. Na ia faateleina le tupe o le falemataaga i le lumana'i i le 2500 tasiga, maua ai ni mea faitino eseese. A mae'a le suiga, o le a amata ona toe fa'aleleia le aoina o falemata'aga ona o le fa'aaogaina o tau. O le faaputugatupe o le Falemataaga o le Ata Matalaga ua siitia atu i le Louvre. I le taimi o manumalo a Napoleone, o le tupe a le Louvre ua mae'a ona fa'atumu ona o ta'avale, ona o le fa'aaogaina o mea anamua i Aikupito ma Sasa'e. E le gata i lea, o le puleaina o falemata'aga, fa'atasi ai ma ana lava tupe, e taitaia galuega i le filifilia ma le fa'atauina o mea faitino. O le fa'apipi'iina e le o faia i le taimi lava e tasi, o le filifilia o galuega e fa'amoemoeina e ala i le taua, ae na o galuega sili ona matagofie e ulu atu i le Louvre. O le to'atele o tagata aofa'i na tu'uina atu a latou tupe i le Louvre. O le mea lea, i le 1936 na taliaina ai e le falemataaga se faaputuga o ata o Baron Edmond Rothschild i le numera o sili atu ma le 45,000 faaaliga. O le tele o le va'aia o lo'o totogiina i le fa'avaeina o le aoina o Fa'ata'ita'iga a Farani. I le aso i totonu o le Louvre, e tusa ma le 400 faaaliga, ma o lo'o fa'aauau pea le fausiaina. I le feso'ota'iga ma le fa'atupulaia o tupe i le taufa'ai'uga o le seneturi 20, ua amata ai se tufatufaina atu o galuega a art i le va o falemata'aga o Farani. Na fa'atapula'aina e le Louvre le fa'apotopotoga a le Soviet i le aso o le tausaga 1848, ma o ata vali mulimuli ane na fesuisuiai i isi aoina.

I aso nei, o le aoina o le falemataaga e masani ona vaevaeina i ni vaega: o faatufugaga o Ancient East, Ancient Egypt, lalolagi anamua, faatufugaga a Islama, atavali, ata, faatufugaga ma faatufugaga.

O le Art of the Ancient World

O le tele o tupe a le falemata'aga o ni mea o ata anamua. O galuega a le Louvre i le Matagaluega o Anamua Anamua ua fa'atusalia e le tele o itulagi. O se vaega tele o le aoina e aofia ai mea na maua i le taimi o le ta'avale i Aikupito, e aofia ai le tagata lauiloa o Ramses II, fa'aupuga "Pusi malo", sphinxes, sarcophagi, ceramics, ornaments ma le tele o isi mea, e aofia ai ata vali, pa'u, mea elemene. O faatufugaga o le Anamua Anamua o lo'o fa'atusalia mai e le aoina o mea taufa'ataua'iga mai aganuu a Mesopotamia, Iran, le Metitirani.

Fa'ailoga matagofie o le fa'atagata anamua

O le faavae o le aoina o le faatagata o le mauaina lea o Louis le sefulufa. I le taimi nei i le potuaoga o lo'o i ai mea taua moni, e pei o le "Venus de Milo" - o se fa'atagata e tosina ai le tele o tagata asiasi. E masani lava, ina ia mafai ona va'ai i lenei galuega sili, o tagata tafafao maimoa mai i le Louvre. O se isi galuega taua o aso anamua o le atavane "Nika Samofrakiyskaya", lea o loo maua ma toe aumaia i Pale se tagata faʻaakeoloki Farani Shampuazo. O le vaitau Roma o lo'o fa'atusalia mai e le tele o fa'amaufa'ailoga, o mea e fa'aaogaina, o ta'avale. O le lotoa o le tupua anamua i totonu o le Louvre, ua ta'ele i le la i totonu o le taualuga tioata, e mafai ai ona e faatofuina oe lava i se lalolagi o le lotogatasi ma le atoatoa.

Le Legacy a Leonardo da Vinci

O se faatosinaga faapitoa mo tagata tafafao maimoa ma tagata tusiata tusiata o le atavali "Mona Lisa". E toatele tagata e o mai i le falemataaga na o le vaai atu i lana ataata fiafia. Ae le gata i lenei, e mafai e le Louvre ona mitamita i le fa o galuega a le matai sili. E leai se mea taua, ae itiiti lava le lauiloa o le galuega "Madonna i papa." O lenei galuega, na faia i le vaitau valusefulu o le 15 senituri, sa i ai i le aoina a le tupu talu mai le 1625. E iloga i se laufanua o lo'o i luga o le pito i tua o le tagata, o lea e taumafai ai le tusitala ia auala, lea o le a mulimuli ane fa'aaoga atoatoa pe a tusi "Gioconda". "Madonna i papa" - o le uluai kopi lea o le galuega i lenei tala, o le kopi lona lua o lo'o i totonu o le Falemata'aga a Lonetona. E le gata i lea, o le Louvre e mitamita lava i galuega e pei o le "Ata o se Tamaitai Talavou", "Madonna and Child with St. Anna "ma" Ioane le Papatiso ".

Fa'ailoga sili o le lalolagi

O le Louvre o se tasi o fale mataaga maoae i le lalolagi, ma o lona ta'uta'ua, ioe, o se mea sili ona matagofie o le lalolagi. E aofia ai, muamua ma le sili, le "Mona Lisa" na Leonardo da Vinci, ae o iinei foi e mafai ai ona e vaai i galuega taua a Theodore Gericault "The Raft of Medusa", o nisi o galuega na faia e Jacques David, aemaise lava, "O le Coronation of Napoleon". O se galuega e le masani ai a a'u. Bosch "Ship of Fools" o le penina foi lea o le aoina o fale mataaga. O Le Louvre o le tagata fiafia o le ata o S. Botticelli, Raphael Santi, H. Memling, A. Durer ma le tele o isi tusitala. I totonu o le matagaluega o le fa'atagata e leai se masalosalo, o ni galuega se lua e Michelangelo: "O le pologa maliu" ma "le pologa toetu".

French Art

O le aoina o atunu'u a le atunu'u i le Louvre o lo'o fa'atusalia ai vaitau uma ma ituaiga fatufatuga. E tele mea taua i le aoina, mo se faataitaiga, le ata o Eugene Delacroix "Saolotoga e taitaia tagata". O lo'o fa'amaonia sa'o ai lagona sa pule i le atunuu i le vaitaimi o le Fouvalega. Na avea ma faailoga o le ata fou ma le Malo Tele. O le vailaau fa'asaina o le atunuu o lo'o fa'atusalia, fa'atasi ai ma isi mea, e ala i le ata o se tagata taaalo Eleni na faia i le maamora. "Milton o le Crotone ma le leona" - o se galuega taua a le fausaga Falani e igoa ia Pierre Puger i le faiga o matai anamua. O le galuega e ofoofogia ma le manino ma le mana o lagona. "Milton of Crotone with the Lion" o loo faaalia ai le vaaiga o mafatiaga ogaoga o tagata, le malosi o le tagata taaalo ma lona agaga.

Ata

I le tuufaatasiga o le Louvre e sili atu ma le 130,000 faaaliga. O nei faletele e tele lava ina le mafai ona maua e tagata tafafao maimoa, o tagata moni e malamalama i le matagofie o iinei. A uma, i le aoina o le Louvre e tele tusi, tusi, ata o tusitala sili ona lelei o le lalolagi. E aofia ai ata na tusia e H. Rembrant, J. Chardin, E. Delacroix.

Totoga teuteu ma fa'aaogaina

A faamaualuga faapitoa o le falemataaga o se tuufaatasiga o tusiata ma tomai. O meataitasi o teuga, teuteuga, teuga, mea e fa'aaogaina eseese o lo'o fa'atusalia i nisi o potu o le Louvre. Muamua latou te tosina atu manatu i potu o Napoleon le Tolu. O lo'o i ai se mea atoa ma le teuteuina o le fale tele i le faiga o Louis XIV ma le sefululima. O iinei e mafai ona e va'aia ai meafale matagofie, ipu, mea i totonu. Ae o lo'o i ai foi i le falemata'aga fa'ata'ita'iga lelei o auupega ma mea teuteu mai taimi o le Toefuataiga ma le nofoaiga a Napoleon le Muamua. O le fiafia tele o se fa'apoopoga o meafale, teuteuga ma mea teuteu o Gothic, Baroque, Italian and French Revival times. O le aoina o meaafale i totonu o le Louvre o se tasi lea o mea sili ona lelei i le lalolagi.

Le mea e va'aia

Va'ava'ai i fa'aaliga uma a le Louvre, e le lava mo ni nai masina, ma afai e te va'aia ma le toto'a, i ni nai tausaga. Ae, afai e le mafai ona tele le taimi e avatu ai le falemata'aga, e tatau ona e mafaufau e uiga i le ala ma tali le fesili: o le a le mea e le mafai ona misia? O lo'o i ai se fa'atalatalanoaga e fa'atautaia le Louvre, lea o le a mafai ai e oe ona iloa le mea e sili ona taua. Mo le faanatinati o tagata tafafao maimoa i le falemata'aga, o mea sili ona lelei e tuu i totonu o potu muamua i le faitotoa, ma o lo'o i ai fa'amatalaga faapitoa e aloese mai le leiloa. Ae o nisi e aoga e gauai atu i ai, o lo'o tu'uina i vaega talafeagai, o le mea lea, o le ata o Eugene Delacroix "Saolotoga, tagata ta'ita'ia", o lo'o i ai i le aoina o ata Farani. O le mea lea, e tatau ona e fa'atautaia le polokalame o le falemataaga ma maua le potu sa'o. O fuafuaga e tuuina atu i le ulufale atu e aunoa ma se totogi i le tele o gagana, e aofia ai le Rusia.

O le mea lea e le mafai ona e leiloloa i le lautele ma va'ai i le mea e sili ona taua, e mafai ona e fa'aaogaina se lisi faapitoa o mea taua tele, e aofia ai: le ata "Venus of Milo", o le fa'atagata o anamua - "Nika Samothrace", atavali "O le Odalisque Sili" J. Engra ma le "Lacemaker" J. Vermeer, le galuega a Leonardo da Vinci, le fa'atagata o Ramses II.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.